Frank Gehry

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Frank Owen Gehry, rođen kao Ephraim Owen Goldberg (Toronto, Kanada, 28. veljače 1929.-) kanadsko-američki arhitekt, dobitnik Pritzkerove nagrade. Poznat je po zgradama s velikim oblinama, često prekrivenim sjajnim metalima, od kojih su mnoge su postale turističke atrakcije.

Muzej Guggenheim u Bilbau iz 1997. god. je najpoznatije djelo Franka Gehryja koje označava prekretnicu suvremene arhitekture, ali i Gehryjeve karijere jer je tek poslije ovog djela počeo dobivati velike projekte, nakon duge karijeri priznatih projekata „na papiru”.

Životopis

Frank Gehry je rođen u Torontu, u roditelja koji su bili poljski Židovi. Kao dijete bio je kreativan, a njegovu je kreativnost poticala baka Caplan s kojom je izrađivao razne predmete od komadića drveta. Godine 1947. seli se u Kaliforniju gdje radi kao vozač kamiona.

Kuća Gehry, Santa Monica, Kalifornija (1971.-78.)

Godine 1951. završio je studij arhitekture na University of Southern California God. 1952. oženio je Anitu Snyder, koja mu je savjetovala da promijeni ime. Zajedno imaju dvije kćerke, a razveli su se 1966. god.

Od 1956. do 1957. godine studirao je urbanizam na „Graduate School of Design“ na Harvardskom sveučilištu. Potom je dvije godine radio u uredu Welton Becket & Associates u Los Angelesu (1957.-58.), a zatim kod arhitekta Victora Gruena. God. 1961. god. kod Andréa Remonda u Parizu.

Muzej dizajna Vitra, Weil am Rhein, Njemačka (1989.)

Godine 1962. osnovao je svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu. Njegovi prvi projekti su bili trgovački centri i slična trgovačka zdanja. Tijekom 1970-ih ostvario je suradnju sa suvremenim umjetnicima iz Los Angelesa, koji su snažno utjecali na njegov stil. Prva građevina u njegovom eksperimentalnom stilu bila je njegova osobna kuća u Santa Monici 1979. godine, Kuća Gehry, koju je izgradio za svoju novu obitelj nakon druge ženidbe 1975. god. U njoj još uvijek živi sa svojom ženom, Panamkom Bertom Isabelom Aguilera, s kojom ima dva sina.

Muzej umjetnosti Frederick Weisman, Minneapolis, Minnesota (1993.)

Od 1967.-69. god. je bio gostujući predavač na Kalifornijskom sveučilištu, a 1972. je postao profesor-asistent na Sveučilištu južne Kalifornije, da bi 1974. god. je postao članom Američkog instituta arhitekata (AIA). Od 1979. god. se udružio s arhitektom Kruegerom, s kojim je osnovao ured Gehry & Krueger Inc. i postao je gostujući predavač na Harvardskom postdiplomskom studiju dizajna. Nakon uspjeha na Venecijanskom bienalu 1980., 1987. je postao članom Američke akademije umjetnosti, a 1988. god. profesorom na Sveučilištu Yale.

Plešuća kuća u Pragu (1992.-96.) je zajedničko djelo Gehryja i Vlade Milunića

God. 2006. Sydney Pollack, Gehryjev dugogodišnji prijatelj, snimio je dokumentarac „Skice Franka Gehryja” o životu slavnog arhitekta. U filmu su prikazane brojne Gehryjeve građevine, te intervjui s mnogim slavnim osobama kao što su: Bob Geldof, Dennis Hopper, Charles Jencks, Philip Johnson, Robert Rauschenberg, Edward Ruscha, Julian Schnabel i dr.

Danas uživa status „arhitektonske zvijezde”, premda sam Gehry odbija taj populistički pojam, i jedan je od najpoznatijih, ako ne najpoznatiji arhitekt na svijetu. Također uživa velik financijski uspjeh, usprkos činjenici da su njegovi projekti iznimno skupi i često su znali premašiti inicijalni proračun (poput Koncertne dvorane Walt Disney koja je koštala 174 milijuna $ više, što je dovelo do izvansudske pogodbe).

Od 2011. god. je profesor na Sveučilištu južne Kalifornije (USC) i trenutno se u svijetu gradi više od 20 njegovih projekata.

Djela

Experience Music Project, Seattle, SAD (2000.)

Od 1969.-73. god. Gehry je izradio seriju namještaja od valovitog kartona za pakiranje, otkrivši da ga presavijanje nekoliko puta u različitim pravcima čini jako dugotrajnim. Ovaj namještaj, koji je on nazvao Easy Edges („Laki rubovi”), je donekle bio zaslužan za njegovu slavu koju je stekao kao arhitekt 1970-ih. U to vrijeme je eksperimentirajući na svojoj kući (Kuća Gehry) s „jeftinim materijalima” poput žice, šperploča i valovitih limova oblikovao svoj dekonstruktivistički stil oblikovanja arhitektonskih konstrukcija u neobičnim kiparskim formama.

Naposlijetku je Gehry prešao na kombinaciju snažnih zavojitih formi s masivinim dekonstruktivističkim volumenima. Takve građevine izgledaju kao da eksplodiraju, tope se ili daju utisak izobličenosti. Njegove, obično velike građevine od betona i čelika su oblikovane s posebnom pozornošću na kretanje ljudi kroz nju i kulturni kontekst njezina smještaja.

Kronološki popis značajnijih djela

• Kuća Gehry, Santa Monica, Kalifornija, SAD (1971.-78.)
• Santa Monica Place, Santa Monica, Kalifornija, SAD (1980.)
• Akvarij marine Cabrillo, San Pedro, Kalifornija, SAD (1981.)
• Izložbena zgrada Air and Space u Kalifornijskom muzeju znanosti i industrije, Los Angeles, Kalifornija, SAD (1984.)
• Muzej dizajna Vitra, Weil am Rhein, Njemačka (1989.)
• Olimpijska riba (skulptura), Barcelona, Španjolska (1992.)
• Muzej umjetnosti Frederick Weisman, Minneapolis, Minnesota, SAD (1993.)
• Plešuća kuća, Prag, Češka Republika (1995.)
• Guggenheimov muzej u Bilbau, Španjolska (1997.)
• Der Neue Zollhof (stambeno naselje), Düsseldorf, Njemačka (1999.)
• Experience Music Project, Seattle, SAD (2000.)
• Zgrada DZ Banke, Berlin, Njemačka (2000.)
• Gehryjev toranj, Hanover, Njemačka (2001.)
• Disneyeva koncertna dvorana, Los Angeles, SAD (2003.)
• Paviljon Jay Pritzker i pješački most BP, Chicago, Illinois, SAD (2004.)
• Hotel Marqués de Riscal Vineyard, Elciego, Španjolska (2006.)
• Zgrada IAC, New York, SAD (2007.)
• Umjetnička galerija Ontarija, Toronto, Ontario, Kanada (2008.)
• Kampus Novartis Pharma A.G., Basel, Švicarska (2009.)
• Savjetodavni centar Danskog udruženja raka, Aarhus, Danska (2009.)
• Muzej umjetnosti Ohr-O'Keefe, Biloxi, Mississippi, SAD (2010.)
• New York by Gehry, neboder na adresi 8 Spruce Street, New York, SAD (2010.)
• Guggenheim muzej u Abu Dabiju, Abu Dabi, UAE (u izgradnji od 2006.)
• Torre la Sagrera, Barcelona, Španjolska (u izgradnji od 2009.)