Arthur Holly Compton
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik
Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. - Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar. Od 1923. profesor u Chicagu, od 1945 do 1953. rektor Washingtonova sveučilišta u St. Louisu. Otkrio porast valne duljine rendgenskih zraka do kojega dolazi njihovim raspršivanjem na atomima elemenata male atomske mase. Godine 1923., istodobno s Peterom Debyeom, ali neovisno, objasnio tu pojavu (Comptonov učinak) srazovima fotona i elektrona, pri čemu se dio energije fotona prenosi na elektron. Otkriće Comptonovog učinka je potvrdilo da elektromagnetsko zračenje ima i valne i čestične osobine (valno-čestični dualizam), što je jedno od osnovnih načela kvantne mehanike. Compton je istraživao i specifičnu toplinu čvrstih tijela: sudjelovao je i u radovima na izgradnji prve atomske bombe (projekt Manhattan). Sa C. Wilsonom dobio 1927. Nobelovu nagradu za fiziku. [1]
Compton je rođen u mjestu Wooster, Ohio, a obrazovao se na Koledžu Wooster i Sveučilištu Princeton. Godine 1923. postaje profesor fizike na Sveučilištu u Chicagu. Tijekom rada na tom radnom mjestu, upravljao je labaratorijem u kojem je izvršena prva nuklearna lančana reakcija.
Comptonov učinak
Podrobniji članak o temi: Comptonov učinak
Comptonov učinak ili Comptonov efekt je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima. Promjena:
- [math]\displaystyle{ \lambda' - \lambda = \frac{h}{m_e \cdot c} \cdot (1-\cos{\theta}), }[/math]
gdje je:
- [math]\displaystyle{ \lambda }[/math] - početna valna duljina elektromagnetskog zračenja,
- [math]\displaystyle{ \lambda' }[/math] - valna duljina elektromagnetskog zračenja nakon raspršenja,
- [math]\displaystyle{ h }[/math] - Planckova konstanta,
- [math]\displaystyle{ m_e }[/math] - masa elektrona (9,10938215(45)×10−31 kg),
- [math]\displaystyle{ c }[/math] - brzina svjetlosti, i
- [math]\displaystyle{ \theta }[/math] - kut između upadnog i raspršenoga zračenja.
Izvorno je taj porast valne duljine otkriven pri raspršenju rendgenskoga zračenja na atomima elemenata male atomske mase, kod kojih je energija vezanja elektrona zanemariva u odnosu na energije kvanta zračenja. [2]