Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vladimir Stipetić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Vladimir Stipetić
Rođenje 27. siječnja 1928.
Smrt 23. srpnja 2017.
Portal o životopisima

Vladimir Stipetić (Zagreb, 27. siječnja 1928.Zagreb, 23. srpnja 2017.), hrvatski ekonomist i akademik.

Završio je Ekonomski fakultet (1951.), gdje je i doktorirao (1956.). Postdoktorski studij završio je 1957/8. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952/3), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953/5.), u Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955/60), Ekonomskom fakultetu (1960/93) i Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988-1995). Bio je gostujući profesor 1967/8. na Sveučilištima u SAD (Ames, Iova; Yale; Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveučilištima i institucijama. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu (1986/9.) i član Izvršnog vijeća Sabora (1971/4.), te zastupnik u Saboru i Skupštini SFRJ (1974/8). Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO (1973/82.), te potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN (1978/81.) i njegov stalni član (1976/85.). Izabran je za dopisnog člana JAZU 1961. godine, a od 1973. godine redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[1]

Djela

Bavio se istraživačkim radom na području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno ekonomske poljoprivrede. Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane jezike (uključujući japanski i kineski).

Najznačajnija djela:

  • "Kretanje i tendencije u razvitku poljoprivredne proizvodnje Hrvatske" (Zagreb: Građa za gospodarsku povijest Hrvatske JAZU, sv. 7, 1959.) ;
  • "Jugoslovensko tržište poljoprivrednih proizvoda (tražnja, ponuda, spoljna trgovina i cijene)" (Beograd: Zadružna knjiga, 1964.);
  • "Poljoprivreda i privredni razvoj" (Zagreb: Informator, Ekonomska biblioteka, kolo V, 1-2, 1969; II. prošireno i dopunjeno izdanje, 1985.);
  • "Međurepublički promet poljoprivrednih proizvoda u Jugoslaviji" (Beograd: Zavod za istraživanje tržišta (ZIT) i Privredni pregled, 1974. (koautori V. Milojković i B. Obradović));
  • "Prijeti li glad? Naše i svjetske rezerve hrane do 1985. Svjetska prehrambena kriza i jugoslavenska agrarna politika" (Zagreb: Globus, 1976.);
  • "Poljoprivreda u vanjskoj trgovini Jugoslavije 1953-1975" (u suradnji: P. Grahovac; Zagreb: Informator, 1977.);
  • "Ekonomika Jugoslavije, Opći dio (koautor i kourednik), VII. izmjenjeno i dopunjeno izdanje" (Zagreb: Informator, 1984.;
  • "Ekonomika Jugoslavije, Posebni dio, VII. izmjenjeno i dopunjeno izdanje" (Zagreb: Informator, 1988., reprintirano kao VIII. izdanje, Zagreb, 1990.);
  • "Studije iz povijesti naše ekonomske misli" (Zagreb: "Zagreb", Samobor, 1989.);
  • "Povijest hrvatske ekonomske misli, 1298-1847" (Zagreb: Golden Marketing, 2001.);
  • "Povijesna demografija Hrvatske" (Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004. (koautor Nenad Vekarić)).

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.