Moderna crkva: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:09

Nakon Prvoga svjetskog rata grade se moderne crkve, koje se previše ne razlikuju od običnih građevina. Osnovno obilježje modernih crkava jest njihov jedinstven unutarnji prostor. Napušta se dugotrajan kazališni i stupnjeviti raspored prostora u crkvi koji je prije toga čak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za svećenike a drugi za obične vjernike. Ograda sada nestaje, dok se oltar nastoji što više približiti vjernicima, čime ih se želi aktivno uključiti u slavlje mise.

Za takvu ogromnu promjenu najzaslužniji je papa Pio X., koji je naglašavanjem aktivna sudjelovanja svih vjernika u javnoj i svečanoj molitvi Crkve postavio temelje za reformu bogoslužja koju je kasnije propisao Drugi vatikanski sabor.

Povezani članci

Literatura

Čaplar – Henčić: Zajednica 2 – priručnik za katehete, Zagreb, 2011.

Inačica od 28. rujan 2021. u 03:31 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:09 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''Mo(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Moderna crkva'''-->~~Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvoga svjetskog rata]] grade se '''moderne crkve''', koje se previše ne razlikuju od običnih [[građevina]]. Osnovno obilježje modernih crkava jest njihov jedinstven unutarnji prostor. Napušta se dugotrajan kazališni i stupnjeviti raspored prostora u [[crkva\|crkvi]] koji je prije toga čak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za [[svećenstvo\|svećenike]] a drugi za obične [[vjernik]]e. [[Oltarna pregrada\|Ograda]] sada nestaje, dok se [[oltar]] nastoji što više približiti vjernicima, čime ih se želi aktivno uključiti u slavlje [[misa\|mise]].		Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvoga svjetskog rata]] grade se '''moderne crkve''', koje se previše ne razlikuju od običnih [[građevina]]. Osnovno obilježje modernih crkava jest njihov jedinstven unutarnji prostor. Napušta se dugotrajan kazališni i stupnjeviti raspored prostora u [[crkva\|crkvi]] koji je prije toga čak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za [[svećenstvo\|svećenike]] a drugi za obične [[vjernik]]e. [[Oltarna pregrada\|Ograda]] sada nestaje, dok se [[oltar]] nastoji što više približiti vjernicima, čime ih se želi aktivno uključiti u slavlje [[misa\|mise]].

	Za takvu ogromnu promjenu najzaslužniji je papa [[Pio X.]], koji je naglašavanjem aktivna sudjelovanja svih vjernika u javnoj i svečanoj [[molitva\|molitvi]] [[Katolička crkva\|Crkve]] postavio temelje za reformu [[bogoslužje\|bogoslužja]] koju je kasnije propisao [[Drugi vatikanski sabor]].		Za takvu ogromnu promjenu najzaslužniji je papa [[Pio X.]], koji je naglašavanjem aktivna sudjelovanja svih vjernika u javnoj i svečanoj [[molitva\|molitvi]] [[Katolička crkva\|Crkve]] postavio temelje za reformu [[bogoslužje\|bogoslužja]] koju je kasnije propisao [[Drugi vatikanski sabor]].