Lav X.: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir papa | | |||
| hrvatsko_ime = Lav X. | | hrvatsko_ime = Lav X. | ||
| latinsko_ime = Leo PP. X. | | latinsko_ime = Leo PP. X. | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
'''Papa Lav X.''', rođen kao '''Giovanni de' Medici''', sin [[Firenca|firentinskog]] [[knez]]a [[Lorenzo Veličanstveni|Lorenza Veličanstvenog]], ([[Firenca]], [[11. prosinca]] [[1475.]] - [[Rim]], [[1. prosinca]] [[1521.]]), bio je [[papa]] od [[1513.]] do svoje smrti [[1521.]] | '''Papa Lav X.''', rođen kao '''Giovanni de' Medici''', sin [[Firenca|firentinskog]] [[knez]]a [[Lorenzo Veličanstveni|Lorenza Veličanstvenog]], ([[Firenca]], [[11. prosinca]] [[1475.]] - [[Rim]], [[1. prosinca]] [[1521.]]), bio je [[papa]] od [[1513.]] do svoje smrti [[1521.]] | ||
Bio je učeni papa i [[humanizam|humanist]] bio pravi predstavnik [[renesansa|renesanse]] (izgradio [[Bazilika sv. Petra|Baziliku sv. Petra]] u Rimu, te je bio pokrovitelj [[Michelangelo|Michelangela]] i [[Rafael]]a). U [[Europa|Europi]] rastrganoj teološkim borbama, često je neopravdano kritiziran kao nedorastao svojoj službi. Njegovi protivnici pripovijedaju da je svome bratu Julijanu [[11. ožujka]] [[1513.]] rekao: ''»Budući da nam je Bog dao papinstvo, uživajmo u njemu.«'' | |||
Zbog nedostatka novaca prouzročenog ratovima s [[Francuska|Francuskom]] i opširnim radovima oko izgradnje [[Bazilika sv. Petra|Bazilike svetog Petra]], [[31. ožujka]] [[1515.]] bulom ''Sacrosancti Salvatori et Redemptoris'' Albertu Brandenburškom daje dozvolu da kroz sljedećih osam godina može na svome biskupskom teritoriju dodjeljivati oproste za novac. Polovica novca tako stečenog trebala je biti predana papi. | Zbog nedostatka novaca prouzročenog ratovima s [[Francuska|Francuskom]] i opširnim radovima oko izgradnje [[Bazilika sv. Petra|Bazilike svetog Petra]], [[31. ožujka]] [[1515.]] bulom ''Sacrosancti Salvatori et Redemptoris'' Albertu Brandenburškom daje dozvolu da kroz sljedećih osam godina može na svome biskupskom teritoriju dodjeljivati oproste za novac. Polovica novca tako stečenog trebala je biti predana papi. | ||
Bio je vrlo svjestan koju je opasnost predstavljala Turska za Europu i koju važnost ima Hrvatska za obranu Europe. Svesrdno se zalagao, svjetovno i duhovno, financijski i materijalno pomažući hrvatskom banu [[Petar Berislavić|Petru Berislaviću]], kojem je Lav X. bio najbolji i najodaniji saveznik. Za Berislavićeva je banovanja Hrvatsku nazvao ''predziđem kršćanstva'' ([[Antemurale Christianitatis]])<ref>Marija Karbić: [https://www.matica.hr/vijenac/684/svecenik-diplomat-i-ratnik-vesprimski-biskup-i-hrvatski-ban-petar-berislavic-30397/ ''U povodu 500. obljetnice pogibije slavnoga hrvatskog bana. Svećenik, diplomat i ratnik – vesprimski biskup i hrvatski ban Petar Berislavić '']. Vijenac MH, br. 684, 21. svibnja 2020.</ref>, prema nekim navodima nakon hrvatske [[Bitka kod Dubice 15. kolovoza 1513.|pobjede]] nad turskim postrojbama 1513. kod Dubice.<ref> antemurale. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 26.1.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antemurale>. </ref> | |||
Održao je V. [[Peti lateranski sabor|lateranski sabor]] [[1517.]] godine. Iste godine, protiv prakse prodaje oprosta ustao je [[Martin Luther]], koji je [[31. listopada]] [[1517.]], povodom dolaska [[Johann Tetzel|Johanna Tetzela]] objesio svojih »95 teza o oprostima« na vrata crkve u [[Wittenberg]]u. | Održao je V. [[Peti lateranski sabor|lateranski sabor]] [[1517.]] godine. Iste godine, protiv prakse prodaje oprosta ustao je [[Martin Luther]], koji je [[31. listopada]] [[1517.]], povodom dolaska [[Johann Tetzel|Johanna Tetzela]] objesio svojih »95 teza o oprostima« na vrata crkve u [[Wittenberg]]u. | ||
Posljednja izmjena od 26. siječanj 2026. u 02:50
| Lav X. Leo PP. X. | |
|---|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: | |
| Pravo ime | Giovanni di Lorenzo de' Medici |
| Početak pontifikata | 9. ožujka 1513. |
| Kraj pontifikata | 1. prosinca 1521. |
| Prethodnik | Julije II. (1503. – 1513.) |
| Nasljednik | Hadrijan VI. (1522. – 1523. ) |
| Rođen | 11. prosinca 1475. Firenca, Italija |
| Umro | 1. prosinca 1521. Rim |
| Papinski grb | |
| Ostali pape imena Lav | |
 Portal o kršćanstvu
| |
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. - Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521.
Bio je učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse (izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela). U Europi rastrganoj teološkim borbama, često je neopravdano kritiziran kao nedorastao svojoj službi. Njegovi protivnici pripovijedaju da je svome bratu Julijanu 11. ožujka 1513. rekao: »Budući da nam je Bog dao papinstvo, uživajmo u njemu.«
Zbog nedostatka novaca prouzročenog ratovima s Francuskom i opširnim radovima oko izgradnje Bazilike svetog Petra, 31. ožujka 1515. bulom Sacrosancti Salvatori et Redemptoris Albertu Brandenburškom daje dozvolu da kroz sljedećih osam godina može na svome biskupskom teritoriju dodjeljivati oproste za novac. Polovica novca tako stečenog trebala je biti predana papi.
Bio je vrlo svjestan koju je opasnost predstavljala Turska za Europu i koju važnost ima Hrvatska za obranu Europe. Svesrdno se zalagao, svjetovno i duhovno, financijski i materijalno pomažući hrvatskom banu Petru Berislaviću, kojem je Lav X. bio najbolji i najodaniji saveznik. Za Berislavićeva je banovanja Hrvatsku nazvao predziđem kršćanstva (Antemurale Christianitatis)[1], prema nekim navodima nakon hrvatske pobjede nad turskim postrojbama 1513. kod Dubice.[2]
Održao je V. lateranski sabor 1517. godine. Iste godine, protiv prakse prodaje oprosta ustao je Martin Luther, koji je 31. listopada 1517., povodom dolaska Johanna Tetzela objesio svojih »95 teza o oprostima« na vrata crkve u Wittenbergu.
Dne 15. lipnja 1520. Lav X. objavio je bulu Exsurge Domine kojom je osudio neke od Luterovih teza, te mu zaprijetio izopćenjem iz Crkve ne povuče li ih kroz sljedećih 60 dana. Luter se nije odazvao na taj poziv, a bulu je spalio na gradskom trgu. Dne 3. siječnja 1521. papa je izopćio Martina Lutera bulom Decet Romanu Pontefici.
Dne 1. prosinca iste godine papa Lav X. umire, te biva pokopan u bazilici Sveta Marija nad Minervom.
Stav protestanata
Protestanti tvrde da je nametnuo učenje da se oprost grijeha, koji je Božji dar, može kupiti novcem, zbog toga i mnogih drugih stvari smatrali su ga antikristom. Njegov slogan "Bog nam je dao papinstvo – uživajmo!" samo je razjario tadašnje protivnike papinstva.
Martin Luther o njemu se ovako izrazio (govoreći o papinoj buli Exsurge domini): "Mislim da tko god je tvorac te Bule, on je pravi antikrist... Ali ja ti kažem antikriste, da Luther koji je naučio da se bori, neće se dati zaplašiti tvojim praznim Bulama, jer je on navikao da pravi razliku između komada papira i svemoguće Božje riječi".
Poveznice
Vanjske poveznice
- Katolička enciklopedija: Papa Lav X.
Datoteka:Emblem of the Papacy.svg
Nedovršeni članak Lav X. koji govori o papi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- ↑ Marija Karbić: U povodu 500. obljetnice pogibije slavnoga hrvatskog bana. Svećenik, diplomat i ratnik – vesprimski biskup i hrvatski ban Petar Berislavić . Vijenac MH, br. 684, 21. svibnja 2020.
- ↑ antemurale. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 26.1.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antemurale>.