Hrvati u Argentini: razlika između inačica

Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:21

Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Airesu, u istoimenoj pokrajini, Santa Feu, Córdobi, Chacu i Patagoniji.^[1] Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.^[2]

Povijest

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,^[3] a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja Dalmacije i Hrvatskoga primorja. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku pampu. Pionire s otoka Hvara slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje Hrvatske.^[4]

Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je Nikola Mihanović, jedan od prvih doseljenika. Došao je u Montevideo, u Urugvaj, 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 plovila, uključujući 82 parobroda, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.

Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.

Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon Drugog svjetskog rata. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.^[5]

Značajne ličnosti

Alejandro Spajić, odbojkaš
Alicia Kirchner Ostoić, političarka
Daniel Bilos, nogometaš
Diego Maradona, nogometaš. Njegova baka po majci Salvadora Kariolić bila je hrvatskoga podrijetla.
Daniel Orsanic, tenisač
Darío Cvitanich, nogometaš
Davor Ivo Stier, političar Hrvatske demokratske zajednice
Antonio Mohamed Matijevich, nogometaš
El Trinche, nogometaš. Oba njegova roditelja bila su hrvatskog podrijetla.
Emilio Ogñénovich, biskup rimokatoličke crkve
Estanislao Esteban Karlic, kardinal Rimokatoličke crkve
Fernando Siro (rođen Francisco Luksich), glumac i redatelj
Iván Gabrich, nogometaš
Javier Frana, tenisač
José María Buljubasich, nogometaš
Juan Vucetich, antropolog i policijski službenik koji je pionir u uporabi otisaka prstiju
Juan Yustrich, nogometni vratar
Leonardo Pisculichi, nogometaš
Lita Stantić, filmašica
Ljerko Spiller, violinist
Markos Milinković, odbojkaš
Martin Šarić, nogometaš
Nicolás Mihanovich, brodarski magnat
Nicolás Pavlovich, nogometaš
Néstor Kirchner Ostoić, bivši predsjednik Argentine
Pablo Vranjicán, nogometaš
Sandra Mihanovich, pjevačica/kantautorica
Sebastián Crismanich, sportaš taekwonda
Federico Grabich, plivač
Maximiliano Stanic, košarkaš
Drago Pilsel, aktivist za građanska prava
Mario Markić, novinar i književnik

Povezani članci

Hrvatsko-argentinski odnosi

Izvori

↑ Antić, Ljubomir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. ISBN 86-7075-094-5
↑ Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studeni 2005.)
↑ "Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte" (šp.). hrvatskimigracije.es.tl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopad 2011.. http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm
↑ Bilić, Danira (5. svibanj 2008.). "Vučetić's time and the Croatian community in Argentina". Croatian Heritage Foundation. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibanj 2011.. http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582
↑ Soltys, Michael (1998). "A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina". Buenos Aires Herald. casahistoria.net. http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina Pristupljeno 30. studeni 2016.

Vanjske poveznice

Hrvati u Argentini

[1] Antić, Ljubomir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. ISBN 86-7075-094-5

[2] Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studeni 2005.)

[3] "Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte" (šp.). hrvatskimigracije.es.tl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopad 2011.. http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm

[4] Bilić, Danira (5. svibanj 2008.). "Vučetić's time and the Croatian community in Argentina". Croatian Heritage Foundation. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibanj 2011.. http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582

[5] Soltys, Michael (1998). "A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina". Buenos Aires Herald. casahistoria.net. http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina Pristupljeno 30. studeni 2016.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:56 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:21 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hrvati u Argentini'''-->'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina\|argentinski]] su državljani [[Hrvati\|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires\|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)\|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)\|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)\|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)\|Chacu]] i [[Patagonija\|Patagoniji]].<ref>{{~~Cite book~~\|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.\|last=Antić\|first=Ljubomir\|publisher=Institut za migracije i narodnosti\|year=1991\|isbn=86-7075-094-5\|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview\|last=Ivin\|first=Renée\|work=Ivo Scepanovic\|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia\|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia\|language=es\|publisher=Slobodna Dalmacija\|date=5 November 2005\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|archive-date=28 September 2007}}</ref>		<!--'''Hrvati u Argentini'''-->'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina\|argentinski]] su državljani [[Hrvati\|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires\|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)\|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)\|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)\|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)\|Chacu]] i [[Patagonija\|Patagoniji]].<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.\|last=Antić\|first=Ljubomir\|publisher=Institut za migracije i narodnosti\|year=1991\|isbn=86-7075-094-5\|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview\|last=Ivin\|first=Renée\|work=Ivo Scepanovic\|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia\|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia\|language=es\|publisher=Slobodna Dalmacija\|date=5 November 2005\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|archive-date=28 September 2007}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==