Razlika između inačica stranice »Tatra KT4«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 21: Redak 21:
| stajaća mjesta  =83
| stajaća mjesta  =83
}}
}}
{{commonscat|Tatra KT4}}
 
'''Tatra KT4''' je dvodijelni [[tramvaj]] proizvoden u [[ČKD|ČKD Tatri]] (karoserija) i ČKD Trakce (električna oprema)
'''Tatra KT4''' je dvodijelni [[tramvaj]] proizvoden u [[ČKD|ČKD Tatri]] (karoserija) i ČKD Trakce (električna oprema)



Trenutačna izmjena od 23:11, 3. studenoga 2021.

Sinnbild Straßenbahn.svg
Tatra KT4
Datoteka
Tatra KT4YU u Zagrebu
Opće informacije
Proizvođač ČKD
Proizvodnja 1974.1997.
Proizvedeni primjerci 1748
Tehnički podatci
Duljina 18110 mm
Širina 2200 mm
Visina 3100 mm
Masa 19750 kg
Visina poda 900 mm
Najveća brzina 65 km/h
Broj odjeljaka 2
Broj vrata 4
Pogon 4×45 kW
Električna oprema UA 15P (diodna), UA 17P (tiristorska)
Širina kolosijeka 1000/1435/1524 mm
Kapacitet putnika
Sjedeća mjesta 26
Stajaća mjesta 83
Portal: Tramvajski promet


Tatra KT4 je dvodijelni tramvaj proizvoden u ČKD Tatri (karoserija) i ČKD Trakce (električna oprema)

Konstrukcija

Tatra KT4 je jednosmjerni četveroosovinski dvodijelni tramvaj koji je spojen zglobom za lakše zakretanje. Tramvaj je projektiran za Njemačku zbog toga što tamošnje ulice nisu prilagođene tramvajima širine 2,5 m, te voze i po starim ulicama. Zbog toga je razvijen tip KT4 koji je širok 2,2 m. Tramvaj nema zglob tipa Jakobs zato da bi se laganije prolazilo kroz zavoje. KT4 ima dvoja vrata u svakom dijelu. Tramvaj ima električnu opremu UA 15P (dioda) ili UA 17P (tiristori TV3). Tramvaji mogu imati motore TE 022 ili TE 023.

Za tramvaj je moguće ugraditi postolja za 1435 mm, ali i kolosijek širine 1524 ili 1000 mm.

Prototip

Prvi tramvaj Tatra KT4 je modificiran od tramvaja K1 (g.b. 7000).[1] Prototip je dobio isti garažni broj. Konstrukcija tog tramvaja je bila drukčija jer je odrezano pola karoserije tramvaja K1 te je bio bez srednjeg postolja. Tramvaj je testiran u Pragu, zatim je poslan u Liberec. Tamo je testiran od 1972. do 1973. Zatim je poslan natrag u Prag gdje je dobio tiristore te je dobio broj 8004. Tramvaj je probno vozio do 1977. godine, kada je rashodovan.

Dva prototipa tramvaja KT4 su proizvedeni 1973. godine (brojevi 8001 i 8002). Nakon probne vožnje tramvaji su prodani 1974. godine u Potsdam. Tamo su pod brojevima 001 i 002 vozili do 1989. godine. Drugi prototip je izrezan, a prvi je uvršten po povijesna vozila.

Za prodaju tramvaja KT4 su se zainteresirali javni prijevoznici u bivšem Sovjetskom Savezu. Zbog toga su proizvedeno dva tramvaja (prototipni). Tramvaji su bili imali naziv KT4SU, te su dobili brojeve 8007 i 8008, koji su nakon probne vožnje prodani u Lavov[2], gdje su dobili garažne brojeve 1 i 2. Četiri godina nakon prodaje, tramvaji su dobili brojeve 1001 i 1002. Tramvaji su vozili do 1998. godine.

1983. godine je proizvedeno još dva tramvaja kao tip KT4t (tramvaj KT4 sa tiristorima TV3). Tramvaji su dobili brojeve 0014 i 0015. Po probama u Pragu su tramvaji prodani u Berlin[1], gdje su dobili brojeve 219 303 i 219 302. 1992. godine su dobili brojeve 9002 i 9003. Tri godine nakon toga su modernizirani na tip KT4Dm, te su dobili brojeve 7011 i 7012.

1986. godine je prodan tramvaj KT4 broj 0023 kao radno vozilo. Daljnja događanja nisu otkrivena.

Tipovi, rekonstrukcije i modernizacije

Prodaja tramvaja

Od 1973. do 1997. godine je prodano 1748 tramvaja.

Država Grad Tip Godine prodaje Prodano tramvaja Garažni brojevi

po prodaji

Izmjene Izvori
Flag of Estonia.svg Estonija Tallinn KT4SU 1980.1990. 73 51-123
Flag of Croatia.svg Hrvatska Zagreb 1985.1987. 51
KT4YU 1985.1986. 50 301-350 [3]
KT4Dt 1987. 1 351 [4]
Flag of Latvia.svg Latvija Liepāja KT4SU 1983.1988. 22 216-235 brojevi 220 i 221 ponovljeni dva puta
Flag of Germany.svg Njemačka Berlin 1976.1987. 574
KT4D 1976.1987. 475 Pogledaj: Pregled g.b.: Berlin
KT4Dt 1983.1987. 99
Brandenburg an der Havel KT4D 1979.1982. 16 170-185
Erfurt KT4D 1976.1990. 156 401-555 broj 404 ponovljen dva puta
Frankfurt na Odri KT4D 1987.1990. 34 201-234
Gera KT4D 1978.1990. 60 301-344, 348-363
Görlitz KT4D 1983.1990. 11 001-011
Gotha KT4D 1981.1982. 6 301-306
Cottbus KT4D 1978.1990. 65 1-65
Leipzig KT4D 1976. 8 1301-1308
Plauen KT4D 1976.1988. 35 201-235
Potsdam KT4D 1974.1983. 45 001-045 broj 011 ponovljen dva puta,

001, 002-prototipni tramvaji

Zwickau KT4D 1987.1990. 32 928-954 brojevi 945-949 ponovljeni dva puta
Flag of Russia.svg Ruska Federacija Kalinjingrad KT4SU 1987.1994. 41 401-441
Pjatigorsk KT4SU 1988.1994. 35 120-154
Flag of Serbia.svg Srbija Beograd 1980.1997. 220
KT4YUB 1980.1990. 200 201-400
KT4M-YUB 1997. 20 401-420 električna oprema TV14Z (IGBT)
Flag of Ukraine.svg Ukrajina Jevpatorija KT4SU 1987.1990. 18 30-47
Lavov KT4SU 1976.1988. 145 1001-1145
Vinnicja KT4SU 1980.1990. 81 148-228
Žitomir KT4SU 1981.1987. 20 19-38
  • Pregled g.b.: Berlin
    • KT4D = 219 001 - 219 291, 219 304 - 219 312, 219 321 - 219 417, 219 475 - 219 552.
    • KT4Dt = 219 292 - 219 303, 219 418 - 219 474, 219 553 - 219 582.

Ovo je tablica dolaska vozila (odmah iz tvornice). Tramvaji su prodavani u druga mjesta, pa tako i tamo gdje nisu nikada vozili.

U puno gradova, kupljeni tramvaji još uvijek voze (u Njemačkoj su često modernizirani). U Češkoj jedini tramvaj KT4 je u Liberecu (originalno je vozio u Geri).

Povijesna vozila

Grad Garažni broj Izmjene
Potsdam 001 prvi prototip
Leipzig 1308
Gera 320
Berlin 9481 i 9482

Galerija

Izvori

  1. 1,0 1,1 Jähne, Christoph. KT4D (njemački) tatrabahn.de,
  2. Jähne, Christoph. KT4SU (njemački) tatrabahn.de, preuzeto 3. kolovoza 2016.
  3. ČKD Tatra KT4-"katice" zeljeznice.net/forum, preuzeto 3. kolovoza 2016.
  4. Zvuk na katici 351; str 2. zeljeznice.net/forum, preuzeto 3. kolovoza 2016.