Anđela Potočnik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 189533 od 5. listopad 2021. u 00:01 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

{{#invoke:Infobox|infobox}}

Datoteka:LADARICE Lepi bregi zeleni 1984.jpg
Anđela Potočnik (prva slijeva) i Ladarice

Anđela Potočnik (Pristava, 19. travnja 1933.Zagreb, 28. siječnja 2013.) bila je hrvatska folklorna umjetnica, dugogodišnja solistica – pjevačica i plesačicaAnsambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Bila je supruga Bože Potočnika.

Životopis

Anđela Potočnik rođena je u Pristavi nedaleko od Tuhlja u Hrvatskom zagorju. Glazbenu nadarenost pokazala je još kao dijete. Za vrijeme školovanja u Zagrebu pjevala je u školskom zboru te poslije i u folklornoj sekciji KUD-a »Joža Vlahović« (danas Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana). Diplomirala je 1953. u zagrebačkoj Učiteljskoj školi, poslije čega je dvije godine podučavala kao učiteljica u Gornjoj Bistri. Godine 1955. postala je članicom Ansambla LADO, u kojem je četiri godine poslije pjevala i plesala solističku ulogu mladenke prigodom praizvedbe koreografije Molvarski svati dr. Ivana Ivančana. Od tada je, kao solistica LADA, nastupala i u drugim javnim izvedbama te mnogim snimanjima koje su pripremali i umjetnički vodili prof. Zvonimir Ljevaković, dr. Ivan Ivančan, Emil Cossetto, Dinko Fio i Božo Potočnik.

U Ansamblu LADO provela je najveći dio svog radnog i umjetničkog vijeka, nastupajući s njim na najvećim domaćim i svjetskim koncertnim pozornicama. Anđela Potočnik bila je članica i solistica legendarnih Ladarica kojima je svojim osebujnim glasom podarila prepoznatljiv zvuk i glazbeni izričaj. Za radio i televiziju je kao solistica i kao članica Ladarica snimila brojne narodne popijevke iz hrvatske baštine. Sudjelovala je i u kazališnim predstavama, filmovima i TV serijama: Cesta duga godinu dana, Bitka na Neretvi, Seljačka buna, Ljudi s Neretve, Gruntovčani, Nikola Tesla, rock operi Gubec-beg i dr.

Bojan Pogrmilović, nekadašnji glazbeni rukovoditelj Ansambla LADO, u knjižici CD-a Anđele Potočnik »Zorja moja, zorja« zapisao je sljedeće:

»Teško je utvrditi kolikim ljudima je ona izmjenila pojmove o narodnoj glazbi, ali znam da je mnogima bila prvi stvarni poticaj da slušaju istinsku narodnu umjetnost... taj orguljski glas kao da u sebi stotinu anđeoskih glasova sadrži. Nomen est omen.« 1

Anđela Potočnik bavila se i pedagoškim radom te koreografiranjem. Uz pedagoški rad u Australiji (Sydney, Perth, Melbourne i Adelaide) u hrvatskim je zajednicama postavila 11 vlastitih koreografija s plesovima i pjesmama iz svih krajeva Hrvatske. Održala je i mnoge seminare za voditelje hrvatskih folklornih društava u Australiji te poticala i stručno pomagala rekonstruiranje hrvatskih narodnih nošnji.

Značajnije koreografije

  • Pjesme i plesovi Gupčeva kraja
  • Ivanje u Pokuplju
  • Plesovi Slavonije
  • Jurjevo
  • Kraljevečka svadba

Nagrade i priznanja

Bilješke

1  Citat iz knjižice dvostrukog CD-a Anđele Potočnik »Zorja moja, zorja« / Bojan Pogrmilović: »Anđela – sto anđeoskih glasova ili nomen est omen«, Zagreb: Aquarius Records, CD 34-04, 2004.

Izvori

<references group=""></references>

Vanjske poveznice