Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stijepo Đurđević: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stijepo Đurđević'''-->'''Stijepo Đurđević''' ([[Dubrovnik]], [[1579.]] – Dubrovnik, [[1632.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[hrvatska barokna književnost|barokni]] [[pjesnik]].
Stijepo Đurđević''' ([[Dubrovnik]], [[1579.]] – Dubrovnik, [[1632.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[hrvatska barokna književnost|barokni]] [[pjesnik]].


Rodom je iz ugledne dubrovačke vlastelinske obitelji. Često je bio osuđivan zbog raznih prijestupa, uglavnom fizičkih sukoba. Već s 15 godina doveden je pred sud. 1606. godine osumnjičen je za ubojstvo. Pet godina poslije osuđen je na [[progonstvo]] u trajanju od 4 godine, zbog pomaganja dvojici zatvorenika koji su pokušali podići ustanak protiv Turaka.
Rodom je iz ugledne dubrovačke vlastelinske obitelji. Često je bio osuđivan zbog raznih prijestupa, uglavnom fizičkih sukoba. Već s 15 godina doveden je pred sud. 1606. godine osumnjičen je za ubojstvo. Pet godina poslije osuđen je na [[progonstvo]] u trajanju od 4 godine, zbog pomaganja dvojici zatvorenika koji su pokušali podići ustanak protiv Turaka.

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 01:27

Stijepo Đurđević (Dubrovnik, 1579. – Dubrovnik, 1632.), hrvatski barokni pjesnik.

Rodom je iz ugledne dubrovačke vlastelinske obitelji. Često je bio osuđivan zbog raznih prijestupa, uglavnom fizičkih sukoba. Već s 15 godina doveden je pred sud. 1606. godine osumnjičen je za ubojstvo. Pet godina poslije osuđen je na progonstvo u trajanju od 4 godine, zbog pomaganja dvojici zatvorenika koji su pokušali podići ustanak protiv Turaka.

Progonstvo je proveo u Napulju, a vjeruje se da je bio i u Španjolskoj. Vlastelinski položaj omogućio mu je brz napredak na društvenoj ljestvici čim se vratio u Dubrovnik 1619. godine. Ušao je u Veliko vijeće.

Oženio se 1631. godine. Dobio je sina koji mu je brzo umro, a za njim uskoro i sami Stijepo Đurđević.

Njegovo komični spjev Derviš parodija je na petrarkističko pjesništvo. Smatra se jednim od najboljih djela starije hrvatske književnosti

Izvori

Sadržaj