Bazilika Saint-Remi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 43: Redak 43:


==Bilješke==
==Bilješke==
{{commonscat|Basilique Saint-Remi}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Posljednja izmjena od 1. studeni 2021. u 14:18

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Opatijska crkva Saint-Remi je crkva u Reimsu (Francuska), osnovana u 6. stoljeću, u kojoj se od 1099. godine [1] nalaze relikvije sv. Remija (preminuo 553.). Sveti Remi je bio biskup Reimsa koji je pokrstio Clovisa, prvog kršćanskog franačkog kralja za Božić 496. godine, nakon njegove pobjede nad Alemanima u bitci kod Tolbiaca.

Sadašnja bazilika je bila opatijska crkva koju je posvetio papa Lav IX. 1049. godine. Njeni najstariji dijelovi su romanički brod i transept iz 11. stoljeća, dok je fasada južnog transepta najnovija.

49°14′35″N 4°2′31″E / 49.24306°N 4.04194°E / 49.24306; 4.04194

Povijest[uredi]

Tajanstveni korijeni velike opatije u Reimsu[2]nalaze se u malenoj kapeli iz 4. stoljeća posvećenoj sv. Kristoforu. Opatija je procvala zahvaljujući nabavci relikvija sv. Remija 553. godine, nakon čega su opatiji uslijedile brojne donacije. Do 9. stoljeća opatija je posjedovala oko 700 posjeda i vjerojatno je bila najbogatija u Francuskoj. Relikvije su najprije čuvali lokalni svećenici koje su zamijenili benediktinci, a od 780. do 945. godine čuvao ih je Reimski nadbiskup. U ovoj opatiji je Karlo Veliki primio papu Lava III..

Godine 1005., opat Aviard je započeo obnovu crkve sv. Remija koja je neprekinuto trajala dvadeset godina dok se nije urušio svod, vjerojatno zbaog nedostatka vanjske potpore. Opat Theodoric je podigao današnju veličanstvenu baziliku koju je posvetio papa Lav IX. 1049. godine dajući joj brojne priviliegije. Opatijska knjižnica i škola su bile na tako dobrom glasu da je papa Aleksandar III. naisao opatu Petru pohvalu koja je i danas očuvana.

U njoj su sahranjeni nekoliko reimskih nadbiskupa i prinčevi: Carloman, brat Karla Velikog, Henri d'Orléans (preminuo 1653.); i kraljevi: Lotar I. i Luj IV., kralj Francuske.

Od ostalih važnih opata, podrijetlom iz viših plemićkih obitelji, možemo istaknuti nekolicinu: Henri de Lorraine (162.2-1641.), koji je povezao opatiju u kongregaciju sv. Maura; Jacques-Nicolas Colbert (1665.), kasnije Rouenski nadbiskup; Charles Maurice Le Tellier (1680.-1710.); i Joseph de Rochechouart, kojeg je 1745. godine postavio kralj.

Za vrijeme francuske revolucije opljačkani su brojni vrijedni predmeti iz crkve, ali su preživjeli vitraji iz 12. stoljeća.

Opatijska crkva Saint-Remi, zajedno s obližnjom katedralom Notre-Dame u Reimsu i Palačom Tau, je dodana na UNESCO-v popis svjetske baštine 1991. godine, i to kao kulturni spomenik I., II. i VI. kategorije [3].

Glavni brod
Južno pročelje
Kor
Vitraj

Bilješke[uredi]

  1. ↑ Relikvije sv. Remija su do tada držane u katedrali u Reimsu, ali ih je opat Hincmar dao prenijeti u Epernay zbog invazije Vikinga, a potom 1099. godine u Opatiju Saint-Rémy.
  2. ↑ Katolička enciklopedija, 1911., s.v. "Opatija Saint Remy"
  3. ↑ http://whc.unesco.org/en/list/601 15. zasjedanje UNESCO-a, ID 601.

Vanjske poveznice[uredi]

v • r • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bazilika_Saint-Remi&oldid=277365"