Hrvati u Zambiji: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 18:17

Hrvati u Zambiji su hrvatska iseljenička zajednica u Zambiji. U te su krajeve odselili zbog ekonomskih razloga.

Malu hrvatsku zajednicu čini desetak obitelji. Sačuvali su hrvatski jezik i običaje, uključujući kulinarske. Većinom su iz obitelji Žeravica. Prvi je u Zambiju iz Vrlike stigao jedan od braće da bi u toj zemlji gradio putove. Namjeravao je osnovati svoju autoprijevozničku tvrtku. Potom je pozvao braću. Očuvanju govorenja hrvatskog pomoglo je što je nešto prije 2005. u vatikanski nuncijat stigao je don Slađan Ćosić, tako da hrvatski iseljenici mogu slušati misu i ispovijedati se na hrvatskome jeziku.^[1]

U Zambiji su duboki i hrvatski misijski tragovi. Mnogi su hrvatski misionari djelovali u Zambiji. Godine 2006. bio je jedan, krčki svećenik don Boris Dabo koji je u dotadašnjih 26 godina djelovao u četiri misije i osnovao tri i u tijeku je bilo osnivanje četvrte. Prije njega ovdje su bili hrvatski isusovci (o. Luka Lučić, o. Ivan Gerovac, o. Ivan Cindori, brat Ilija Dilber i brat Benedikt Fostač), hrvatski franjevac konventualac fra Ambroz Knežić, franjevac Bosne Srebrene fra Tomo Anđić, zatim dijecezanski svećenici „Fidei donum“: iz Vrhbosanske nadbiskupije u biskupijama Solwezi (vlč. Dominko Bilić, vlč. Stipo Miloš i vlč. Anto Perić) i Chipata (vlč. Zdravko Mandić i vlč. Marko Stipić), u biskupiji Livingston svećenik Krčke biskupije don Ivica Kordić i Dubrovačke biskupije don Frano Markić zvani Aleluja. Osim svećenika, ovdje su bili i vjernici-laici u misijama. Misionarke su bile: gđa Dragica Pekić, gđa Emica Verlić, gđa Ivanka Šuber i gđa Monika Okrugić.^[2]

Izvori i bilješke

↑ Sandra Veljković: U Zambiji hrvatska oaza, Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.
↑ K.T.: Posvećena crkva u misiji Lusu, Zambija, Katolički tjednik. 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.

Vanjske poveznice

Hrvatski katolički radio Arhiv emisija - Zambija - Vlč. Boris Dabo

[1] Sandra Veljković: U Zambiji hrvatska oaza, Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.

[2] K.T.: Posvećena crkva u misiji Lusu, Zambija, Katolički tjednik. 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Hrvati u Zambiji'''-->'''Hrvati u Zambiji''' su [[Hrvatska dijaspora|hrvatska iseljenička zajednica]] u [[Zambija|Zambiji]]. U te su krajeve odselili zbog [[ekonomska migracija|ekonomskih razloga]].
+'''Hrvati u Zambiji''' su [[Hrvatska dijaspora|hrvatska iseljenička zajednica]] u [[Zambija|Zambiji]]. U te su krajeve odselili zbog [[ekonomska migracija|ekonomskih razloga]].
-Malu hrvatsku zajednicu čini desetak obitelji. Sačuvali su [[hrvatski jezik]] i običaje, uključujući [[hrvatska kuhinja|kulinarske]]. Većinom su iz obitelji Žeravica. Prvi je u Zambiju iz [[Vrlika|Vrlike]] stigao jedan od braće da bi u toj zemlji gradio putove. Namjeravao je osnovati svoju autoprijevozničku tvrtku. Potom je pozvao braću. Očuvanju govorenja hrvatskog pomoglo je što je nešto prije 2005. u vatikanski [[nuncijat]] stigao je don [[Slađan Ćosić]]<!-- ima na pl.wiki -->, tako da hrvatski iseljenici mogu slušati misu i ispovijedati se na hrvatskome jeziku.<ref>Sandra Veljković: [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-zambiji-hrvatska-oaza-821867 ''U Zambiji hrvatska oaza''], Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>
+Malu hrvatsku zajednicu čini desetak obitelji. Sačuvali su [[hrvatski jezik]] i običaje, uključujući [[hrvatska kuhinja|kulinarske]]. Većinom su iz obitelji Žeravica. Prvi je u Zambiju iz [[Vrlika|Vrlike]] stigao jedan od braće da bi u toj zemlji gradio putove. Namjeravao je osnovati svoju autoprijevozničku tvrtku. Potom je pozvao braću. Očuvanju govorenja hrvatskog pomoglo je što je nešto prije 2005. u vatikanski [[nuncijat]] stigao je don [[Slađan Ćosić]], tako da hrvatski iseljenici mogu slušati misu i ispovijedati se na hrvatskome jeziku.<ref>Sandra Veljković: [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-zambiji-hrvatska-oaza-821867 ''U Zambiji hrvatska oaza''], Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>
 U Zambiji su duboki i hrvatski [[misija|misijski]] tragovi. Mnogi su hrvatski misionari djelovali u Zambiji. Godine 2006. bio je jedan, krčki svećenik don [[Boris Dabo]] koji je u dotadašnjih 26 godina djelovao u četiri misije i osnovao tri i u tijeku je bilo osnivanje četvrte. Prije njega ovdje su bili hrvatski [[isusovci]] (o. Luka Lučić, o. Ivan Gerovac, o. [[Ivan Cindori]], brat [[Ilija Dilber]] i brat [[Benedikt Fostač]]), hrvatski franjevac [[konventualci|konventualac]] fra Ambroz Knežić, [[franjevci|franjevac]] [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]] fra Tomo Anđić, zatim dijecezanski svećenici „[[Fidei donum]]“: iz [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] u biskupijama [[Solweska biskupija|Solwezi]] (vlč. Dominko Bilić, vlč. Stipo Miloš i vlč. Anto Perić) i [[Chipatska biskupija|Chipata]] (vlč. Zdravko Mandić i vlč. Marko Stipić), u biskupiji [[Livingstonska biskupija|Livingston]] svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] don Ivica Kordić i [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačke biskupije]] don Frano Markić zvani Aleluja. Osim svećenika, ovdje su bili i vjernici-[[laik|laici]] u misijama. Misionarke su bile: gđa Dragica Pekić, gđa Emica Verlić, gđa Ivanka Šuber i gđa Monika Okrugić.<ref>K.T.: [http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2037 ''Posvećena crkva u misiji Lusu, Zambija''], Katolički tjednik. 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>