Mokošica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Mo(.*)'''-->' u ''
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mokošica'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime        = Mokošica
|ime        = Mokošica
|županija    = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|županija    = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
Redak 131: Redak 131:


{{Gradski kotari grada Dubrovnika}}
{{Gradski kotari grada Dubrovnika}}
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}}
{{Dubrovnik}}
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Gradski kotari grada Dubrovnika]]
[[Kategorija:Gradski kotari grada Dubrovnika]]

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:27

Mokošica
Mokošica na zemljovidu Hrvatska
Mokošica
Mokošica
Mokošica na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 2 – 15 m
Zemljopisne koordinate 42°40′34″N 18°05′42″E / 42.676°N 18.095°E / 42.676; 18.095
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1487
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1924
Pošta 20236 Mokošica
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Mokošica na zemljovidu Dubrovačko-neretvanska županija
Mokošica
Mokošica
Mokošica na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Datoteka:Mokošica.jpg
Nova i Stara Mokošica

Mokošica je naselje i gradski kotar u sastavu Grada Dubrovnika, Hrvatska. Mokošica (Stara i Nova) prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 7985 stanovnika i smatra se jednim od najgušće naseljenih gradskih kotara u Hrvatskoj.

Zemljopisni položaj

Mokošica je prvo veće zapadno prigradsko dubrovačko naselje koje je od Dubrovnika udaljeno 7 km i nalazi se neposredno iznad Jadranske turističke ceste u pravcu Splita. Sa sjevera i istoka okružena je visokim priobalnim krškim brdima, a s juga zaljevom Rijeke dubrovačke i sjevernim padinama brda Srđ.

Ime

Ime je dobila po Mokoši, božici plodnosti i zaštitnici žena iz slavenske mitologije.[1]

Povijest

Tijekom Domovinskog rata, od studenoga 1991. godine do 26. svibnja 1992.[2] godine, Nova i Stara Mokošica su bile pod okupacijom JNA te srpskih i crnogorskih četnika.[3] U Novoj Mokošici su zabilježena manja razaranja nego u Staroj jer je u Novoj Mokošici bilo smješteno zapovjedništvo okupatorske vojske i dio regularnih snaga JNA, dok su u Staroj Mokošici bili stacionirani pripadnici četničkih dragovoljačkih postrojbi.

Znamenitosti

U Mokošici je puno ljetnikovaca iz 16. stoljeća (obitelji Bunića, Ranjine i Zuzorića) među kojima je najvažniji Gučetić-Đurđevićev ljetnikovac u kojem je 1814. godine održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele. U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se i ljetnikovac Zamanjića s malom kapelicom, dok su u obližnjem Petrovom Selu ruševine srednjovjekovne crkve Sv. Pankracija.

Urbani razvitak

U Staroj Mokošici je brodogradilište, konoba, tri kafića, jedna trgovina, trafika te nekoliko obrtničkih radionica.

Stanovništvo tog dijela Mokošice obitava u obiteljskim kućama, no u posljednje vrijeme grade se niže višekatnice. Položaj na moru osigurao je mogućnost izgradnje brodogradilišta za manje brodove i brodice.

Početak gradnje naselja Nova Mokošica datira u rane osamdesete godine 20. stoljeća, kad su izgrađene prve stambene višekatnice. Teren na kojem se danas nalazi Nova Mokošica je prije gradnje obilovao maslinicima, vinogradima i poljima, a sad su na tome mjestu stambene zgrade, osnovna škola s najopremljenijom i najmodernijom školskom športskom dvoranom u Hrvatskoj, dječji vrtić, ambulanta, pošta, banka, kafići, trgovine, pekare, restorani, kladionice, igrališta za djecu kao i športska igrališta za odrasle. U planu je izgradnja crkve i većeg trgovačkog centra.

Datoteka:Stara Mokošica2010.JPG
Stara Mokošica

Nova Mokošica se sastoji od 3 stambene cjeline građene u tri faze. Prva sadrži velik broj višekatnica, a građena je od 1980. pa sve do 2000. Po načinu gradnje i projektima zgrada mogu se raspoznati sve tri faze razvoja naselja. Druga i treća faza gradnje su "Naš Dom" i "Male kućice". Naš dom su stambene zgrade od najviše tri do četiri kata, dok su Male kućice urbane vile od najviše 2 kata i 4 stana. U naselju je 2005. godine počela i četvrta faza gradnje novih zgrada iz programa poticajne stanogradnje (POS), što naselju daje jedan sasvim novi izgled.

Promet

Nova Mokošica je s Dubrovnikom povezana Jadranskom magistralom, a prijevoz do Grada udaljenog 9 kilometara organiziran je čestim autobusnim linijama 1A i 1B prometnog poduzeća Libertas. Do Stare Mokošice prometuje autobusna linija 1A.

Gospodarstvo

Mokošica je gospodarski nerazvijen dio Dubrovnika, ali je gradnja naselja tako i planirana. Ogromna većina zaposlenih stanovnika Mokošice na posao odlazi u Dubrovnik. No daljnjim razvojem Mokošice otvaraju se i nove mogućnosti pa samim tim i otvaranje novih radnih mjesta.

Glavne grane privrede u Mokošici su turizam, brodogradnja i ribarstvo, no i ove grane privrede su tek u začecima i zanemarive su. U planu je gradnja velikog trgovačkog centra pa samim tim i razvoj trgovine.

U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se jedna od najljepših marina na Jadranu. ACI Marina Dubrovnik u Komolcu, koja je nositelj plave zastave, smještena je u blizini izvora rijeke Omble, u fjordu potpuno zaštićenom od valova i morskih nevera pa se smatra jednom od najsigurnijih marina na svijetu.

Stanovništvo

Stanovništvo Mokošice ogromnom većinom čine Hrvati katolici, a u malom postotku ima Srba i Bošnjaka.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Novoj Mokošici živi 6041 stanovnik, a u Staroj Mokošici 1487 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Novoj Mokošici živi 6016 stanovnik, a u Staroj Mokošici 1961 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika u Mokošici

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2011.[4][5]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik.

Za kretanje broja stanovnika u Novoj Mokošici vidi Nova Mokošica.

Poznati Mokošani

Šport

U Mokošici djeluju ženski Odbojkaški klub Nova Mokošica, sekcija dubrovačkog judo kluba Dubrovnik, boćarski klub Komolac, a u susjednom selu Gornjem Obuljenom boćarski klub Ombla, Ženski rukometni klub Dubrovnik (ŽRK DUBROVNIK) i automobilistički klub AK Ragusa Racing.

Izvori

  1. ↑ Vitomir Belaj, Goran Pavel Šantek, Paški sveti trokut, Stud. ethnol. Croat., vol. 18, str. 153–183., Zagreb, 2006., str 167.
  2. ↑ HKM, Oslobođena Mokošica, objavljeno i pristupljeno 26. svibnja 2021.
  3. ↑ Dubrovački vjesnik, Imali smo srce i inat, objavljeno 24. listopada 2011., pristupljeno 27. svibnja 2015.
  4. ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr
  5. ↑ Rezultati popisa 2011.

Vanjske poveznice