More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Zvonimir Šeparović'''-->{{Infookvir političar | <!--'''Zvonimir Šeparović'''-->{{Infookvir političar | ||
|ime=Zvonimir Šeparović | |ime=Zvonimir Šeparović | ||
|datum rođenja=[[14. rujna]] [[1928.]] | |datum rođenja=[[14. rujna]] [[politika u 1928.|1928.]] | ||
|mjesto rođenja= [[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]] | |mjesto rođenja= [[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]] | ||
|datum smrti= | |datum smrti= [[31. siječnja]] [[politika u 2022.|2022.]]<ref>gs. [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-bivsi-ministar-zvonimir-separovic ''31. siječnja 2022 '']. Narod.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.</ref> | ||
|mjesto smrti= | |mjesto smrti= | ||
|slika= | |slika= | ||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
|mandat_kraj3= [[24. travnja]] [[1991.]] | |mandat_kraj3= [[24. travnja]] [[1991.]] | ||
}} | }} | ||
'''Zvonimir Šeparović''' ([[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]], [[14. rujna]] [[1928.]]) - [[Hrvati|hrvatski]] pravnik i političar. Doktorirao 1966. godine na Sveučilištu u Ljubljani. | '''Zvonimir Šeparović''' ([[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]], [[14. rujna]] [[pravo u 1928.|1928.]] — [[31. siječnja]] [[pravo u 1928.|1928.]]) - [[Hrvati|hrvatski]] pravnik i političar. Doktorirao 1966. godine na Sveučilištu u Ljubljani. | ||
Bio je profesor međunarodnog prava na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], počev od 1972. (docent, od 1967.) godine. Godine 1985/1986 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poznat je kao pionir [[viktimologija|viktimologije]] i vrlo gorljivi protivnik [[smrtna kazna|smrtne kazne]]. Obnašao je dužnost [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu od [[24. veljače]] [[1989.]] do [[24. travnja]] [[1991.]] godine; na tu ga je dužnost sveučilišna zajednica izabrala protivno volji vladajućih struktura tadašnje jednopartijske komunističke države. | Bio je profesor međunarodnog prava na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], počev od 1972. (docent, od 1967.) godine. Godine 1985/1986 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poznat je kao pionir [[viktimologija|viktimologije]] i vrlo gorljivi protivnik [[smrtna kazna|smrtne kazne]]. Obnašao je dužnost [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu od [[24. veljače]] [[1989.]] do [[24. travnja]] [[1991.]] godine; na tu ga je dužnost sveučilišna zajednica izabrala protivno volji vladajućih struktura tadašnje jednopartijske komunističke države. | ||
| Redak 45: | Redak 45: | ||
U braku je s [[Branka Šeparović|Brankom Šeparović]], novinarkom [[HTV]]-a. Otac dvoje djece iz prvog braka sa politologinjom Inge Perko Šeparović: sin [[Borut Šeparović]] (1967.) je osnivač umjetničke grupe "[[Montažstroj]]"; kćer Duška Maria Šeparović (1954.) je biologinja sa doktoratom znanosti iz područja neurološke znanosti, te predaje (2014.) na Wayne State University (Michigan, SAD). | U braku je s [[Branka Šeparović|Brankom Šeparović]], novinarkom [[HTV]]-a. Otac dvoje djece iz prvog braka sa politologinjom Inge Perko Šeparović: sin [[Borut Šeparović]] (1967.) je osnivač umjetničke grupe "[[Montažstroj]]"; kćer Duška Maria Šeparović (1954.) je biologinja sa doktoratom znanosti iz područja neurološke znanosti, te predaje (2014.) na Wayne State University (Michigan, SAD). | ||
Autor je niza knjiga i znanstvenih radova. | Autor je niza knjiga i znanstvenih radova. Šeparovićevi znanstveni radovi iz područja [[kazneno pravo|kaznenoga prava]], [[kriminologija|kriminologije]], [[medicinsko pravo|medicinskoga prava]], [[bioetika|bioetike]] i [[viktimologija|viktimologije]] međunarodno su valorizirani članstvom u Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti.<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-plenkovic-uputio-izraze-sucuti-u-povodu-smrti-zvonimira-separovica/33825 ''Predsjednik Vlade Plenković uputio izraze sućuti u povodu smrti Zvonimira Šeparovića '']. Vlada RH. 31. siječnja 2022. Pristupljeno 26. svibnja 2023.</ref> | ||
Odlikovan je [[2019.]] [[Red Ante Starčevića|Redom Ante Starčevića]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_6_105.html|title=Odluka o dodjeli Reda|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28. srpnja 2019.}}</ref> | Odlikovan je [[2019.]] [[Red Ante Starčevića|Redom Ante Starčevića]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_6_105.html|title=Odluka o dodjeli Reda|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28. srpnja 2019.}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 26. svibanj 2023. u 00:29
| Zvonimir Šeparović | |
|---|---|
| Ministar pravosuđa | |
| trajanje službe 15. travnja 1999. – 27. siječnja 2000. | |
| Prethodnik | Milan Ramljak |
| Nasljednik | Stjepan Ivanišević |
| trajanje službe 15. travnja 1999. – 27. siječnja 2000. | |
| Prethodnik | na dužnosti Ministra vanjskih poslova: Davorin Rudolf |
| Nasljednik | Franjo Gregurić |
| trajanje službe 24. veljače 1989. – 24. travnja 1991. | |
| Prethodnik | na dužnosti Rektora Sveučilišta u Zagrebu: Vladimir Stipetić |
| Nasljednik | Marijan Šunjić |
| Rođenje | 14. rujna 1928. |
| Smrt | 31. siječnja 2022.[1] |
| Politička stranka | HDZ |
| Zanimanje | pravnik, sveučilišni profesor |
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. — 31. siječnja 1928.) - hrvatski pravnik i političar. Doktorirao 1966. godine na Sveučilištu u Ljubljani.
Bio je profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Zagrebu, počev od 1972. (docent, od 1967.) godine. Godine 1985/1986 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poznat je kao pionir viktimologije i vrlo gorljivi protivnik smrtne kazne. Obnašao je dužnost rektora Sveučilištu u Zagrebu od 24. veljače 1989. do 24. travnja 1991. godine; na tu ga je dužnost sveučilišna zajednica izabrala protivno volji vladajućih struktura tadašnje jednopartijske komunističke države.
Kao nestranačka osoba, postao je ministar vanjskih poslova 1991. godine u vladi premijera Franje Gregurića. Sa te funkcije, pokreće tužbu Republike Hrvatske protiv Srbije zbog genocida, pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda. Godine 1992., postao je prvi stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim narodima. Bio je u raskoraku s Franjom Tuđmanom glede vanjske politike.
Šeparović je ostao aktivan u javnom životu, s vremenom je i postao član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a), kao i član Središnjeg odbora stranke. Bio je ministrom pravosuđa od 15. travnja 1999. do 27. siječnja 2000. godine. Pomoćnik mu je bio Ivan Turudić.[2]
U 2000. godini, ušao je u predsjedničku utrku kao nezavisni kandidat. Završio je kao posljednji, nakon čega je preporučio svojim pristašama da glasuju za Dražena Budišu u drugom izbornom krugu.
Priključio se 2010. godine pokretu Hrvatski rast, ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u.
Osnivač je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
U braku je s Brankom Šeparović, novinarkom HTV-a. Otac dvoje djece iz prvog braka sa politologinjom Inge Perko Šeparović: sin Borut Šeparović (1967.) je osnivač umjetničke grupe "Montažstroj"; kćer Duška Maria Šeparović (1954.) je biologinja sa doktoratom znanosti iz područja neurološke znanosti, te predaje (2014.) na Wayne State University (Michigan, SAD).
Autor je niza knjiga i znanstvenih radova. Šeparovićevi znanstveni radovi iz područja kaznenoga prava, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i viktimologije međunarodno su valorizirani članstvom u Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti.[3]
Odlikovan je 2019. Redom Ante Starčevića.[4]
Izvori
- Životopis na stranicama Sveučilišta u Zagrebu
- "Iz obzora predsjednika", prezentacija na stranicama Hrvatskog žrtvoslovnog društva
- "Zvonimir Šeparović - Pravnik i političar", "Večernji list", "VL biografije", pristupljeno 1.3.2014.
- Bibliografija Z. Šeparovića u katalogu NSK
- ↑ gs. 31. siječnja 2022 . Narod.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
- ↑ Ivan Turudić, Večernji list
- ↑ Predsjednik Vlade Plenković uputio izraze sućuti u povodu smrti Zvonimira Šeparovića . Vlada RH. 31. siječnja 2022. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
- ↑ "Odluka o dodjeli Reda". https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_6_105.html Pristupljeno 28. srpnja 2019.
| ||||||||||||||
| |||||