Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvati u Zambiji: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hrvati u Zambiji'''-->'''Hrvati u Zambiji''' su [[Hrvatska dijaspora|hrvatska iseljenička zajednica]] u [[Zambija|Zambiji]]. U te su krajeve odselili zbog [[ekonomska migracija|ekonomskih razloga]].  
'''Hrvati u Zambiji''' su [[Hrvatska dijaspora|hrvatska iseljenička zajednica]] u [[Zambija|Zambiji]]. U te su krajeve odselili zbog [[ekonomska migracija|ekonomskih razloga]].  


Malu hrvatsku zajednicu čini desetak obitelji. Sačuvali su [[hrvatski jezik]] i običaje, uključujući [[hrvatska kuhinja|kulinarske]]. Većinom su iz obitelji Žeravica. Prvi je u Zambiju iz [[Vrlika|Vrlike]] stigao jedan od braće da bi u toj zemlji gradio putove. Namjeravao je osnovati svoju autoprijevozničku tvrtku. Potom je pozvao braću. Očuvanju govorenja hrvatskog pomoglo je što je nešto prije 2005. u vatikanski [[nuncijat]] stigao je don [[Slađan Ćosić]]<!-- ima na pl.wiki -->, tako da hrvatski iseljenici mogu slušati misu i ispovijedati se na hrvatskome jeziku.<ref>Sandra Veljković: [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-zambiji-hrvatska-oaza-821867 ''U Zambiji hrvatska oaza''], Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>
Malu hrvatsku zajednicu čini desetak obitelji. Sačuvali su [[hrvatski jezik]] i običaje, uključujući [[hrvatska kuhinja|kulinarske]]. Većinom su iz obitelji Žeravica. Prvi je u Zambiju iz [[Vrlika|Vrlike]] stigao jedan od braće da bi u toj zemlji gradio putove. Namjeravao je osnovati svoju autoprijevozničku tvrtku. Potom je pozvao braću. Očuvanju govorenja hrvatskog pomoglo je što je nešto prije 2005. u vatikanski [[nuncijat]] stigao je don [[Slađan Ćosić]], tako da hrvatski iseljenici mogu slušati misu i ispovijedati se na hrvatskome jeziku.<ref>Sandra Veljković: [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-zambiji-hrvatska-oaza-821867 ''U Zambiji hrvatska oaza''], Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>


U Zambiji su duboki i hrvatski [[misija|misijski]] tragovi. Mnogi su hrvatski misionari djelovali u Zambiji. Godine 2006. bio je jedan, krčki svećenik don [[Boris Dabo]] koji je u dotadašnjih 26 godina djelovao u četiri misije i osnovao tri i u tijeku je bilo osnivanje četvrte. Prije njega ovdje su bili hrvatski [[isusovci]] (o. Luka Lučić, o. Ivan Gerovac, o. [[Ivan Cindori]], brat [[Ilija Dilber]] i brat [[Benedikt Fostač]]), hrvatski franjevac [[konventualci|konventualac]] fra Ambroz Knežić, [[franjevci|franjevac]] [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]] fra Tomo Anđić, zatim dijecezanski svećenici „[[Fidei donum]]“: iz [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] u biskupijama [[Solweska biskupija|Solwezi]] (vlč. Dominko Bilić, vlč. Stipo Miloš i vlč. Anto Perić) i [[Chipatska biskupija|Chipata]] (vlč. Zdravko Mandić i vlč. Marko Stipić), u biskupiji [[Livingstonska biskupija|Livingston]] svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] don Ivica Kordić i [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačke biskupije]] don Frano Markić zvani Aleluja. Osim svećenika, ovdje su bili i vjernici-[[laik|laici]] u misijama. Misionarke su bile: gđa Dragica Pekić, gđa Emica Verlić, gđa Ivanka Šuber i gđa Monika Okrugić.<ref>K.T.: [http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2037 ''Posvećena crkva u misiji Lusu, Zambija''], Katolički tjednik. 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>
U Zambiji su duboki i hrvatski [[misija|misijski]] tragovi. Mnogi su hrvatski misionari djelovali u Zambiji. Godine 2006. bio je jedan, krčki svećenik don [[Boris Dabo]] koji je u dotadašnjih 26 godina djelovao u četiri misije i osnovao tri i u tijeku je bilo osnivanje četvrte. Prije njega ovdje su bili hrvatski [[isusovci]] (o. Luka Lučić, o. Ivan Gerovac, o. [[Ivan Cindori]], brat [[Ilija Dilber]] i brat [[Benedikt Fostač]]), hrvatski franjevac [[konventualci|konventualac]] fra Ambroz Knežić, [[franjevci|franjevac]] [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]] fra Tomo Anđić, zatim dijecezanski svećenici „[[Fidei donum]]“: iz [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] u biskupijama [[Solweska biskupija|Solwezi]] (vlč. Dominko Bilić, vlč. Stipo Miloš i vlč. Anto Perić) i [[Chipatska biskupija|Chipata]] (vlč. Zdravko Mandić i vlč. Marko Stipić), u biskupiji [[Livingstonska biskupija|Livingston]] svećenik [[Krčka biskupija|Krčke biskupije]] don Ivica Kordić i [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačke biskupije]] don Frano Markić zvani Aleluja. Osim svećenika, ovdje su bili i vjernici-[[laik|laici]] u misijama. Misionarke su bile: gđa Dragica Pekić, gđa Emica Verlić, gđa Ivanka Šuber i gđa Monika Okrugić.<ref>K.T.: [http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2037 ''Posvećena crkva u misiji Lusu, Zambija''], Katolički tjednik. 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.</ref>

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 18:17

Hrvati u Zambiji su hrvatska iseljenička zajednica u Zambiji. U te su krajeve odselili zbog ekonomskih razloga.

Malu hrvatsku zajednicu čini desetak obitelji. Sačuvali su hrvatski jezik i običaje, uključujući kulinarske. Većinom su iz obitelji Žeravica. Prvi je u Zambiju iz Vrlike stigao jedan od braće da bi u toj zemlji gradio putove. Namjeravao je osnovati svoju autoprijevozničku tvrtku. Potom je pozvao braću. Očuvanju govorenja hrvatskog pomoglo je što je nešto prije 2005. u vatikanski nuncijat stigao je don Slađan Ćosić, tako da hrvatski iseljenici mogu slušati misu i ispovijedati se na hrvatskome jeziku.[1]

U Zambiji su duboki i hrvatski misijski tragovi. Mnogi su hrvatski misionari djelovali u Zambiji. Godine 2006. bio je jedan, krčki svećenik don Boris Dabo koji je u dotadašnjih 26 godina djelovao u četiri misije i osnovao tri i u tijeku je bilo osnivanje četvrte. Prije njega ovdje su bili hrvatski isusovci (o. Luka Lučić, o. Ivan Gerovac, o. Ivan Cindori, brat Ilija Dilber i brat Benedikt Fostač), hrvatski franjevac konventualac fra Ambroz Knežić, franjevac Bosne Srebrene fra Tomo Anđić, zatim dijecezanski svećenici „Fidei donum“: iz Vrhbosanske nadbiskupije u biskupijama Solwezi (vlč. Dominko Bilić, vlč. Stipo Miloš i vlč. Anto Perić) i Chipata (vlč. Zdravko Mandić i vlč. Marko Stipić), u biskupiji Livingston svećenik Krčke biskupije don Ivica Kordić i Dubrovačke biskupije don Frano Markić zvani Aleluja. Osim svećenika, ovdje su bili i vjernici-laici u misijama. Misionarke su bile: gđa Dragica Pekić, gđa Emica Verlić, gđa Ivanka Šuber i gđa Monika Okrugić.[2]

Izvori i bilješke

  1. Sandra Veljković: U Zambiji hrvatska oaza, Večernji list, 29. srpnja 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.
  2. K.T.: Posvećena crkva u misiji Lusu, Zambija, Katolički tjednik. 2006. Pristupljeno 15. svibnja 2017.

Vanjske poveznice