Bar (grad)

Ovo je članak o crnogorskom gradu. Za druga značenja pogledajte članak bar.

Bar Бар
Bar
Grb
Osnovni podatci
Osnovan	6. stoljeće po Antipargalu (pretpostavka)
Stanovništvo  - grad  - općina	13,719 40,037
Površina općine	598 km²
Koordinate	42°56′N 19°06′E
Pozivni broj	+382 30
Registracijska oznaka	BR
Gradonačelnik	Dušan Raičević
Službene stranice	www.bar.me
Karta

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Zemljopis

Područje barske općine nalazi se na jugu Crne Gore, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera, predstavlja dio povijesne regije Dalmacije, uokvireno je budvanskom, cetinjskom i ulcinjskom općinom, dok je sam grad Bar na 42" 6' zemljopisne širine i 19" 6' zemljopisne dužine, uz nadmorsku visinu od četiri metra. Barsko kopneno područje ima površinu od 506 km², a s pripadajućom vodenom površinom Skadarskog jezera od 128 km² (od albanske granice do Poseljana) zauzima ukupan prostor od 633 km². Bar je od Otrantskih vrata udaljen samo 180 km zračne linije, a pošto je preko Otrantskog zaljeva povezan sa srednjim i istočnim Mediteranom i lukama svih kontinenata, ima kraće i neposrednije veze sa svim pristaništima na obalama Sredozemnog mora, u odnosu na bilo koju luku na istočnoj obali Jadrana.

Najviša točka općine je vrh planine Rumije, na nadmorskoj visini od 1593 m. Barska općina ima 83 naselja i oko 50.000 stanovnika. Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica. Bar je poznat po multietničnosti. Njegovo bogatstvo čini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor. Bar ima prosječno 270 sunčanih dana tijekom godine i spada među najsunčanija mjesta južne Europe. Klimu obilježavaju duga i topla ljeta, a srednja godišnja temperatura iznosi 15,5 °C, u srpnju 23 °C, a siječnju 10 °C.

Bar se nalazi na samo 75 km od glavnog grada Crne Gore, Podgorice, a na udaljenosti od po 70 km, nalaze se dvije zračne luke - Podgorica i Tivat. Bar je veza Crne Gore sa svijetom, jer je granična općina, koja je Jadranskim morem vezana s Italijom.

Stanovništvo

Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Bar imala je 40.037 stanovnika, raspoređenih u 83 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

• Crnogorci - 18.919 (47,25 %)
• Srbi - 11.084 (27,68 %)
• Albanci - 3.046 (7,60 %)
• Muslimani - 2.575 (6,43 %)
• Bošnjaci - 919 (2,29 %)
• Hrvati - 259 (0,64 %)
• nacionalno neopredijeljeni - 1.584 (3,95 %)
• ostali - 1.651 (4,16 %)

Vjerski sastav:

• pravoslavni - 23.855 (59,58 %)
• muslimani - 11.036 (27,56 %)
• katolici - 3.101 (7,74 %)
• ostali - 192 - (0,47 %)
• neopredijeljeni - 789 (1,97 %)
• nisu vjernici - 417 (1,04 %)
• nepoznato - 647 (1,64 %)

Hrvati u Baru

Zbog memoricida i asimilacije, većina Hrvata u Hrvatskoj nije poznato da južno od Boke kotorske (koja povijesno obuhvaća i zaljev i dio otvorenoga priobalja, tj. Budvu sa širom okolicom) žive Hrvati i to autohtoni. Zbog toga grad Bar, općina Bar i Barska nadbiskupija su bili nepoznanicom i interesentima i istraživačima hrvatske povijesti, od povjesničara i jezikoslovaca do umjetnika i teologa. Hrvati barskog kraja su imali vrlo nesklone povijesne okolnosti, pa su od grada koji je nekad bio na razini Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika i Kotora, preko posvemašnjeg memoricida i ubrzanom asimilacije pa su surovo izbrisani iz svehrvatske kulturne, jezične i vjerske povjesnice.

Zbog osebujnosti su svemir u malom. Vrlo su raznoliki unutar sebe. Gradske obitelji imaju mentalitetskih dodirnih točaka sa stanovnicima inih dalmatinskih gradova, ali su naglašeno suzdržani, samozatajni i skloniji prihvatiti različitost što ih čini sličnim istarskim, kvarnerskim, ali i bosanskohercegovačkim urbanitetima. Prigradska naselja, te mjesta i sela bliže Baru (mikroregija Spič: Sutomore, Brca, Šušanj/Sušanj te veća prigradska mjesta i sela Zupci, Sustaš, Marovići, Bartula, Mirovica i Zaljevo) imaju mentalitet sličan manjim dalmatinskim mjestima, ali ne primorskim koliko naginju mentalitetu koja su u brdu iznad gradova uz primjetni utjecaj i onoga što u Dalmaciji zovu „vlaškim“ ili u Primorju „uskočkim“. Zaleđe Bara s onu stranu planine Rumije i ka Skadarskome jezeru (Gornji i Donji Šestani te Livari s okolnim selima) naglašena su temperamenta i mentalitetski su bliski s Hrvatima iz zapadne Hercegovine, Dalmatinske zagore i Janjevcima. Sve se to vidi i u izrazitoj raznolikosti očuvanih narodnih nošnja, leksika i toponimije tih mikrolokaliteta.

Naseljena mjesta

Arbnež, Bar, Bartula, Besa, Bjeliši, Bobovište, Boljevići, Braćeni, Brca, Brijege, Bukovik, Burtaiši, Ckla, Čeluga, Dabezići, Dedići, Dobra Voda, Donja Briska, Donji Brčeli, Donji Murići, Dračevica, Dupilo, Đenđinovići, Đuravci, Đurmani, Gluhi Do, Godinje, Gornja Briska, Gornji Brčeli, Gornji Murići, Grdovići (Bar, Crna Gora)Grdovići, Gurza, Karanikići, Komarno, Koštanjica, Krnjice, Kruševica, Kunje, Livari, Limljani, Lukići, Mala Gorana, Mali Mikulići, Mali Ostros, Marstijepovići, Martići, Mačuge, Miljevci, Mišići, Ovtočići, Orahovo, Papani, Pelinkovići, Pečurice, Pinčići, Podi, Polje, Popratnica, Seoca, Sozina, Sotonići, Stari Bar, Sustaš, Sutomore, Šušanj, Tejani, Tomba, Tomići, Trnovo, Tuđemili, Turčini, Utrg, Velembusi, Veliki Mikulići, Veliki Ostros, Velja Gorana, Velje Selo, Virpazar, Zagrađe, Zaljevo, Zankovići, Zgrade i Zupci.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

Datoteka:Katolička konkatedrala sv. Petra u Baru.jpg

Katolička konkatedrala sv. Petra u Baru

Datoteka:Džamija Selimija u Baru2.jpg

Džamija Selimija u Baru

Datoteka:Pogled na Bar s mjesta gdje je crkva sv. Petke - Venerade, Gornji Šušanj1.jpg

Pogled na Bar s Gornjeg Šušnja (Crkva sv. Petke - Venerande u Gornjem Šušanju, Bar)

Datoteka:Luka Bar1.jpg

Luka Bar

Datoteka:Dvorac kralja Nikole u Baru.jpg

Dvor kralja Nikole

Datoteka:Zastave u Baru za Dan državnosti Crne Gore 2019.jpg

Zastave u Baru za Dan državnosti Crne Gore 2019.

• Arbnež - uk.399, Albanci - 399
• Bar - uk. 13.719, Crnogorci - 6.740, Srbi - 4.956, neopredijeljeni - 761, Muslimani - 239, Bošnjaci - 204, Albanci - 133, Hrvati - 126, ostali - 560
• Bartula - uk. 355, Crnogorci - 245, Albanci - 54, Srbi - 28, neopredijeljeni - 17, Bošnjaci - 7, ostali - 4
• Besa - uk. 67, Albanci - 66, ostali - 1
• Bjeliši - uk. 1.042, Crnogorci - 426, Srbi - 420, neopredijeljeni - 52, Muslimani - 41, Bošnjaci - 32, Albanci - 6, Hrvati - 2, ostali - 63
• Bobovište - uk. 230, Albanci - 230
• Boljevići - uk. 204, Crnogorci - 114, Srbi - 76, neopredijeljeni - 10, Hrvati - 1, ostali - 3
• Braćeni - uk. 19, Srbi - 11, Crnogorci - 8
• Brijege - uk. 6, Crnogorci - 6
• Brca - uk. 214, Srbi - 106, Crnogorci - 95, neopredijeljeni - 8, Hrvati - 1, ostali - 4
• Bukovik - uk. 90, Crnogorci - 75, Srbi - 14, Albanci - 1
• Burtaiši - uk. 3.013, Crnogorci - 1.419, Srbi - 1.002, Muslimani - 166, Bošnjaci - 133, neopredijeljeni - 126, Albanci - 73, Hrvati - 16, ostali - 78
• Velembusi - uk. 884, Crnogorci - 424, Srbi - 207, Muslimani - 160, Albanci - 27, neopredijeljeni - 17, Bošnjaci - 12, Hrvati - 2, ostali - 35
• Veliki Mikulići - uk. 0 (nema stanovnika)
• Veliki Ostros - uk. 416, Albanci - 413, ostali - 3
• Velja Gorana - uk. 386, Muslimani - 226, Crnogorci - 126, neopredijeljeni - 14, Albanci - 11, Bošnjaci - 1, ostali - 8
• Velje Selo - uk. 271, Muslimani - 211, Crnogorci - 54, neopredijeljeni - 2, ostali - 4
• Virpazar - uk. 337, Crnogorci - 208, Srbi - 106, Albanci - 10, neopredijeljeni - 3, Hrvati - 1, ostali - 9
• Gluhi Do - uk. 176, Crnogorci - 109, Srbi - 37, Bošnjaci - 9, neopredijeljeni - 4, Muslimani - 2, Hrvati - 1, ostali - 14
• Godinje - uk. 60, Crnogorci - 45, Srbi - 12, neopredijeljeni - 3
• Gornja Briska - uk. 20, Albanci - 14, Crnogorci - 6
• Gornji Brčeli - uk. 40, Crnogorci - 33, Srbi - 7
• Gornji Murići - uk. 25, Albanci - 25
• Grdovići - uk. 188, Crnogorci - 93, Muslimani - 83, Srbi - 5, neopredijeljeni - 3, Bošnjaci - 2, Hrvati - 1, ostali - 1
• Gurza - uk. 0 (nema stanovnika)
• Dabezići - uk. 146, Crnogorci - 93, Muslimani - 41, ostali - 12
• Dedići - uk. 3, Crnogorci - 3
• Dobra Voda - uk. 995, Crnogorci - 591, Muslimani - 168, Srbi - 87, Bošnjaci - 78, Albanci - 12, Hrvati - 4, neopredijeljeni - 2, ostali - 53
• Donja Briska - uk. 46, Albanci - 37, neopredijeljeni - 9
• Donji Brčeli - uk. 37, Crnogorci - 32, Srbi - 4, neopredijeljeni - 1,
• Donji Murići - uk. 125, Albanci - 111, neopredijeljeni - 14
• Dračevica - uk. 8, Srbi - 5, Crnogorci - 1, ostali - 2
• Dupilo - uk. 64, Crnogorci - 56, Srbi - 7, neopredijeljeni - 1
• Đenđinovići - uk. 268, Srbi - 129, Crnogorci - 101, neopredijeljeni - 21, Hrvati - 3, ostali - 14
• Đuravci - uk. 11, Crnogorci - 11
• Đurmani - uk. 210, Srbi - 99, Crnogorci - 78, neopredijeljeni - 26, ostali - 7
• Zagrađe - uk. 192, Crnogorci - 90, Srbi - 81, neopredijeljeni - 10, Muslimani - 4, ostali - 7
• Zaljevo - uk. 648, Crnogorci - 441, Albanci - 78, Muslimani - 44, Bošnjaci - 23, Srbi - 12, Hrvati - 8, ostali - 42
• Zankovići - uk. 249, Crnogorci - 115, Srbi - 105, neopredijeljeni - 17, Hrvati - 6, Albanci - 3, ostali - 3
• Zgrade - uk. 518, Srbi - 277, Crnogorci - 192, neopredijeljeni - 13, Hrvati - 8, Bošnjaci - 4, Muslimani - 4, Albanci - 1, ostali - 19
• Zupci - uk. 145, Crnogorci - 117, Srbi - 16, neopredijeljeni - 5, Hrvati - 4, Albanci - 1, ostali - 2
• Karanikići - uk. 5, Crnogorci - 5
• Komarno - uk. 26, Crnogorci - 23, Srbi - 3
• Koštanjica - uk. 216, Albanci - 216
• Krnjice - uk. 26, Crnogorci - 15, Srbi - 10, neopredijeljeni - 1
• Kruševica - uk. 1, Crnogorci - 1
• Kunje - uk. 469, Crnogorci - 318, Srbi - 80, Muslimani - 20, Bošnjaci - 13, neopredijeljeni - 10, Hrvati - 3, ostali - 25
• Livari - uk. 94, Crnogorci - 59, neopredijeljeni - 18, Albanci - 16, Srbi - 1
• Limljani - uk. 133, Crnogorci - 81, Srbi - 38, neopredijeljeni - 11, Bošnjaci - 1, ostali - 2
• Lukići - uk. 0 (nema stanovnika)
• Mala Gorana - uk. 137, Crnogorci - 113, Muslimani - 12, Albanci - 2, ostali - 10
• Mali Mikulići - uk. 2, Crnogorci - 2
• Mali Ostros - uk. 148, Albanci - 148
• Marstijepovići - uk. 0 (nema stanovnika)
• Martići - uk. 357, Albanci - 354, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
• Mačuge - uk. 6, Crnogorci - 6
• Miljevci - uk. 351, Srbi - 191, Crnogorci - 114, neopredijeljeni - 28, Muslimani - 9, Albanci - 1, Hrvati - 1, ostali - 7
• Mišići - uk. 253, Srbi - 128, Crnogorci - 111, Hrvati - 1, ostali - 13
• Ovtočići - uk. 57, Crnogorci - 53, Srbi - 3, ostali - 1
• Orahovo - uk. 66, Crnogorci - 44, Srbi - 20, Muslimani - 1, neopredijeljeni - 1
• Papani - uk. 126, Srbi - 53, Crnogorci - 47, Muslimani - 11, Hrvati - 1, neopredijeljeni - 1, ostali - 13
• Pelinkovići - uk. 151, Crnogorci - 65, Muslimani - 57, Albanci - 29
• Pečurice - uk. 466, Crnogorci - 139, Muslimani - 136, Srbi - 92, Bošnjaci - 48, Albanci - 12, neopredijeljeni - 4, Hrvati - 1, ostali - 34
• Pinčići - uk. 18, Albanci - 10, neopredijeljeni - 5, Crnogorci - 3
• Podi - uk. 156, Crnogorci - 114, Albanci - 17, neopredijeljeni - 12, Bošnjaci - 6, Muslimani - 6, ostali - 1
• Polje - uk. 1.529, Crnogorci - 815, Srbi - 350, Muslimani - 81, Albanci - 45, Bošnjaci - 32, neopredijeljeni - 16, Hrvati - 7, ostali - 183
• Popratnica - uk. 9, Crnogorci - 9
• Seoca - uk.31, Crnogorci - 31
• Sozina - uk. 6, Crnogorci - 4, Muslimani - 1, Srbi - 1
• Sotonići - uk. 112, Crnogorci - 95, Srbi - 12, Hrvati - 2, ostali - 3
• Stari Bar - uk. 1.864, Crnogorci - 729, Muslimani - 510, Srbi - 221, Albanci - 101, Bošnjaci - 101, neopredijeljeni - 77, Hrvati - 6, ostali - 119
• Sustaš - uk. 434, Crnogorci - 274, Srbi - 91, Muslimani - 25, Bošnjaci - 21, neopredijeljeni - 13, Albanci - 8, ostali - 2
• Sutomore - uk. 1.827, Srbi - 848, Crnogorci - 769, neopredijeljeni - 88, Muslimani - 34, Hrvati - 15, Albanci - 6, Bošnjaci - 4, ostali - 63
• Tejani - uk. 93, Albanci - 93
• Tomba - uk. 1.087, Crnogorci - 709, Srbi - 106, Albanci - 75, Muslimani - 56, neopredijeljeni - 43, Bošnjaci - 18, Hrvati - 13, ostali - 67
• Tomići - uk. 20, Crnogorci - 19, Srbi - 1
• Trnovo - uk. 18, Crnogorci - 17, Srbi - 1
• Tuđemili - uk. 154, Crnogorci - 128, Srbi - 17, Albanci - 3, Bošnjaci - 3, neopredijeljeni - 3
• Turčini - uk. 6, Muslimani - 4, Crnogorci - 2
• Utrg - uk. 37, Crnogorci - 33, Srbi - 3, Hrvati - 1
• Ckla - uk. 104, Albanci - 103, ostali - 1
• Čeluga - uk. 1.404, Crnogorci - 709, Srbi - 194, Muslimani - 188, Bošnjaci - 101, Albanci - 86, neopredijeljeni - 14, Hrvati - 10, ostali - 102
• Šušanj - uk. 2.212, Crnogorci - 1.116, Srbi - 811, neopredijeljeni - 99, Bošnjaci - 66, Muslimani - 35, Albanci - 16, Hrvati - 14, ostali - 55

Jezici

Datoteka:Pogled s vrha Rumija na Bar.jpg

Pogled s vrha Rumije na Bar

• srpski - 24.138 (60,28 %)
• crnogorski - 10.235 (25,56 %)
• albanski - 3.505 (8,75 %)
• bošnjački - 286 (0,71 %)
• hrvatski - 161 (0,40 %)
• bosanski - 110 (0,27 %)
• ostali i nepoznato - 1.602 (4,03 %)

Hrvatski govor iz Zubaca je najistočniji hrvatski govor.

Povijest

• Barski epitafi
• Bitka kod Bara
• Barska nadbiskupija

Barski je kraj dao svoje borce, kao i susjedni bokeljski i dalmatinski krajevi u bitci kod Lepanta 1571.. Barskog nadbiskupa Ivana Bruna Osmanlije su zarobile. Prema predaji, u zarobljeništvu je izrađivao krunice i molio sve do svoje mučeničke smrti. Ta postojanost u vjeri utisnula se duboko u svijest vjernika barske nadbiskupije. Iako je kršćanska mornarica pobijedila islamsku, većinom osmansku u bitci kod Lepanta 1571., koje je predstavljalo prekretnicu u pomorskoj premoći na Sredozemlju, to nije značilo kraj osmanskih osvajanja u ovim krajevima. Bar, Budva i Ulcinj su pali pod osmansku vlast. Benediktinska opatija sv. Marije na Ratcu je bila razorena i napuštena. Iz Katoličke Crkve napravili su vizitaciju 1579., u kojoj su zabilježili da je samostan sv. Marije opustošen, a u njemu zabranjeno služiti misu. Usprkos tome, vizitator je u obližnjoj kapeli slavio euharistiju i pozvao vjernike na bratstvo, milosrđe i vjernost Crkvi. Sutradan je pohodio crkvu sv. Tekle u Spiču, upozorivši tamošnje vjernike da ne napuštaju Katoličku Crkvu iz svjetovnih razloga, okvalificiravši to pogunim za dušu.

Poznate osobe

• Milo Jovović, srpski pjesnik
• Nikola Dobrečić, nadbiksup barski i primas Srbije
• Filip Dobrečić, srpski diplomata
• Danica Krstajić, tenisačica
• Nina Vukčević, slikarica
• don Pavle Marvulić, rkt. svećenik, dobrotvor.
• Grgur Grisogono, nadbiskup barski, vjerojatni Pop Dukljanin

Spomenici i znamenitosti

Datoteka:Stari Bar,tvrđava.jpg

Stari Bar

Pet kilometara istočno od suvremene luke Bar nalazi se obzidani i ruševni drevni Stari Bar, nekadašnje mitsko primorsko središte balkanskih Slavena. Na toj uzvisini udaljenoj 3,5 km od mora bila je prvotno ilirska gradina i to još u 9. st. pr. Kr. Stari grad Bar na brdu narodna pjesma naziva bijelim, turačkim, pitomim ili malim. Kao čvrsto i obzidano srednjovjekovno naselje sagradio ga je bizantski car Justinijan u 6. stoljeću. Kasnije u doba države Nemanjića, katolički Bar (od 1089. središte nadbiskupije) ima autonomiju, statut i grb. Kuje vlastiti brončani novac na kojem je pisalo d'Antivar i na kojem je bio prikazan gradski zaštitnik sveti Juraj sa zmajem. U doba mletačke vlasti od 1441. do 1571. Bar kuje domaći novac s oznakom svetoga Marka (folar, polufolar i bagatin).

Od spomenika u Starom Baru mnogi su sačuvani samo u tragovima, ali i takvi svjedoče o nekoć prosperitetnom trgovačkom središtu, te o gradu koji je među rijetkim slavenskim naseljima na jugu Jadrana zadržao dugotrajnu autonomiju i različitost od okoliša. Začudno dobro sačuvana je tvrđava iz 11. st., dok je od romaničke Crkve sv. Jurja ostao samo temelj. Odmah kraj nje, a donekle i na njenim temeljima, za turske vlasti u 17. st. sagrađena je mošeja koju je 1882. razorila eksplozija dinamita. U gradu je i ilirski bunar golemih razmjera te crkve posvećene sv. Petki i sv. Katarini iz 14. stoljeća. Znamenito je tursko kupalište, sagrađeno na nekadašnjoj venecijanskoj palači, opskrbljeno neobičnim sustavom parnih grijača. U gradu se, što je posve prirodno jer je u imenu obilježen gradom Barijem, nalazi i mornarska crkvica sv. Nikole kojemu je grob upravo u Bariju i gdje je on gradski patron. Ta crkva nekoć je bila dio franjevačkog samostana i u njoj ima ostataka drevnih fresaka. U obližnjem lučkom Baru nalazi se jedna trokutasta crkva, što je prava rijetkost, a zbog toga je nazvana trikonhos. Cijeli prostor oko starog i suvremenog Bara okružen je toponimima koji su svojevrsna slovnica starih jezika, njihovo značajno arheološko nalazište. Npr. brdo Mukoval koje zapravo znači Monte Cavallo ili Kobilje brdo. Na vrhu brda Rumije u blizini grada je pravoslavna Crkva Svetog Trojstva postavljena 2005. godine, a u podnožju Rumije je od 2009. rusko-srpski pravoslavni samostan Svetog Sergeja Radonežskog.

Kultura

Datoteka:6. Trg od ćirilice, Bar, kolovoz 2019..JPG

6. Trg od ćirilice, kolovoz 2019.

Datoteka:Ljetna pozornica u Baru s bilbordom 32. Barskog ljetopisa, 2019.jpg

Ljetna pozornica u Baru s bilbordom 32. Barskog ljetopisa, 2019.

U ljetnom periodu se održava manifestaija Barski ljetopis. 2019. godine se održava 32. Barski ljetopis. Pored kazališnih predstava iz regiona u programu su i brojne izložbe, promocije knjiga, stari filmski hitovi, folklorni, glazbeni i drugi kulturni sadržaji. Srpska pravoslavna crkva u porti (dvorištu) katedrale Svetog Ivana Vladimira u kolovozu održava kulturno-vjersku manifestaciju pod nazivom Trg od ćirilice. Održavaju se duhovne večeri u spomen na razne duhovnike, povijesno-političke teme, promocije knjiga, dokumentarni filmovi, folklorni nastupi, koncerti... Ostale kulturne manifeatacije su: Novogodišnja noć (siječanj), Svetosavska akademija (siječanj), Festival Teatar Čedo Dragović (svibanj), Vidovdansko veče (lipanj), Ljeto sa zvijezdama (srpanj i kolovoz), Crvene košulje-sjećanje na strijeljane u NOR-u (srpanj), Hodočašće u slavu Stare masline (srpanj), Koštanijada (listopad), Međunarodni TV Festival (zadnji tjedan listopada), Festival: Susreti pod Starom maslinom (studeni), Maslinijada (prosinac) i Dani vina i ukljeve (prosinjac i siječanj).

Šport

• U Baru se veljače 2019. održalo 13. europsko prvenstvo katoličkih svećenika u malom nogometu.
• FK Mornar Bar
• KK Mornar Bar

Literatura

• Lovorka Čoralić: "Barani u Mlecima - Povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice", "Dom i svijet", Zagreb, 2006., ISBN 953-238-015-9
• Vladimir Marvučić: Hrvati u Baru – »Ostaci ostataka« // Hrvatska revija, Matica hrvatska, Zagreb, Broj 2, Godište VII, 2007., ISSN 1330-2493

Vanjske poveznice

• Općina Bar