Genski pomak: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)
 
Redak 3: Redak 3:
{{evolucijska biologija}}
{{evolucijska biologija}}


'''Genski pomak''' (nepreporučeni naziv: '''genski drift''' ili '''alelni drift'''),<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/genski-pomak/23902/ genski pomak], Struna -  Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji</ref> promjena [[genska učestalost|frekvencije]] genske varijante ([[alel]]a) u populaciji zbog slučajnog uzorkovanja.<ref name="Masel 2011">{{Cite journal
'''Genski pomak''' (nepreporučeni naziv: '''genski drift''' ili '''alelni drift'''),<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/genski-pomak/23902/ genski pomak], Struna -  Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji</ref> promjena [[genska učestalost|frekvencije]] genske varijante ([[alel]]a) u populaciji zbog slučajnog uzorkovanja.<ref name="Masel 2011">{{Citiranje časopisa
| volume = 21
| volume = 21
| pages = R837–R838
| pages = R837–R838

Posljednja izmjena od 26. studeni 2021. u 02:27

Ne valja brkati s antigenskim driftom ili antigenskim pomakom.

Genski pomak (nepreporučeni naziv: genski drift ili alelni drift),[1] promjena frekvencije genske varijante (alela) u populaciji zbog slučajnog uzorkovanja.[2] Aleli u potomstvu čine uzorak onih u roditelja, a ulogu u određivanju hoće li određena jedinka preživjeti i razmnožiti se ima puka slučajnost. Alelna frekvencija neke populacije jest omjer kopija jednog gena koji poprima određen oblik.[3] Genski pomak može uzrokovati da varijante gena potpuno iščeznu i stoga smanje gensku varijaciju.

Kada postoji nekoliko kopija jednog alela, efekt je genskog pomaka veći, a kada postoji mnogo kopija, efekt je manji. Žustra se debata razvila o relativnoj važnosti prirodne selekcije nasuprot neutralnim procesima uključujući genski pomak. Ronald Fisher smatrao je da genski pomak ima uglavnom manju ulogu u evoluciji i to je ostalo dominantnim zorom nekoliko desetljeća. Godine 1968. Motoo Kimura iznova je užgao debatu sa svojom neutralnom teorijom molekularne evolucije koja tvrdi da je većina slučajeva u kojima se genska promjena širi unutar populacije (premda nužno ne mijenja fenotipove) uzrokovana genskim driftom.[4]

Više informacija

Bilješke i izvori

  1. genski pomak, Struna - Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji
  2. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  3. Futuyma, Douglas (1998) Evolutionary Biology.
  4. Futuyma, Douglas (1998) Evolutionary Biology.

Vanjske poveznice