Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Džamija Selimija u Baru

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Datoteka:Džamija Selimija u Baru2.jpg
Džamija Selimija u Baru

Džamija Selimija i Islamski kulturni centar u Baru, Crna Gora, su zgrade koje je Odbor Islamske zajednice Bara započeo graditi 28. srpnja 2002. godine. Turska Agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju TIKA je završila radove i opremila objekt koji su svečano otvorili 29. - 30. svibnja 2014. godine. Pravoslavna crkva sv. Nikole u Starom Baru se nalazi u blizini ove džamije.

Povijest

Datoteka:Pogled na džamiju Selimiju u Baru.jpg
Džamija Selimija u Baru. Pogled s mjesta kod crkve sv. Neđelje na Rapu

Autori i vodeći odgovorni projektanti od 2002.2014. su bili arhitekti i dipl. ing. Selim Resulbegović i Fuad Mavrić iz Ulcinja. To je najveći Islamski kulturni centar u Crnoj Gori, i jedan od najvećih na Balkanu, sagrađen na prostoru od 3.950 kvadrata, u sklopu kojeg je džamija Selimija. Radovi su koštali oko četiri milijuna eura, a objekt je izgrađen na vakufskom zemljištu Islamske zajednice. Zavještala ga je Fatima Omerbašić još u XIX vijeku, za potrebe džemata Tuđemili. Bijeli kamen je dopremljen iz Turske, a radovi su trajali dvanaest godina. Naziv je Selimija, u spomen na prvu izgrađenu džamiju u Starom gradu Baru, od koje danas postoje sačuvani samo temelji.

Islamski kulturni centar sastoji se od dva krila. U desnom krilu nalaze se učionice i informatički kabineti, dječji vrtić s modernom opremom i igralištem, knjižnica i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora. U lijevom krilu je smješten restoran s orijentalnom kuhinjom, sala za šerijatsko vjenčanje, sala za simultano prevođenje, butik s vjerskim rekvizitima, apartmani za goste. Otvaranju su prisustvovali protojerej-stavrofor Radoman Mijajlović, nadbiskup barski Zef Gashi, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, poslanici crnogorskog i turskog parlamenta, odbornici, gospodarstvenici. [1]

Izvori