Beros: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Beros'''-->'''Beros''' ([[Akadski jezik|akadski]]: ''Bēl-rē'ušu'', prevedeno „[[Bel (mitologija)|Bel]] je njegov pastir“<ref>[http://www.livius.org/be-bm/berossus/berossus.html Beros (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, [[grčki jezik|grčki]] Βήρωσσος, ''Berossos'') (oko 340. – 270. pr.Kr.)<ref name="ReferenceA">Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.</ref> [[Babilonija|babilonski]] je svećenik<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/62669/Berosus Beros], [[Encyclopædia Britannica]]</ref>, pisac i [[astronom]] iz [[Helenizam|helenističkog doba]] koji je pisao na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. Živio je u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], a rođen je u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrove]] vladavine nad [[Babilon]]om ([[330. pr. Kr.|330.]] – [[323. pr. Kr.]]), možda i ranije (oko [[340. pr. Kr.]]), a prema [[Vitruvije]]vom djelu „Arhitektura“, preselio se na [[Grci|grčki]] otok [[Kos (otok)|Kos]] gdje je podučavao [[Astrologija|astrologiju]] pod patronatom [[Drevni Egipat|egipatskog]] kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod [[Seleukidi]]ma, a zatim se preseliti u [[Ptolemej I. Soter|Ptolomejev Egipat]].
''Beros''' ([[Akadski jezik|akadski]]: ''Bēl-rē'ušu'', prevedeno „[[Bel (mitologija)|Bel]] je njegov pastir“<ref>[http://www.livius.org/be-bm/berossus/berossus.html Beros (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, [[grčki jezik|grčki]] Βήρωσσος, ''Berossos'') (oko 340. – 270. pr.Kr.)<ref name="ReferenceA">Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.</ref> [[Babilonija|babilonski]] je svećenik<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/62669/Berosus Beros], [[Encyclopædia Britannica]]</ref>, pisac i [[astronom]] iz [[Helenizam|helenističkog doba]] koji je pisao na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. Živio je u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], a rođen je u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrove]] vladavine nad [[Babilon]]om ([[330. pr. Kr.|330.]] – [[323. pr. Kr.]]), možda i ranije (oko [[340. pr. Kr.]]), a prema [[Vitruvije]]vom djelu „Arhitektura“, preselio se na [[Grci|grčki]] otok [[Kos (otok)|Kos]] gdje je podučavao [[Astrologija|astrologiju]] pod patronatom [[Drevni Egipat|egipatskog]] kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod [[Seleukidi]]ma, a zatim se preseliti u [[Ptolemej I. Soter|Ptolomejev Egipat]].


U svom djelu ''Babyloniaca'' u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i [[kozmogonija|kozmogoniji]], piše i o astrologiji i vještini tumačenja [[zvijezda]]. U skladu sa shvaćanjima ''[[Mundana astrologija|Thema mundi]]'', smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku [[Rak (znak)|Raka]], a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku [[Jarac (znak)|Jarca]].<ref name="ReferenceA"/>
U svom djelu ''Babyloniaca'' u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i [[kozmogonija|kozmogoniji]], piše i o astrologiji i vještini tumačenja [[zvijezda]]. U skladu sa shvaćanjima ''[[Mundana astrologija|Thema mundi]]'', smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku [[Rak (znak)|Raka]], a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku [[Jarac (znak)|Jarca]].<ref name="ReferenceA"/>

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:16

Beros' (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“[1], grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)[2] babilonski je svećenik[3], pisac i astronom iz helenističkog doba koji je pisao na grčkom jeziku. Živio je u 3. stoljeću pr. Kr., a rođen je u doba Aleksandrove vladavine nad Babilonom (330.323. pr. Kr.), možda i ranije (oko 340. pr. Kr.), a prema Vitruvijevom djelu „Arhitektura“, preselio se na grčki otok Kos gdje je podučavao astrologiju pod patronatom egipatskog kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod Seleukidima, a zatim se preseliti u Ptolomejev Egipat.

U svom djelu Babyloniaca u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i kozmogoniji, piše i o astrologiji i vještini tumačenja zvijezda. U skladu sa shvaćanjima Thema mundi, smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku Raka, a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku Jarca.[2]

Djela

  • „Babyloniaca“
  • „Procreatio“

Zanimljivosti

Izvori

  1. Beros (Livius.org, Jona Lendering)
  2. 2,0 2,1 Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.
  3. Beros, Encyclopædia Britannica

Literatura

  • Becker, Udo: Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
  • J. Blenkinsopp: The Pentateuch: An Introduction to the First Five Books of the Bible, izdavač: Anchor Doubleday, New York, 1992.
  • G. P. Verbrugghe i J. M. Wickersham: Berossos and Manetho Introduced and Translated: Native Traditions in Ancient Mesopotamia and Egypt, izdavač: University of Michigan Press, 2000.
  • K. Müller: Fragmenta historicorum Graecorum, Pariz, 1841. – 1870., 1–25.

Vanjske poveznice