Hrvati u Argentini: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hrvati u Argentini'''-->'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina|argentinski]] su državljani [[Hrvati|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)|Chacu]] i [[Patagonija|Patagoniji]].<ref>{{Cite book|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.|last=Antić|first=Ljubomir|publisher=Institut za migracije i narodnosti|year=1991|isbn=86-7075-094-5|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview|last=Ivin|first=Renée|work=Ivo Scepanovic|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia|language=es|publisher=Slobodna Dalmacija|date=5 November 2005|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|archive-date=28 September 2007}}</ref>
<!--'''Hrvati u Argentini'''-->'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina|argentinski]] su državljani [[Hrvati|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)|Chacu]] i [[Patagonija|Patagoniji]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.|last=Antić|first=Ljubomir|publisher=Institut za migracije i narodnosti|year=1991|isbn=86-7075-094-5|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview|last=Ivin|first=Renée|work=Ivo Scepanovic|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia|language=es|publisher=Slobodna Dalmacija|date=5 November 2005|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|archive-date=28 September 2007}}</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==

Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:21

Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Airesu, u istoimenoj pokrajini, Santa Feu, Córdobi, Chacu i Patagoniji.[1] Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.[2]

Povijest

Pogreška pri izradbi sličice:
Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,[3] a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja Dalmacije i Hrvatskoga primorja. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku pampu. Pionire s otoka Hvara slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje Hrvatske.[4]

Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je Nikola Mihanović, jedan od prvih doseljenika. Došao je u Montevideo, u Urugvaj, 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 plovila, uključujući 82 parobroda, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.

Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.

Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon Drugog svjetskog rata. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.[5]

Značajne ličnosti

Povezani članci

Izvori

  1. Antić, Ljubomir (1991) Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.
  2. Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studeni 2005.)
  3. • Nepoznat parametar: trans-title

  4. • Nepoznat parametar: author-link

  5. • Nepoznat parametar: agency

Vanjske poveznice