Bogoslužje

Sveta misa s papom Benediktom XVI.

Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.

Vrši se unutar skupine ljudi, pripadnika neke religije, i uvijek je bitno zajedničarski čin, te je kao takav dio gotovo svih svjetskih religija. Bogoslužja obično uključuju početnu inicijaciju, manje ili više redovito obilježavanje blagdana, često sklapanje braka i gotovo uvijek neke obrede vezane uz bolest i smrt.

Kolokvijalno se ovaj izraz koristi za neka osobita bogoslužja, kao što je to slučaj s tjednim i blagdanskim sastankom kod nekih Crkava proizašlih iz Reformacije.

U kršćana, u užem smislu liturgijom naziva se samo glavni čin kršćanskog bogoslužja, koji se u Zapadnoj crkvi zove i misa. U širem smislu, a osobito u literaturi od 16. st., obuhvaća sve kršćanske bogoslužne obrede. Imamo prednicejsku, aleksandrijsku , liturgiju antiohijsko-jeruzalemske vrste, carigradsku, rimsku, galikansku, milansku (ambrozijansku), mozarapsku i keltsku. Zagreb je imao svoj posebni zagrebački obred.

U židovstvu, liturgija su molitve u bogoslužju i red službe Božje. Od 19. stoljeća postupno ovu riječ zamjenjuje hebrejski biblijski izraz avoda.

Poveznice

• Liturgijska glazba
• Crkvena glazba
• Kršćanska glazba
• Vjerska glazba
• Religija
• Kršćanstvo
• Duhovnost
• Katolicizam
• Kršćanska umjetnost
• Crkveni namještaj
• Misa
• Časoslov

Izvori

Nedovršeni članak Bogoslužje koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.