Šimuni
Šimuni | |
---|---|
Šimuni na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Zadarska |
Općina/Grad | Pag |
Zemljopisne koordinate | 44°28′08″N 14°57′40″E / 44.469°N 14.961°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 165 |
Pošta | 23251 Kolan |
Pozivni broj | +385 (0)23 |
Autooznaka | ZD |
Šimuni na zemljovidu Zadarske županije |
Šimuni su malo ribarsko mjesto smješteno na jugozapadnoj strani otoka Paga, na pola puta između Novalje (11 km) i grada Paga (12 km), udaljeni 15 minuta vožnje od trajektnog pristaništa Žigljen. Administrativno pripadaju gradu Pagu.
Šimuni su smješteni u tri prirodne uvale. U sjevernoj uvali nalazi se ACI Marina Šimuni koja, sa 150 vezova u moru i 30 suhih vezova, pruža sigurno utočište i sidrište plovilima. Središnja uvala namijenjena je ribarskim brodicama kojima služi kao luka, ali i mjesto prodaje netom ulovljene ribe.
U trećoj, južnoj, uvali smjestila se šljunčana plaža.
Nedaleko od mjesta smješten je drugi najveći autokamp na otoku Pagu, autokamp Šimuni. U njemu se nalazi mali športski centar (odbojka na pijesku, tenis, mini golf), dućan, grill-restaurant, pizzeria, diving-centar.
Povijest
Šimuni su mjesto i uvala poznatih ribara na jugozapadnoj obali otoka Paga. Potječe iz druge polovine 19. stoljeća kada su tamo braća Fabijanići iz grada Paga, uz more podigli prve pastirske kolibe i skromnu kapelicu sv. Ante Padovanskog, mjesto okupljanja vjernih Šimunjana. Šematizmi spominju Šimune tek 1875. kao predio župe Kolan od koje su udaljeni 5 kilometara.
Za potrebe kolanjskih rudnika ugljena, izgrađena je željeznička pruga koja je vodila do Šimuna u kojima je bila teretna luka.[1]
Danas su Šimuni vjerski povjereni župi Pag. Naselje je dobilo ime, prema kazivanju, po Šimunu Fabijaniću koji je s bratom tamo podigao prve pastirske nastambe u nevelikoj lučici. Mještani se pretežno bave ribarstvom i zemljoradnjom. U Šimunima je carstvo bure pa se govori kako se “bura u Trstu rađa, u Šibeniku umire, a najjače puše upravo u Šimunima.” I kao da sve pretvara u bijelo: bijeli kamen, bijela stada ovaca, bijela slavna paška čipka, bijeli nadaleko poznati paški ovčji sir.
Izvori
- ↑ Slobodna Dalmacija Mišel Kalajžić: Kolan je imao i prave ugljenokope, 7. veljače 2016. (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |