Razlika između inačica stranice »Otkriće kemijskih elemenata«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Otkriće kemijskih elemenata'''-->'''Kemijski''' su '''elementi''' tijekom povijesti bili postupno otkrivani, a neki su čovjeku bili poznati još od davnina.
Kemijski''' su '''elementi''' tijekom povijesti bili postupno otkrivani, a neki su čovjeku bili poznati još od davnina.


{| class='wikitable sortable' style='text-align:center;'
{| class='wikitable sortable' style='text-align:center;'

Trenutačna izmjena od 17:24, 23. ožujka 2022.

Kemijski su elementi tijekom povijesti bili postupno otkrivani, a neki su čovjeku bili poznati još od davnina.

Otkrića kemijskih elemenata
Naziv elementa Simbol elementa Atomski broj Radioactivity symbol.png Godina otkrića Otkrivač
aktinij Ac 89 Radioactivity symbol.png 1899. André Louis Debierne
aluminij Al 13 1825. Friedrich Wöhler
americij Am 95 Radioactivity symbol.png 1944. Glenn Theodore Seaborg, Ralph Arthur James, Leon O. Morgan i Albert Ghiorso
antimon Sb 51 poznat od davnina
argon Ar 18 1894. John William Strutt, III. barun Rayleigh i Sir William Ramsay
arsen As 33 1250. Albertus Magnus
astat At 85 Radioactivity symbol.png 1940. Dale R. Corson, K. R. MacKenzie i Emilio Gino Segré
bakar Cu 29 poznat od davnina
barij Ba 56 1808. Sir Humphry Davy
berilij Be 4 1797. Louis Nicolas Vauquelin
berkelij Bk 97 Radioactivity symbol.png 1949. Albert Ghiorso, Stanley G. Thompson i Glenn Theodore Seaborg
bizmut Bi 83 1753. Claude François Geoffroy
bohrij Bh 107 Radioactivity symbol.png 1981. Gottfried Münzenberg i Peter Armbruster
bor B 5 1808. Joseph Louis Gay-Lussac i Louis Jacques Thénard
brom Br 35 1826. Antoine Jérôme Balard
cerij Ce 58 1803. Jöns Jakob Berzelius, Wilhelm Hisinger i Martin Heinrich Klaproth
cezij Cs 55 1860. Robert Wilhelm Eberhard Bunsen i Gustav Robert Kirchhoff
cink Zn 30 poznat od davnina
cirkonij Zr 40 1789. Martin Heinrich Klaproth
darmstadij Ds 110 Radioactivity symbol.png 1994. Sigurd Hofmann, Gottfried Münzenberg i Peter Armbruster
disprozij Dy 66 1886. Paul Émile (François) Lecoq de Boisbaudran
dubnij Db 105 Radioactivity symbol.png 1970. Georgii Nikolayevich Flerov i suradnici
dušik N 7 1772. Daniel Rutherford
einsteinij Es 99 Radioactivity symbol.png 1952. Albert Ghiorso
erbij Er 68 1843. Carl Gustaf Mosander
europij Eu 63 1896. Eugène Anatole Demarçay
fermij Fm 100 Radioactivity symbol.png 1952. Glenn Theodore Seaborg i dr.
fluor F 9 1866. Ferdinand Frederick Henri Moissan
fosfor P 15 1669. Hennig Brand
francij Fr 87 Radioactivity symbol.png 1940. Marguerite Catherine Perey
gadolinij Gd 64 1880. Jean Charles Galissard de Marignac
galij Ga 31 1875. Paul Émile (François) Lecoq de Boisbaudran
germanij Ge 32 1886. Clemens Alexander Winkler
hafnij Hf 72 1923. Dirk Coster i Georg Karl von Hevesy (Hevesy György)
hassij Hs 108 Radioactivity symbol.png 1984. Gottfried Münzenberg i Peter Armbruster
helij He 2 1895. Sir William Ramsay
holmij Ho 67 1879. Per Teodor Cleve
indij In 49 1863. Ferdinand Reich i Hieronymus Theodor Richter
iridij Ir 77 1803. Smithson Tennant
iterbij Yb 70 1878. Jean Charles Galissard de Marignac
itrij Y 39 1794. Johan Gadolin
jod I 53 1811. Bernard Courtois
kadmij Cd 48 1817. Friedrich Stromeyer
kalcij Ca 20 1808. Sir Humphry Davy
kalifornij Cf 98 Radioactivity symbol.png 1950. Stanley G. Thompson, Kenneth Street, Jr., Albert Ghiorso i Glenn Theodore Seaborg
kalij K 19 1807. Sir Humphry Davy
kisik O 8 1774. Joseph Priestley i Carl Wilhelm Scheele
klor Cl 17 1774. Carl Wilhelm Scheele
kobalt Co 27 1735. Georg Brandt
kositar Sn 50 poznat od davnina
kripton Kr 36 1898. Sir William Ramsay i Morris William Travers
krom Cr 24 1797. Louis Nicolas Vauquelin
ksenon Xe 54 1898. Sir William Ramsay i Morris William Travers
kurij Cm 96 Radioactivity symbol.png 1944. Glenn Theodore Seaborg, Ralph Arthur James i Albert Ghiorso
lantan La 57 1839. Carl Gustaf Mosander
lavrencij Lr 103 Radioactivity symbol.png 1961. Albert Ghiorso, Torbjørn Sikkeland, Almon Larsh i Robert M. Latimer
litij Li 3 1817. Johan August Arfwedson
lutecij Lu 71 1907. Georges Urbain i Carl Auer Freiherr von Welsbach
magnezij Mg 12 1808. Sir Humphry Davy
mangan Mn 25 1774. Johan Gottlieb Gahn i Carl Wilhelm Scheele
meitnerij Mt 109 Radioactivity symbol.png 1982. Gottfried Münzenberg i Peter Armbruster
mendelevij Md 101 Radioactivity symbol.png 1955. Albert Ghiorso, Glenn Theodore Seaborg, Bernard G. Harvey, Greg R. Choppin i Stanley G. Thompson
molibden Mo 42 1778. Carl Wilhelm Scheele
natrij Na 11 1807. Sir Humphry Davy
neodimij Nd 60 1885. Carl Auer Freiherr von Welsbach
neon Ne 10 1898. Sir William Ramsay i Morris William Travers
neptunij Np 93 Radioactivity symbol.png 1940. Edwin Mattison McMillan i Philip Hauge Abelson
nikal Ni 28 1751. Axel Fredrik Cronstedt
niobij Nb 41 1801. Charles Hatchett
nobelij No 102 Radioactivity symbol.png 1957. H. Herding, W. Forsling, Albert Ghiorso, John R. Walton, Torbjørn Sikkeland i Glenn Theodore Seaborg
olovo Pb 82 poznato od davnina
osmij Os 76 1803. Smithson Tennant
paladij Pd 46 1803. William Hyde Wollaston
platina Pt 78 1741. Sir Charles Wood, William Brownrigg i Antonio de Ulloa
plutonij Pu 94 Radioactivity symbol.png 1940. Glenn Theodore Seaborg, Edwin Mattison McMillan, Joseph William Kennedy i Arthur C. Wahl
polonij Po 84 Radioactivity symbol.png 1898. Marie Skłodowska-Curie
praseodimij Pr 59 1885. Carl Auer Freiherr von Welsbach
prometij Pm 61 Radioactivity symbol.png 1945. Lawrence Elgin Glendenin, Charles DuBois Coryell i Jacob Akiba Marinsky
protaktinij Pa 91 Radioactivity symbol.png 1917. (Sir William Crookes); Kazimierz Fajans i O. H. Göhring; Otto Hahn i Lise Meitner; Frederick Soddy i John Cranston
radij Ra 88 Radioactivity symbol.png 1898. Pierre Curie i Marie Skłodowska-Curie
radon Rn 86 Radioactivity symbol.png 1900. Friedrich Ernst Dorn
renij Re 75 1925. Masataka Ogawa; Walter Noddack, Ida Eva Tacke (udana Noddack) i Otto Berg
rodij Rh 45 1803. William Hyde Wollaston
roentgenij Rg 111 Radioactivity symbol.png 1994. Sigurd Hofmann, Gottfried Münzenberg i Peter Armbruster
rubidij Rb 37 1861. Robert Wilhelm Eberhard Bunsen i Gustav Robert Kirchhoff
rutenij Ru 44 1844. (Jędrzej Śniadecki); Karl Ernst Claus
rutherfordij Rf 104 Radioactivity symbol.png 1964. Georgii Nikolayevich Flerov i suradnici
samarij Sm 62 1879. Paul Émile (François) Lecoq de Boisbaudran
seaborgij Sg 106 Radioactivity symbol.png 1974. Georgii Nikolayevich Flerov i Yuri Tsolakovich Oganessian; Albert Ghiorso i suradnici
selenij Se 34 1817. Jöns Jakob Berzelius
silicij Si 14 1823. Jöns Jakob Berzelius
skandij Sc 21 1879. Lars Fredrik Nilson
srebro Ag 47 poznato od davnina
stroncij Sr 38 1808. Sir Humphry Davy
sumpor S 16 poznat od davnina
talij Tl 81 1861. Sir William Crookes
tantal Ta 73 1802. Anders Gustaf Ekeberg
tehnecij Tc 43 Radioactivity symbol.png 1937. Carlo Perrier i Emilio Gino Segré
telurij Te 52 1782. Franz-Joseph Müller Freiherr von Reichenstein
terbij Tb 65 1843. Carl Gustaf Mosander
titanij Ti 22 1791. William Gregor
torij Th 90 Radioactivity symbol.png 1828. Jöns Jakob Berzelius
tulij Tm 69 1879. Per Teodor Cleve
ugljik C 6 poznat od davnina
uranij U 92 Radioactivity symbol.png 1789. Martin Heinrich Klaproth
vanadij V 23 1830. Andrés Manuel del Río Fernández; Nils Gabriel Sefström
vodik H 1 1766. (Phillip von Hohenheim (Paracelsus)); (Robert Boyle); Henry Cavendish
volfram W 74 1783. Juan José Elhuyar Lubize i Fausto de Elhuyar
zlato Au 79 poznato od davnina
željezo Fe 26 poznato od davnina
živa Hg 80 poznata od davnina

Izvori

  1. Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, 2. izdanje, Naprijed, Zagreb, 1992., ISBN 86-349-0292-7
  2. Draginja Mrvoš-Sermek, Nikolina Ribarić, Kemija 8, 1. izdanje, Alfa, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-168-829-1
  3. Periodni sustav elemenata u slikama, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Otkriće_kemijskih_elemenata&oldid=443577"