Velebit
| Velebit | |
|---|---|
 Pogled na Velebit s primorske strane otkriva tek naizgled zemljopisno slabo razvedenu planinu
| |
| Visina | Vaganski vrh - 1757 m |
| Država / pokrajina |  Hrvatska
|
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | 44°47′22″N 14°56′36″E / 44.78956682°N 14.94328614°E |
| Najlakša staza | Premužićeva staza |
| Planinarski domovi | Planinarski dom „Zavižan“ Planinarski dom u Ravnom dabru Planinarski dom „Prpa“ Planinarski dom „Paklenica“ (Borisov dom) |
| Najbliži gradovi | Senj Otočac Gospić Karlobag Starigrad |
| Ostali vrhovi | Vučjak (1644 m) Veliki Zavižan (1676 m) Mali Rajinac 1699 m Gromovača (1676 m) Crikvena (1641 m) Veliki Kozjak (1629 m) Zečjak (1622 m) Šatorina (1624 m) Bačić kuk (1304 m) Kiza (1214 m) Veliki Sadikovac (1286 m) Visočica (1619 m) Badanj (1638 m) Vaganski vrh (1757 m) Sveto brdo (1752 m) |
  Velebit | |
Ovo je glavno značenje pojma Velebit. Za druga značenja pogledajte Velebit (razdvojba).
Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Zagori - Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m). Pripada Dinarskome gorju.
Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.
U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:
- Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju Veliki Alan iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
- Srednji Velebit, završava na prijevoju Oštarijska vrata preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
- Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
- Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.
Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.
Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna Lukina jama duboka 1.392 m (od visine 1.436 m do dubine od 81 m n/m) i Slovačka jama 1.320 m.
Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.
Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi "Vila Velebita".
Planina, premda značajna, sve je manja prepreka u komunikaciji sjevernih i istočnih dijelova Hrvatske sa srednjim i južnim dijelovima primorja Hrvatske.. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena autocestovna veza kroz Velebit ostvarena 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok bitno je pridonijela povezivanju srednjeg i južnog priobalja Hrvatske s ostalim dijelovima zemlje i Europom. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i povremenom ograničavanju prometa zbog bure tijekom zime.
Vrhovi Velebita
- Vučjak - 1644 m
- Veliki Zavižan - 1676 m Koordinate : 44°48′08.5″N 14°58′25.2″E / 44.802361°N 14.973667°E
- Mali Rajinac - 1699 m Koordinate : 44°47’39.6”N 15°00’47.4”E
- Gromovača - 1676 m Koordinate : 44°46’23.3”N 14°59’03.8”E
- Crikvena - 1641 m
- Veliki Kozjak - 1629 m Koordinate : 44°43’59.1”N 15°02’07.6”E
- Zečjak - 1622 m Koordinate : 44°42’11.4”N 14°59’21.2”E
- Šatorina -1624 m Koordinate : 44°38’51.8”N 15°02’54.4”E
- Bačić kuk - 1304 m Koordinate : 44°34’45.8”N 15°05’46.0”E
- Kiza - 1214 m Koordinate : 44°32’54.7”N 15°09’35.2”E
- Veliki Sadikovac - 1286 m Koordinate : 44°30’18.0”N 15°11’11.2”E
- Visočica - 1619 m Koordinate : 44°25 46.7”N 15°22 17.0”E
- Badanj - 1638 m
- Vaganski vrh - 1757 m Koordinate : 44°22’04.0”N 15°30’16.5”E
- Sveto brdo - 1752 m Koordinate : 44°19’43.0”N 15°34’11.0”E
- Crnopac - 1402 m Koordinate :N 44° 15’ 7.3’’ E 15° 50’ 11.6’’
Zaštita prirode
Na Velebitu se nalazi nekoliko predjela zaštićenih zakonom. To su nacionalni park Sjeverni Velebit, nacionalni park Paklenica, park prirode Velebit, mirila, Premužićeva staza, posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, a predložene su za zaštitu i ove prašumske površine: Senjska draga, Nadžak bilo, Mali Rajinac, Veliki Kozjak, Štirovača II, Devčića tavani, Ramino korito, Dobri-bačića kuk, Budakovo brdo, Velinac i stablo obične jele.[1]
Poveznice
- Hrvatske planine
- Nacionalni park
- Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
- Nacionalni park Sjeverni Velebit
- Premužićeva staza
- Park prirode Velebit
- Mirila
Nastanak
Galerija
- RazbijisteZeljko.jpg
Razbojište, maleno seoce na Velebitu. nalazi se u blizini Krasnog.
- ZeljkoLopci.jpg
Lopci. Seoce na sjevernom Velebitu.
Kamen s Deset Božjih zapovijedi na Velebitu.
