◄ | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće | ►
◄ | 1830-ih | 1840-ih | 1850-ih | 1860-ih | 1870-ih | 1880-ih | 1890-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1858. | 1859. | 1860. | 1861. | 1862. | 1863. | 1864. | ► | ►►
Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Biologija • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Šport • Znanost • Željeznički promet
Događaji
- 26. veljače — Car Franjo Josip I. donio Veljački patent, kojim je na pritisak austro-njemačkih liberala i vojnih krugova, odstupio od federalističkih postavka Listopadske diplome. Ovime je osnažen položaj vladara, a težište zakonodavne nadležnosti prebačeno je na Carevinsko vijeće.[1]
- 26. veljače — Kraljevina Dalmacija je Veljačkim patentom dobila sabor u Zadru.
- 17. ožujka – skupština u Torinu proglasila Viktora Emanuela II. za kralja ujedinjene Kraljevine Italije
- 4. travnja — Prestalo djelovati Hrvatsko-slavonsko namjesništvo, a umjesto njega s radom započelo Kraljevsko namjesničko vijeće.
- 15. travnja — Prva sjednica Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.[2]
- 26. lipnja – utemeljena Stranka prava.
- 1. srpnja – utemeljen list "L'Osservatore Romano".
- 24. rujna — Hrvatski sabor zamolio molio kralja da organi drugih pokrajina uvaže službene dopise hrvatskih organa napisane na hrvatskom jeziku.[3]
- 6. studenog – Jefferson Davis izabran za predsjednika Konfederacije Američkih Država.
- Zaključak banske konferencije u Zagrebu 1860./1861. traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj.
- Sabor Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije donio Zakonski članak XIII. O priopćenih saboru po banu dvadeset i osam pozivnica na ugarski sabor, namijenjenih nekojim hrvatsko-slavonskim velikašem i stvorenih po saboru u tom poslu odluka, kojim je utvrdio da su velikaši, koji su bili pozvani na Ugarski sabor, odbili primiti pozivnice koje im je uputila Ugarska dvorska kancelarija. definirao kao izdajnika domovine svakog velikaša i prelata, ali i svaki municipij te pojedinca koji postupa riječju ili djelom protiv cjelovitosti, neovisnosti i ustavne slobode Trojedne Kraljevine ili sudjeluje na nekom saboru izvan Trojedne Kraljevine prije nego što narod Trojedne Kraljevine uredi odnose s Ugarskom i Austrijom. Pod pod teritorijalnim opsegom Trojedne Kraljevine navedeni su: Kraljevine Hrvatska i Slavonija, Vojna krajina i Rijeka.[4]
- Sabor Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije donio Zakonski članak LX. O zločinu izdaje domovine i o njegovoj kazni. Izdaju domovine definira je onaj koji "budi činom, budi savjetom ili nagovorom ili kojim god drugim načinom o tom nastoji da se kojigod cjeloviti dio kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od ovih kraljevina odcijepi ili razdruži" i onaj koji "suprotno javnom pravu ovih kraljevina, bez odluke njihova sabora bude dionikom sabora koje ine pokrajine, zemlje ili grada". Pod pod teritorijalnim opsegom Trojedne Kraljevine navedeni su: Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.[5]
Rođenja
- 6. siječnja – Janoš Županek, slovenski (prekomurski pjesnik i pisac († 1951.)
- 9. siječnja – Luka Liengitz, austrijska redovnica († 1890.)
- 14. siječnja – Mehmed VI., turski sultan († 1926.)
- 22. svibnja – Jan Vlašimsky, hrvatski skladatelj i zborovođa češkog porijekla († 1942.)
- 20. lipnja – Frederick Gowland Hopkins, engleski biokemičar, nobelovac († 1947.)
- 31. kolovoza – Josip Binički, hrvatski pedagog i pisac († 1952.)
- 13. rujna – Vendelin Vošnjak, slovenski franjevac hrvatskog porijekla, († 1933.)
- 23. rujna – Robert Bosch, njemački tehničar, izumitelj i industrijalac († 1942.)
- 12. prosinca – Janko Leskovar, hrvatski učitelj i književnik († 1949.)
- 19. prosinca – Italo Svevo, talijanski pisac († 1928.)
- 29. prosinca – Anton Števanec, slovenski pisac i učitelj u Mađarskoj († 1921.)
Smrti
- 25. lipnja – Abdul Medžid I., turski sultan (* 1823.)
- 29. lipnja – Elizabeth Barrett Browning, engleska književnica (* 1806.)
- 28. listopada – Ivan Nikitin, ruski pjesnik (* 1824.)
- 14. studenog – Antun Mihanović, hrvatski književnik (* 1796.)
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1861. |
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 343.-344.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 351.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 345.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 350.-351.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 350.-351.