1990.

◄ | 19. stoljeće | 20. stoljeće | 21. stoljeće | ►
◄ | 1960-ih | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1987. | 1988. | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | ► | ►►

Arheologija • Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Radio • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

Događaji

1. siječnja – Denominirana je jugoslavenska valuta – dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
Prva pojava SMS poruka na GSM mrežama.
20. siječnja – 22. siječnja – 14. izvanredni kongres SKJ-delegacija Saveza komunista Slovenije i Saveza komunista Hrvatske napustila kongres-početak raspada Saveza komunista Jugoslavije.
11. veljače – Nelson Mandela, 27-godišnji politički zatvorenik i protivnik Apartheida, pušten je iz zatvora.
14. veljače – Voyager 1 je uslikao Zemlju sa udaljenosti od 6 milijardi kilometara (Pale Blue Dot).
11. ožujka – Litva proglašava neovisnost od SSSR-a.
22. travnja – Održani prvi višestranački izbori u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj uvjeljiva pobjeda HDZ-a (sa 42% glasova- 205 zastupnika).
13. svibnja – Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda
30. svibnja – Konstituiran prvi višestranački Sabor Republike Hrvatske. Za predsjednika Republike izabran je Franjo Tuđman, za predsjednika Vlade Stjepan Mesić, a za predsjednika Sabora Žarko Domljan. Do 2001. godine, taj se dan slavio kao Dan državnosti.
3. lipnja – Nogometna utakmica Jugoslavija – Nizozemska
20. lipnja – Otkriven je prvi Marsov trojanac 5261 Eureka.
29. lipnja – Po odluci Sabora, Radiotelevizija Zagreb postaje Hrvatska radiotelevizija.
1. srpnja – U Kosovu kraj Knina, na proslavi Vidovdana, službeno je objavljen osnutak srpske autonomne krajine i predstavljen njen prvi „predsjednik“ Milan Babić.^[1]
8. srpnja – Zapadna Njemačka pobjedom od 1:0 nad Argentinom osvojila Svjetsko nogometno prvenstvo.
15. srpnja – Osnovan DSHV, prva stranka Hrvata u Vojvodini nakon uvođenja višestranačja u Vojvodini za vrijeme SFRJ.
25. srpnja – Na tzv. Srpskom saboru, koji se održao na Srbu usporedno sa zasjedanjem Hrvatskog sabora na kojem su usvojeni amandmani na hrvatski ustav, donesena je "Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda", a u općinama Knin, Benkovac i Obrovac taj je dan proglašen neradnim.^[1]
13. kolovoza – Delegacija pobunjenih Srba, koja se predstavila kao zastupnik svih Srba u Hrvatskoj otišla u Beograd na konzultacije s Borislavom Jovićem, nakon čega se pojavljuju nove barikade na cestama u Benkovcu i Obrovcu, a prilaze Kninu blokiraju naoružane straže.^[1]
17. kolovoza – Izbila pobuna militantnih Srba u Hrvatskoj.
17. kolovoza – Otvoreno stavljanje JNA na stranu pobunjenih Srba: dva MiG-a 21 JNA su presreli tri helikoptera MUP-a RH koji su pošli ugušiti velikosrpsku pobunu. Zaprijetili su im rušenjem, zbog čega su se ovi vratili.^[2]
srpanj i kolovoz – Na djelu balvan-revolucija pobunjenih Srba u Hrvatskoj.
2. kolovoza – Irak napao Kuvajt, što je u konačnici dovelo do Zaljevskog rata.
26. kolovoza – Velika rudarska tragedija u jami Dobrnja II rudnika Kreka. Poginulo 180 rudara.
29. kolovoza – Ustavni sud RH poništio je prije točno dvadeset pet godina, odluke skupštine općine Knin, Donji Lapac, Gračac, Vojnić, Dvor, Glina, Obrovac i Benkovac o osnivanju "Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like".^[1]
28. rujna – Donesen Ustav Srbije u Narodnoj skupštini Srbije kojim se Srbija konstitutira kao "neovisna i suverena država". Time se Srbija izričito isključila iz pravnog sustava SFRJ, premda u istom Ustavu navodi da prihvaća primjenu općih akata druge države kada joj je to u interesu i što se protuslovno prethodnoj definiciji, definirala da je i dalje u "sastavu SFRJ". Donesena je i Odluka o proglašenju Ustavnoga zakona i Ukaz o proglašenju zakona o izboru Predsjednika Republike Srbije. Ovim je činom Srbija postala suverena, neovisna i teritorijalno jedinstvena država te je istupila iz SFRJ.^[3]
3. listopada – Zapadna i Istočna Njemačka se ujedinile u jedinstvenu državu.
17. listopada – Na sinjskom športskom aerodromu na Piketu formirana zrakoplovna borbena skupina kao nukleus budućeg hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
28. studenoga – John Major zamijenio Margaret Thatcher na mjestu premijera Velike Britanije.
9. prosinca – Slobodan Milošević postao predsjednik SR Srbije. Isti dan je Lech Wałęsa postao prvi predsjednik demokratske Poljske.
20. prosinca – Prema dogovoru stranaka u BIH:predsjednik Alija Izetbegović(SDA),premijer Jure Pelivan(HDZ),predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik(SDS).
21. prosinca – Službeno je proglašena Zastava Republike Hrvatske, koja se sastoji od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Republike Hrvatske u sredini.
21. prosinca – Samoproglašena vlada pobunjenih hrvatskih Srba na čelu s Milanom Babićem objavila je osnutak Srpske autonomne oblasti Krajine.
22. prosinca – Hrvatski sabor donio je novi Ustav Republike Hrvatske, dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku; polupredsjednički sustav. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, naziva se još i "Božićnim Ustavom".
26. prosinca – Skupština Slovenije proglasila samostalnost te republike, nakon što su se građani na referendumu izjasnili za nezasvisnu slovensku državu.

Rođenja

Siječanj

7. siječnja – Gregor Schlierenzauer, austrijski skijaš skakač
12. siječnja – Nihad Đedović, bosanskohercegovački košarkaš
16. siječnja – Mario Delaš, hrvatski košarkaš
17. siječnja – Tomislav Zubčić, hrvatski košarkaš
18. siječnja – Sofija Novoselić, hrvatska skijašica
22. siječnja – Lovro Šprem, hrvatski rukometaš
24. siječnja – Mirko Nižić, hrvatski vaterpolist
26. siječnja – Sergio Pérez, meksički vozač Formule 1
27. siječnja – Saša Dreven, hrvatski nogometni vratar
29. siječnja – Grzegorz Krychowiak, poljski nogometaš

Veljača

1. veljače – Duje Čop, hrvatski nogometaš
4. veljače – Katerina Stefanidi, grčka skakačica s motkom
10. veljače – Franjo Tepurić, hrvatski nogometaš
26. veljače – Leon Radošević, hrvatski košarkaš

Ožujak

3. ožujka – Luka Basta, srpski košarkaš
4. ožujka – Andrea Bowen, američka glumica
7. ožujka – Abigail i Brittany Hensel, američke sijamske blizanke
23. ožujka – Jaime Alguersuari, španjolski vozač Formule 1
24. ožujka – Ivan Peko, hrvatski nogometaš
27. ožujka – Nicolas N'Koulou, kamerunski nogometaš

Travanj

2. travnja – Stipe Čulina, hrvatski nogometaš
3. travnja – Sotiris Ninis, grčki nogometaš
3. travnja – Dorothea Wierer, talijanska biatlonka
9. travnja – Kristen Stewart, američka glumica
15. travnja – Emma Watson, britanska glumica
20. travnja – Branimir Budetić, hrvatski paraolimpijac
22. travnja – Luka Ritz, hrvatski učenik, simbol borbe protiv nasilja († 2008.)
24. travnja – Joseph Peterson, haićanski nogometaš
24. travnja – Jan Veselý, češki košarkaš
29. travnja – Robert Rikić, hrvatski košarkaš

Svibanj

1. svibnja – Caitlin Stasey, australska glumica
1. svibnja – Diego Contento, talijansko-njemački nogometaš
2. svibnja – Paul George, američki košarkaš
4. svibnja – Goran Petković, hrvatski nogometaš
13. svibnja – Eduardo Salvio, argentinski nogometaš
21. svibnja – Rene Krhin, slovenski nogometaš
25. svibnja – Nikita Filatov, ruski hokejaš na ledu
27. svibnja – Chris Colfer, američki glumac i pjevač
30. svibnja – Sandro Sukno, hrvatski vaterpolist

Lipanj

2. lipnja – Ivan Šijan, hrvatski hokejaš na ledu
4. lipnja – Greg Monroe, američki košarkaš
7. lipnja – Iggy Azalea, australsko-američka reperica, spisateljica tekstova i model
21. lipnja – Sandra Perković, hrvatska atletičarka
30. lipnja – Domagoj Antolić, hrvatski nogometaš

Srpanj

7. srpnja – Lee Addy, ganski nogometaš
9. srpnja – Rafael Pereira da Silva, brazilski nogometaš
9. srpnja – Fábio Pereira da Silva, brazilski nogometaš
11. srpnja – Connor Paolo, američki glumac
11. srpnja – Caroline Wozniacki, danska tenisačica
14. srpnja – Jan Nepomnjašči, ruski šahovski velemajstor
28. srpnja – Soulja Boy, američki reper i producent
29. srpnja – Valentina Golubenko, hrvatska šahistica

Kolovoz

5. kolovoza – Doruk Ataoglu, turska pop pjevačica
8. kolovoza – Ivan Ramljak, hrvatski košarkaš
12. kolovoza – Mario Balotelli, talijanski nogometaš
17. kolovoza – Ivan Šarić, hrvatski šahovski velemajstor
23. kolovoza – Josefina Sruoga, argentinska hokejašica na travi
27. kolovoza – Goran Jozinović, hrvatski nogometaš
28. kolovoza – Bojan Krkić, španjolski nogometaš

Rujan

5. rujna – Kim Yuna, južnokorejska klizačica
18. rujna – Lewis Holtby, njemački nogometaš

Listopad

8. listopada – Šime Olivari, hrvatski košarkaš
10. listopada – Hazal Kaya, turska glumica
16. listopada – Jóhanna Guðrún Jónsdóttir, islandska pjevačica
21. listopada – Ricky Rubio, španjolski košarkaš
29. listopada – Jelena Kastaneti, hrvatska hrvačica

Studeni

12. studenoga – Nikša Trstenjak, hrvatski hokejaš na ledu
26. studenoga – Danny Welbeck, engleski nogometaš
20. studenoga – Luka Stepančić, hrvatski rukometaš
28. studenoga – Carla Diaz, brazilska glumica
30. studenoga – Mia Anočić Valentić, hrvatska glumica

Prosinac

3. prosinca – Long Qingquan, kineski dizač utega
20. prosinca – JoJo, američka R&B pjevačica
26. prosinca – Denis Čerišev, ruski nogometaš
26. prosinca – Aaron Ramsey, velški nogometaš
30. prosinca – Josip Bilinovac, hrvatski košarkaš

Smrti

Siječanj

11. siječnja – Zvonko Lovrenčević, hrvatski etnolog (* 1911.)
20. siječnja – Barbara Stanwyck, američka filmska glumica (* 1907.)
23. siječnja – Allen Collins, američki rock pjevač (* 1952.)
26. siječnja – Ava Gardner, američka filmska glumica (* 1922.)

Veljača

4. veljače – Toma Bebić, hrvatski multidisciplinirani umjetnik (* 1935.)
7. veljače – Alan Perlis, američki znanstvenik (* 1922.)
8. veljače – Del Shannon, američki pjevač (* 1934.)
15. veljače – Dorival Yustrich, brazilski nogometaš (* 1917.)
18. veljače – Josip Gjergja, hrvatski političar (* 1911.)
24. veljače – Jure Kaštelan, hrvatski pjesnik (* 1919.)

Ožujak

1. ožujka – Imre Rufi, mađarski kemičar (* 1938.)
11. ožujka – Philippe Soupault, francuski esejist i romanopisac (* 1897.)
13. ožujka – Bruno Bettelheim, američki psihoanalitičar (* 1903.)
25. ožujka – Vjekoslav Vrančić, hrvatski političar (* 1904.)

Travanj

12. travnja – Petar Šimić, vojni zapovjednik u JNA (* 1932.)
16. travnja – Greta Garbo, švedska glumica (* 1905.)
23. travnja – Paulette Goddard, američka glumica (* 1910.)

Svibanj

16. svibnja – Sammy Davis Jr., američki pjevač, plesač, glumac (* 1925.)
16. svibnja – Jim Henson, američki scenarist, glumac i producent (* 1936.)
18. svibnja – Jill Ireland, američka glumica (* 1936.)

Lipanj

2. lipnja – Rex Harrison, američki glumac (* 1908.)
3. lipnja – Robert Noyce, američki izumitelj (* 1927.)
5. lipnja – Vasilij Kuznjecov, ruski političar (* 1901.)
10. lipnja – Ellwood Godfrey, američki hokejaš na travi (* 1910.)
11. lipnja – Vasa Čubrilović, srpski akademik i povjesničar (* 1897.)

Srpanj

17. srpnja – Edward A. Murphy, američki znanstvenik (* 1918.)
17. srpnja – Marin Frinčević, hrvatski pjesnik i povjesničar (* 1911.)
25. srpnja – Gustav Matković, bački hrvatski slikar (* 1922.)

Kolovoz

1. kolovoza – Ervina Dragman, hrvatska glumica (* 1908.)
15. kolovoza – Viktor Coj, ruski pjevač i glumac (* 1962.)
18. kolovoza – Grethe Ingmann, danska pjevačica (* 1938.)
27. kolovoza – Stevie Ray Vaughan, američki blues glazbenik (* 1954.)
29. kolovoza – Zlatka Radica, hrvatska operna pjevačica (* 1904.)

Rujan

9. rujna – George Sime, britanski hokejaš na travi (* 1915.)
9. rujna – Samuel Doe, afrički političar (* 1951.)
9. rujna – Nicola Abbagnano, talijanski filozof (* 1901.)
15. rujna – Max Schäfer, njemački nogometaš i trener (* 1907.)
26. rujna – Alberto Moravia, talijanski književnik (* 1907.)
30. rujna – Patrick White, australski književnik (* 1912.)

Listopad

3. listopada – Josip Turčinović, hrvatski katolički svećenik (* 1933.)
4. listopada – Matija Skurjeni, hrvatski naivni slikar (* 1898.)
14. listopada – Leonard Bernstein, američki skladatelj, pijanist i dirigent (* 1918.)
21. listopada – Milan Vulpe, hrvatski slikar (* 1918.)
22. listopada – Louis Althusser, francuski filozof (* 1918.)

Studeni

1. studenoga – Zdenko Strižić, hrvatski arhitekt (* 1902.)
7. studenoga – Lawrence Durrell, angloirski književnik (* 1912.)
9. studenoga – Vladimir Čerkez, hrvatski pjesnik (* 1923.)
12. studenoga – Eve Arden, američka glumica (* 1908.)
17. studenoga – Robert Hofstadter, američki fizičar (* 1915.)
20. studenoga – Momčilo Popadić, hrvatski novinar i pjesnik (* 1947.)
23. studenoga – Roald Dahl, britanski književnik (* 1916.)
28. studenoga – Amand Alliger, hrvatski glumac, redatelj i pisac (* 1904.)
30. studenoga – Norman Cousins, američki novinar, borac za svjetski mir (* 1915.)

Prosinac

2. prosinca – Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent (* 1900.)
2. prosinca – Robert Cummings, američki glumac (* 1910.)
7. prosinca – Joan Bennett, američka glumica (* 1910.)
14. prosinca – Friedrich Dürrenmatt, švicarski književnik (* 1921.)
18. prosinca – Anne Revere, američka glumica (* 1903.)

Nepoznat datum smrti

Alfred Perles, austrijsko-britanski književnik (* 1897.)
Stjepan Tomislav Poglajen, hrvatski katolički svećenik (* 1906.)
Šigeo Šingo, japanski znanstvenik (* 1909.)
Kasim Hadžić, bosanski dužnosnik NDH (* 1917.)
Mato Dukovac, hrvatski zrakoplovac (* 1918.)
Carl Hellmuth Hertz, njemačko-švedski izumitelj (* 1920.)

Nobelova nagrada za 1990. godinu

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1990.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Dan kad je prestala "Zajednica općina". Događanja prije 25 godina, dnevno.hr, 29. kolovoza 2015.
↑ Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – podružnica Grada Zagreba Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH
↑ Curać, Marko: Srbija je još u špilji velikosrpske ideologije. Hrvatski list, Zagreb. str. 17. 12. rujna 2019..

[dnevno-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Dan kad je prestala "Zajednica općina". Događanja prije 25 godina, dnevno.hr, 29. kolovoza 2015.

[2] Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – podružnica Grada Zagreba Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH

[3] Curać, Marko: Srbija je još u špilji velikosrpske ideologije. Hrvatski list, Zagreb. str. 17. 12. rujna 2019..

[1]

[2]

[3]