Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Miro Kovač

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Miro Kovač
Miro Kovač

ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
trajanje službe
22. siječnja 2016. – 19. listopada 2016.
Premijer(i) Tihomir Orešković
Prethodnik Vesna Pusić
Nasljednik Davor Ivo Stier
Rođenje 20. rujna 1968.
Split
Politička stranka HDZ

Miro Kovač (Split, 20. rujna 1968.) hrvatski je povjesničar, diplomat i i političar koji je obnašao dužnost ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u vladi premijera Tihomira Oreškovića od 22. siječnja do 19. listopada 2016. godine.[1] Član je HDZ-a.

Životopis

Miro Kovač rođen je 20. rujna 1968. u Splitu kao najstarije od četvero djece. Započinje studij na sveučilištu u Zagrebu, a studij završava na pariškom sveučilištu "Sorbonne Nouvelle", gdje je obranio magisterij na temu o nacionalnim i europskim politikama članicama Europske unije, kao i doktorat iz povijesti o međunarodnim odnosima s tezom o ulozi Francuske u stvaranju Kraljevine Jugoslavije.[2][3]

Politička karijera

U 1995., Kovač počinje raditi u uredu predsjednika RH, u odjeljenju za informiranje gdje ostaje do 1999. kada postaje asistent savjetnika za Euroatlanske integracije. Diplomatsku karijeru započinje 2001., kao savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Bruxellesu. U 2003., Kovač postaje ministar savjetnik u veleposlanstvu RH u Parizu. Kada je HDZ pobijedio na parlamentarnim izborima 2003., Kovač obnaša dužnost pomoćnika ministra vanjskih poslova, a 2005. postaje šef Diplomatskog protokola u Ministarstvu vanjskih poslova. Postavljen je za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova 2006., a veleposlanik RH u Njemačkoj postaje 2008.[4] Kovač obnaša dužnost međunarodnog tajnika HDZ-a od 2014. Nakon što mu je istekao veleposlanički mandat u Njemačkoj, predložen je za veleposlanika Poljske, što odbija i vraća se u Hrvatsku, kako bi pomogao HDZ–u na budućim predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Tijekom predsjedničkih izbora 2014. bio je šef kampanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

27. srpnja 2016. reagirao je na prosvjednu notu Srbije. Službena je Srbija prosvjedovala zbog poništenja osuđujuće presude nadbiskupu Alojziju Stepincu, tvrdeći da je to rehabilitacija fašizma i NDH. Ministar Kovač odgovorio je "da je to jeftin pokušaj destabilizacije Hrvatske, a njezin rječnik podsjeća na vremena Slobodana Miloševića i velikosrpsku agresiju". Kvalifikacije iz note nazvao je izmišljotinama, a sami čin prosvjeda zbog presude miješanje u unutarnje stvari RH.[5] 8. lipnja 2016. reagirao je na uzastopne huškačke poruke srbijanskog državnog vrha i neutemeljene srbijanske diplomatske note. Porukom službenom Beogradu preko Facebooka napisao je da se službeni Beograd nije "oslobodio virusa agresivnog velikosrpstva i jugoslavenskog komunističkog sustava" i da, dok to ne napravi, Srbija ne može u Europsku uniju te da "iz dana u dan hrvatsku javnost zasipaju "pametovanja" i "dociranja" predstavnika srpske vlasti koji se još uvijek nisu oslobodili virusa agresivnog velikosrpstva i jugoslavenskog komunističkog sustava" i da zaista nema dana da se ne javljaju "oni u srpskoj vlasti koji su 90-ih godina prošlog stoljeća bili dijelom vlasti i/ili vladajućih stranaka, kada su iz Beograda pokrenuti ratovi protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova, osvajački ratovi koje je Beograd redom sve izgubio."[6]

Privatni život

Oženjen je i otac je troje djece. Aktivno govori engleski, njemački i francuski, a pasivno nizozemski i talijanski.

Publikacije

  • "La France, La création du royaume »Yougoslave« et la question Croate, 1914-1929", Bern, Berlin, Bruxelles, Frankfurt a. M., New York, Oxford, Vienna: Peter Lang, 2001., str. 398.
  • "Raspadanje Austro-Ugarske i rađanje Kraljevine SHS u svjetlu francuske politike (od listopada do prosinca 1918.)", Časopis za suvremenu povijest, nr. 1, 2003., str. 141-172.
  • "Francuska i hrvatsko pitanje, 1914.-1929.", Zagreb: Dom i svijet, 2005., str. 363
  • "La Croatie et l'Union Européenne, 1990-2004", in: Lukić, Renéo, La politique étrangère de la Croatie de son indépendance à nos jours, 1991-2006, Laval: Presses universitaires de l'Université de Laval, 2006, str. 316[7]
  • U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije (2021.) [8][9]

Izvori

  1. http://www.mvep.hr/hr/predstavnistva/poslanici/kovac-dr-sc-miro/
  2. http://www.hdz.hr/o-nama
  3. http://www.24sata.hr/politika/tko-ima-doktorat-iz-sorbone-a-tko-vjeruje-samo-svojoj-zeni-443053
  4. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/miro-kovac-biografija-novog-ministra-vanjskih-poslova---423771.html
  5. HINA: Kovač: Prosvjedna nota Srbije podsjeća na vremena Slobodana Miloševića, Večernji list, 27. srpnja 2016. Pristupljeno 18. kolovoza 2016.
  6. HINA: Kovač Beogradu: Oslobodite se virusa agresivnog velikosrpstva i jugoslavenskog komunističkog sustava, Dalmacija News, 8. kolovoza 2016. Pristupljeno 18. kolovoza 2016.
  7. http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=44209
  8. Knjiga ima tri dijela: Položaj Hrvatske prije Prvoga svjetskog rata, Prvi svjetski rat i rađanje Kraljevine SHS (1914.-1918.) i Odnos Francuske i Kraljevine SHS prema hrvatskom pitanju (1918.-1929.) (Miro Kovač, U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije : hrvatsko pitanje u očima francuske politike, 1914.-1929., Alfa, Zagreb, 2021. (359 str.), ISBN 9789533643762)
  9. Hrvati su kao nacija sazreli tek u prvoj Jugoslaviji! To sam prezentirao i Tuđmanu, koji se složio, (intervju), Večernji list 14. ožujka 2021. (IA), pristupljeno 27. svibnja 2021.