Zemljopis: razlika između inačica

Zemljopis
	Povijest zemljopisa grčko-rimski; kineski; islamski; Velika zemljopisna otkrića; povijest kartografije; okolinski determinizam; regionalni zemljopis; kvantitativna revolucija; kritička geografija;
	Datoteka:OrteliusWorldMap.jpeg

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 10. siječanj 2026. u 20:55

Datoteka:World map 2004 CIA large 1.7m whitespace removed.jpg

Fizička karta svijeta

Zemljopis ili geografija ^[1]^[2]^[3] (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine. Naziv potječe iz klasične starine, a upućuje na prvotno značenje zemljopisa, pa je prema tome nastala i riječ zemljopis. Najprihvatljivija definicija zemljopsia bila bi da je to znanost koja proučava međuovisnost utjecaja prirodnih i društvenih procesa, uzročno objašnjavajući i niz pojava na Zemlji.^[4]^[5]^[6] Zemljopis tada nije bio znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće enciklopedije o Zemlji. Riječ geografija prvi je skovao Eratosten oko 200. pr. Kr. kako bi označio opisno učenje o Zemlji.

Zemljopis kao jedna od najstarijih znanosti

Uz filozofiju i povijest, zemljopis pripada među najstarije znanosti ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama prirodnih i društvenih znanosti. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.^[7]^[8] Naziva se i svjetskom disciplinom.^[9]

Zemljopis je, dakle, sintetička znanost, koja spaja mnoga dostignuća brojnih znanosti radi objašnjavanja zemljopisnog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazište u prirodnim značajkama geoprostora.

Zemljopis kao znanost o zemljopisnom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju zemljoprostora (geoprostora) ili zemljinog prostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija).

Grane zemljopisa

Opći zemlopis

Kao sintetička znanost, zemljopis uključuje i analitičke studije određenih pojava i objekata Zemljine površine. Ukupnost svih grana analitičkih studija tvori opći zemljopis. Prema tome, odnose li se analitička proučavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opći se zemljopis dijeli na fizički zemljopis i antropogeografiju.

Fizički zemljopis

Glavni članak: fizički zemljopis

Fizički zemljopis (ili fiziogeografija) dijeli se na geomorfologiju, hidrografiju, klimatologiju i biogeografiju. Ranije se u fizički zemljopis ubrajao i matematički, odnosno astronomski zemljopis s geodezijom i kartografijom, ali kako su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu uključiti u sustav općeg zemljopisa iako je u zemljopisnom radu praktično poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geomorfologija proučava reljef Zemljine površine, a hidrografija vode. Zbog razlike između morskih, jezerskih i tekućih voda, hidrografija se dijeli na oceanografiju (oceani i mora), limnologiju (jezera) i potamologiju (rijeke). Klimatologija proučava klimu s zemljopisnog stanovišta, tj. osobine i značenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine površine. Napokon, biogeografija proučava značenje organskog svijeta na Zemljinoj površini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li težište na proučavanju flore ili faune, biljni zemljopis ili fitogeografija razlikuje se od životinjskog zemljopisa ili zoogeografije. Stoga su najvažnije grane fizičkog zemljopisa sljedeće:

Datoteka:Línea de Wallace.jpg	Datoteka:Gavin Plant.JPG	Pogreška pri izradbi sličice:	Datoteka:Delicate Arch LaSalle.jpg
biogeografija	ekološki zemljopis i upravljanje okolišem	geodezija	geomorfologija
Datoteka:Receding glacier-en.svg			Datoteka:Khajuraho-landscape.jpg
glaciologija	hidrologija i hidrografija	klimatologija i paleoklimatologija	krajobrazna ekologija

kvartarna znanost	obalni zemljopis	oceanografija	pedologija
Datoteka:Pangea animation 03.gif
paleogeografija

Antropogeografija

Glavni članak: antropogeografija

Glavni je zemljpisni faktor na Zemljinoj površini ljudsko društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava antropogeografija ili humanistička geografija. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka zemljopisa postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline (demogeografija), ističe se zemljopis naselja, koja se njima bavi kao zemljopisnom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – poleogeografija). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava ekonomski zemljopis (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. poljoprivredni, industrijski, prometni zemljopis i dr.). Zemljopisne uvjete povijesnog razvoja proučava povijesni zemljopis, a zemljopisne pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) politički zemljopis. Medicinski zemljopis proučava zemljopisnu raširenost pojedinih bolesti, higijenske uvjete života u pojedinim zemljopisnim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine strateški i vojni zemljopis. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:

	Datoteka:British Empire 1897.jpg		Datoteka:Star of life.svg
ekonomski zemljopis	povijesni & vrem. zem.	kulturni zemljopis	medicinski zemljopis
Pogreška pri izradbi sličice:	Datoteka:Pyramide Comores.PNG	Datoteka:RERParisVision2025.png
polit. zem. & geopolitika	pop. zem. ili demografija	prometni zemljopis	razvojni zemljopis
Datoteka:ReligionSymbol.svg			Datoteka:New-York-Jan2005.jpg
religijski zemljopis	društveni zemljopis	turistički zemljopis	urbani zemljopis

U različite pristupe području antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se ubrojiti:

Ekološki zemljopis

Glavni članak: ekološki zemljopis

Ekološki zemljopis je grana zemljopisa koja opisuje prostorne aspekte interakcija između ljudi i prirodnog svijeta. Ona zahtjeva tradicionalne aspekte fizičke i antropogeografije kao i načine po kojima ljudska društva konceptualiziraju okolinu.

Ekološki zemljopis se pojavio kao most između fizičkog i antropo-zemljopisa (antropogeografije) zbog rastuće specijalizacije navedena dva polja. Štoviše, kako se ljudski odnos prema okolini mijenjao kao posljedica globalizacije i tehnoloških promjena, uvidjela se potreba za novim pristupom radi razumijevanja promjena i dinamičkih odnosa. Primjeri istraživačkih polja u ekološkom zemljopisu jesu upravljanje u kriznim situacijama, upravljanje okolišem, održivost i politička ekologija.

Geomatika

Glavni članak: geomatika

Geomatika je grana zemljopisa koja je nastala nakon kvantitativne revolucije u zemljopisu sredinom 1950-ih. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih zemljopisnih odsjeka posebice u Sjevernoj Americi gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom 1950-ih.

Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju prostornu analizu poput kartografije, zemljopisnih informacijskih sustava (GIS), daljinskih istraživanja i globalnih pozicijskih sustava (GPS).

Regionalni zemljopis

Glavni članak: Regionalni zemljopis

Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci općeg zemljopisa, odnosno fizičke i antropogeografije, imaju analitičko značenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke zemljopisne znanosti koriste kao pomoćne discipline. Kompleksno proučavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj površini, tj. osnovni i bitni dio zemljopisnog rada, oslanja se djelomično na opće rezultate tih analitičkih studija, ukoliko ih ima. Budući da prostorna stvarnost Zemljine površine, tj. osobine prirodne sredine, i društveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, već sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili zemljopisnih područja, upotrebljava se za kompleksno bitno zemljopisno proučavanje i naziv regionalni zemljopis. Glavni postupak u regionalnom zemljopisu je regionalizacija koja pokriva odgovarajuće tehnike prostornog razgraničenja među regijama.

Srodna područja

Urbanističko planiranje, regionalno planiranje i prostorno planiranje: ove discipline koriste zemljopisnu znanost radi pomaganja u određivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli određeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogućnosti, očuvanja izgrađene i prirodne baštine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih područja može se smatrati primijenjenim zemljopisom.
Regionalna znanost: tijekom 1950-ih pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom Waltera Isarda, a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u zemljpisnim pitanjima nasuprot opisivajućim nastojanjima tradicionalnih zemljopisnih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput regionalne ekonomike, upravljanja resursima, teorije lokacije, urbanističkog i regionalnog planiranja, prometa i komunikacija, antropogeografije, raspoređivanje stanovništva, krajobrazne ekologije i kakvnoće okoliša.
Interplanetarne znanosti: dok je disciplina zemljopsia obično zaokupljena Zemljom, ovaj se pojam neslužbeno koristi za opisivanje istraživanja drugih svijetova poput planeta u Sunčevom sustavu ili čak izvan njega. Istraživanje sustava većih od same Zemlje obično čini dio astronomije ili kozmologije. Istraživanje drugih planeta obično se naziva planetologijom (planetarnom znanošću). Predlagali su se i alternativni termini poput areologije (proučavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proširila.

Zemljopisne tehnike

Budući da su prostornirni pojomovi ključni u ovoj sinoptičkoj znanosti, karte su njeno ključno oruđe. Klasična kartografija se modernijim pristupom pridružila zemljopisnoj analizi, zemljopisnim informacijskim sustavima (GIS) temeljenim na uporabi računala.

U svojem radu zemljopiscu koriste četiri međuodnosna pristupa:

sistematski - grupira zemljopisno znanje u kategorije koje se mogu globalno istraživati.
regionalni - proučava sistematične veze među kategorijama za pojedine regije ili mjesta na planetu.
deskriptivni - jednostavno navodi lokacije obilježja i stanovništva.
analitički - ispituje zašto se pronalaze obilježja i stanovništva u određenom zemljopisnom prostoru.

Kartografija

Glavni članak: kartografija

Kartografija se bavi prikazivanjem Zemljine površine pomoću apstraktnih simbola. Iako druge zemljopisne subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost.

Kartografi moraju učiti kognitivnu psihologiju i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te bihevioralnu psihologiju kako bi potaknuli čitatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju također učiti geodeziju i prilično naprednu matematiku kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utječe na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Može se reći, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja zemljopisa. Većina će zemljopisaca navesti očaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su završili u tom području.

Zemljopisni informacijski sustavi

Glavni članak: zemljopisni informacijski sustavi

Zemljopini informacijski sustavi (ZIS) odnosno Geographical Information System (GIS) bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan za prikupljanje i rasčlanbu podataka. Osim svih ostalih poddisciplina zemljopisa, ZIS odnosno GIS stručnjaci moraju razumjeti računarstvo i sustave [[baza podataka|baze podataka]. Preko GIS-a područje kartografije je doživjeo veći procvat jer je sada svakome omogućilo tko ima pristup internetu i računalu da izrade svoju karatu. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava zemljopisnu informacijsku znanost.

Daljinska istraživanja

Glavni članak: daljinska istraživanja

Daljinska istraživanja mogu se definirati kao umijeće i znanost prikupljanja informacija o obilježjima Zemlje na način da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima dolaze u raznim oblicima poput satelitskih i zračnih snimaka, te podataka prikupljenih priručnim instrumentima. Zemljopisničari sve više koriste podatke iz daljinskih istraživanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj površini, oceanima i atmosferi jer: a) pružaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptički pogled na interesno područje, c) omogućuju pristup udaljenim i/ili nepristupačnim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakšavaju istraživanja o promjeni obilježja/područja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraživanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u zemljopisnom informacijskom sustavu).

Kvantitativne metode

Glavni članak: geostatistika

Geostatistika se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju zemljopisnih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: hidrologiju, geologiju, istraživanje nafte, vremensku analizu, urbanističko planiranje, logistiku i epidemiologiju. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz grupne analize, linearne diskriminantne analize i neparametrijskih statističkih testova, te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na zemljopisnim informacijskim sustavima posebice u interpolaciji (procjeni) nemjerenih točaka. Zemljopisci trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.

Kvalitativne metode

Glavni članak: etnografija

Zemljopisne kvalitativne metode ili tehnike etnografskog istraživanja koriste antropogeografi. U kulturnom zemljopisu postoji tradicija primjene tehnika kvalitativnog istraživanja koje se također koriste u antropologiji i sociologiji. Sudioničko promatranje i produbljeni intervjui služe antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.

Povijest

Glavni članak: Povijest zemljopisa

Najstarije poznati zemljovidi svijeta potječu iz 9. stoljeća pr. Kr., a pripadale su Babiloncima.^[10] Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu prošlost, ali je ona ostvarena tek u antičkoj Grčkoj. Hipokrat, Aristotel, Hiparh, osobito Eratosten (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) ^[11], nastojali su objasniti opće fenomene Zemlje kao cjeline. Kasnije se Agripa (astronom), Strabon i Plinije Stariji, prema praktičnim potrebama (ekspanzija Rimskog Carstva), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija zemljopisna orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od 3. stoljeća, kineske metode zemljopisnih istraživanja i njihova zemljopisna literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do 13. stoljeća.

U srednjem vijeku orijentalna, arapski zemljopis nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima (Masudi, Al Idrisi, Ibn Battuta, Ibn Khaldun). Europska srednjovjekovni zemljopis (kozmografija) zaostaje za antičkim i arapskim zeljopisom.^[12] Nakon putovanja Marka Pola te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon velikih zemljopisnih otkrića) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.

Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg

Autoportret Alexandera von Humboldta, jednog od ranih pionira zemljopisa

U 17. i 18. st., zbog napretka tehničkih znanosti (1617. prva triangulacija, 1682. Cassinijeva nova karta svijeta), postaje horizont zemljopisnih saznanja širi (Bernhard Varenius), ali se sav zemljopisni rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih zemljopisaca Alexandera von Humboldta (1769. – 1859.) i Karla Rittera (1779. – 1859.) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj zemljopisa, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima suvremenog znanstvenog zemljopisa, jer su za cilj zemljopisa postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima usporedno proučavanje prirodne sredine, jer "čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijao zemljopis u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općem zemljopisu (fizički zemljopis).

Antropogeografija je s Friedrichom Ratzelom (1844. – 1904.) počela jačati humanistički smjer u zemljopisu, ali se ipak nije razvila ni osamostalio kao fizički zemljopis, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i kulturne, političke, religiozne, psihičke i dr. Dualizam u zemljopisu (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz zemljopisa na sveučilištima popunjavali u drugoj polovici 19. st. stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku 20. st. nove generacije zemljopisnih stručnjaka ističu jedinstvo zemljopisne znanosti. U Francuskoj Vidal de La Blache udara temelje modernoj regionalnom zemljopisu, koja je dala niz dobrih sintetičko-zemljopisnih studija. U Njemačkoj je obilježen nov smjer pojavom A. Hettnera. Velika potreba za sintetičkim zemljopisnim radovima, osobito za Prvoga svjetskog rata, potakla je razvoj, moderna, jedinstvena zemljopisa u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije Drugog svjetskog rata.

Poznati zemljopisci

Glavni članak: popis zemljopisaca

Datoteka:The Geographer.jpg

Zemljopisac, rad Johannesa Vermeera

Eratosten (276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.), izračunao opseg Zemlje.
Ptolomej (o. 90. - o. 168.), prikupio grčko i rimsko znanje u knjigu Geographia.
Gerardus Mercator (1512. – 1594.), inovativni kartograf koji je osmislio Mercatorovu projekciju
Alexander von Humboldt (1769. – 1859.), smatra se ocem suvremenog zemljopisa; objavio Kosmos i utemeljio područje biogeografije.
Carl Ritter (1779. – 1859.), smatra se ocem suvremenog zemljopisa. Prvi pročelnik Katedre za zemljopis na Sveučilištu u Berlinu.
Arnold Henry Guyot (1807. – 1884.), zabilježio strukturu ledenjaka i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.
William Morris Davis (1850. – 1934.), otac američkog zemljopisa. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.
Paul Vidal de La Blache (1845. – 1918.), utemeljitelj francuske škole geopolitike i autor principa antropogeografije.
Sir Halford John Mackinder (1861. – 1947.), suosnivač Londonske škole ekonomije i Zemljopisnog udruženja
Walter Christaller (1893. – 1969.), antropogeograf i pronalazač teorije centralnog mjesta.
Yi-Fu Tuan (1930. - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističkog zemljopisa.
David Harvey (1935. - ), marksistički zemljopisac i autor teorija o prostornoj i urbanom zemljopisu.
Edward Soja (rođen 1941.), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina sinekizam i postmetropolis.
Michael Frank Goodchild (1944. - ), istaknuti stručnjak u GIS-u i dobitnik RGS founder's medal 2003. godine.
Doreen Massey (1944. - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima globalizacije i njenim raznolikostima, dobitnica Ludove nagrade.
Nigel Thrift (1949. - ), začetnik nereprezentacionalne teorije.

Zemljopisne institucije i društva

Publikacije

Zemljopis u Hrvatskoj

Glavni članak: zemljopis u Hrvatskoj

Zemljopis u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. Hrvatski zemljopisci zaposleni su u obrazovnim ustanovama (osnovne, srednje, više i visoke škole), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i uređenje, katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatičkim ustanovama, zavodima za statistiku, Hrvatskoj vojsci, tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turističkim organizacijama, zavodima za zaštitu kulturne i povijesne baštine, leksikografiji, izdavaštvu i medijima.^[13] Najpoznatije zemljopisne organizacije u Hrvatskoj su Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, te krovno strukovno udruženje Hrvatsko geografsko društvo. Zemljopisna znanost ima velik društveni značaj što se može vidjeti po tome da je obavezan predmet u drugoj polovici osnovnoškolskog obrazovanja, te u cijelom srednjoškolskom obrazovanju.^[14]

Počeci razvoja zemljopisa Hrvatskoj mogu se vidjeti već 1673. godine kada Stjepan Glavač izdaje u bakrotisku originalnu prvu domaću kartu Hrvatske. U isto se doba javljaju prvi zemljopisni radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, Austrijanci i Talijani. Tek 1843. godine Dragutin Seljan izdaje Zemljopis pokrainah ilirskih, prvi rad na hrvatskom jeziku iz područja zemljopisa. Ubrzo zatim javljaju se i drugi autori koji pišu o zemljopisnim temama. Međutim glavnu prekretnicu u hrvatskom zemljopisu učinio je Petar Matković koji je 1883. godine osnovao Katedru za geografiju na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Ovime je omogućeno visokoškolsko obrazovanje budućih zemljopisaca u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je osnova za znanstveni rad i izdavanje zemljopisnih udžbenika domaćih stručnjaka na hrvatskom jeziku. Zemljopisnu djelatnost nakon Matkovića nastavljaju Milan Šenoa (osnivač Geografskog instituta), Artur Gavazzi, a nakon Drugog svjetskog rata Josip Roglić i drugi.^[15]

Više informacija

Glavni članak: popis osnovnih zemljopisnih tema

Izvori

↑ Geografija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. studenog 2020.
↑ Geografija, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 29. studenog 2020.
↑ geogràfija, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 29. studenog 2020.
↑ Ružica Lončar, Tomislav Ševo, Geografija 1: udžbenik za prvi razred srednjih strukovnih škola, 1. izd., Alfa d.d., Zagreb, 2014., ISBN 978-953-297-693-9, str. 8.
↑ Etimološki elementi (morfemi) prema kojima je nastala riječ geografija jesu prefiksalni morfem geo- koji dolazi od grč. γεο- zemljo-, koji se odnosi na zemlju; γῆ zemlja, te sufiksalni morfem -grafija koji dolazi od grč. -γραφια -pis(anje), a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, grč. -γραφος -pisac, koji piše; γράφω pišem, γραφικός pismeni. Enciklopedija leksikografskog zavoda, sv. 2 (D-Helio), JLZ, Zagreb, 1967.
↑ "Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2003.. http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf Pristupljeno 30. siječnja 2009.
↑ http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html
↑ Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008
↑ Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. ISBN 1405191465
↑ Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. ISBN 069111711X.
↑ Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.
↑ Geografski odsjek PMF-a: Što nakon studija?
↑ Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija
↑ Razvoj geografije u Hrvatskoj – od obnove Sveučilišta do danas

Vanjske poveznice

Ostali projekti

[1] Geografija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. studenog 2020.

[2] Geografija, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 29. studenog 2020.

[3] ràfija, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 29. studenog 2020.

[4] Ružica Lončar, Tomislav Ševo, Geografija 1: udžbenik za prvi razred srednjih strukovnih škola, 1. izd., Alfa d.d., Zagreb, 2014., ISBN 978-953-297-693-9, str. 8.

[5] Etimološki elementi (morfemi) prema kojima je nastala riječ geografija jesu prefiksalni morfem geo- koji dolazi od grč. γεο- zemljo-, koji se odnosi na zemlju; γῆ zemlja, te sufiksalni morfem -grafija koji dolazi od grč. -γραφια -pis(anje), a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, grč. -γραφος -pisac, koji piše; γράφω pišem, γραφικός pismeni. Enciklopedija leksikografskog zavoda, sv. 2 (D-Helio), JLZ, Zagreb, 1967.

[6] "Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.

[7] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2003.. http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf Pristupljeno 30. siječnja 2009.

[8] ttp://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html

[9] Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008

[10] Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. ISBN 1405191465

[11] Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. ISBN 069111711X.

[12] Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.

[13] Geografski odsjek PMF-a: Što nakon studija?

[14] Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija

[15] Razvoj geografije u Hrvatskoj – od obnove Sveučilišta do danas

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[File:World map 2004 CIA large 1.7m whitespace removed.jpg|mini|290px|desno|Fizička karta [[svijet]]a]]
-'''Zemljopis''' ili geografija <ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21684 Geografija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref><ref>[https://proleksis.lzmk.hr/23058/ Geografija], [[Proleksis enciklopedija]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref><ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFdkXRQ%3D&keyword=geografija geogràfija], [[Hrvatski jezični portal]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref> ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία), [[znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja|Zemljine]] površine. Naziv potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje geografije, pa je prema tome nastala i riječ '''zemljopis'''. Najprihvatljivija definicija zemljopsia bila bi da je to znanost koja proučava međuovisnost utjecaja prirodnih i društvenih procesa, uzročno objašnjavajući i niz pojava na Zemlji.<ref>Ružica Lončar, Tomislav Ševo, ''Geografija 1: udžbenik za prvi razred srednjih strukovnih škola'',
+'''Zemljopis''' ili geografija <ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21684 Geografija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref><ref>[https://proleksis.lzmk.hr/23058/ Geografija], [[Proleksis enciklopedija]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref><ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFdkXRQ%3D&keyword=geografija geogràfija], [[Hrvatski jezični portal]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref> ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία), [[znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja|Zemljine]] površine. Naziv potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje zemljopisa, pa je prema tome nastala i riječ '''zemljopis'''. Najprihvatljivija definicija zemljopsia bila bi da je to znanost koja proučava međuovisnost utjecaja prirodnih i društvenih procesa, uzročno objašnjavajući i niz pojava na Zemlji.<ref>Ružica Lončar, Tomislav Ševo, ''Geografija 1: udžbenik za prvi razred srednjih strukovnih škola'',
-. izd., Alfa d.d., Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-297-693-9}}, str. 8.</ref><ref>[[etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] -grafija koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''. [[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Jugoslavenski leksikografski zavod|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967.]]</ref><ref>"Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.</ref> Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ geografija prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pr. Kr.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji.
+. izd., Alfa d.d., Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-297-693-9}}, str. 8.</ref><ref>[[etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] -grafija koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''. [[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Jugoslavenski leksikografski zavod|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967.]]</ref><ref>"Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.</ref> Zemljopis tada nije bio znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ geografija prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pr. Kr.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji.
 ==Zemljopis kao jedna od najstarijih znanosti==
@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[povijest]], zemljopis pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf |accessdate=30. siječnja 2009. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030901102227/http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf |archivedate=1. rujna 2003. }}</ref><ref>http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html</ref> Naziva se i svjetskom disciplinom.<ref>Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008</ref>
-Zemljopis je, dakle, sintetička znanost, koja spaja mnoga dostignuća brojnih znanosti radi objašnjavanja geografskog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazište u prirodnim značajkama geoprostora.
+Zemljopis je, dakle, sintetička znanost, koja spaja mnoga dostignuća brojnih znanosti radi objašnjavanja zemljopisnog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazište u prirodnim značajkama geoprostora.
 Zemljopis kao [[znanost]] o zemljopisnom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju zemljoprostora (geoprostora) ili zemljinog prostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova ([[regija]]).
@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 === Opći zemlopis ===
-Kao sintetička znanost, zemljopis uključuje i analitičke studije određenih pojava i objekata Zemljine površine. Ukupnost svih grana analitičkih studija tvori opći zemljopis. Prema tome, odnose li se analitička proučavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opća se geografija dijeli na [[fizički zemljopis|fizičku geografiju]] i [[antropogeografija|antropogeografiju]].
+Kao sintetička znanost, zemljopis uključuje i analitičke studije određenih pojava i objekata Zemljine površine. Ukupnost svih grana analitičkih studija tvori opći zemljopis. Prema tome, odnose li se analitička proučavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opći se zemljopis dijeli na [[fizički zemljopis|fizički zemljopis]] i [[antropogeografija|antropogeografiju]].
-=== Fizička geografija ===
+=== Fizički zemljopis ===
 :''Glavni članak: [[fizički zemljopis]]''
-[[Fizički zemljopis]] (ili fiziogeografija) dijeli se na [[geomorfologija|geomorfologiju]], [[hidrografija|hidrografiju]], [[klimatologija|klimatologiju]] i [[biogeografija|biogeografiju]]. Ranije se u fizičku geografiju ubrajala i [[matematika|matematička]], odnosno [[astronomija|astronomska]] zemljopis s [[geodezija|geodezijom]] i [[kartografija|kartografijom]], ali kako su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu uključiti u sistem opće geografije iako je u zemljopisnom radu praktično poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geomorfologija proučava [[reljef]] Zemljine površine, a hidrografija [[voda|vode]]. Zbog razlike između morskih, jezerskih i tekućih voda, hidrografija se dijeli na [[oceanografija|oceanografiju]] (oceani i mora), [[limnologija|limnologiju]] (jezera) i [[potamologija|potamologiju]] (rijeke). Klimatologija proučava [[klima|klimu]] s geografskog stanovišta, tj. osobine i značenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine površine. Napokon, biogeografija proučava značenje organskog svijeta na Zemljinoj površini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li težište na proučavanju [[flora (biljke)|flore]] ili [[fauna (životinje)|faune]], biljna geografija ili [[fitogeografija]] razlikuje se od životinjske geografije ili [[zoogeografija|zoogeografije]]. Stoga su najvažnije grane fizičke geografije sljedeće:
+[[Fizički zemljopis]] (ili fiziogeografija) dijeli se na [[geomorfologija|geomorfologiju]], [[hidrografija|hidrografiju]], [[klimatologija|klimatologiju]] i [[biogeografija|biogeografiju]]. Ranije se u fizički zemljopis ubrajao i [[matematika|matematički]], odnosno [[astronomija|astronomski]] zemljopis s [[geodezija|geodezijom]] i [[kartografija|kartografijom]], ali kako su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu uključiti u sustav općeg zemljopisa iako je u zemljopisnom radu praktično poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geomorfologija proučava [[reljef]] Zemljine površine, a hidrografija [[voda|vode]]. Zbog razlike između morskih, jezerskih i tekućih voda, hidrografija se dijeli na [[oceanografija|oceanografiju]] (oceani i mora), [[limnologija|limnologiju]] (jezera) i [[potamologija|potamologiju]] (rijeke). Klimatologija proučava [[klima|klimu]] s zemljopisnog stanovišta, tj. osobine i značenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine površine. Napokon, biogeografija proučava značenje organskog svijeta na Zemljinoj površini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li težište na proučavanju [[flora (biljke)|flore]] ili [[fauna (životinje)|faune]], biljni zemljopis ili [[fitogeografija]] razlikuje se od životinjskog zemljopisa ili [[zoogeografija|zoogeografije]]. Stoga su najvažnije grane fizičkog zemljopisa sljedeće:
 :{| style="border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;" cellspacing="15"
 | [[File:Línea de Wallace.jpg|96px]] || [[File:Gavin Plant.JPG|96px]] || [[File:Meridian convergence and spehrical excess.png|96px]] || [[File:Delicate Arch LaSalle.jpg|96px]]
 |-
-| [[biogeografija]] || [[ekološki zemljopis|ekogeografija]] i<br>[[upravljanje okolišem]]<br />|| [[geodezija]] || [[geomorfologija]]
+| [[biogeografija]] || [[ekološki zemljopis]] i<br>[[upravljanje okolišem]]<br />|| [[geodezija]] || [[geomorfologija]]
 |-
 | [[File:Receding glacier-en.svg|96px]] || [[ File:Meander.svg|96px]] || [[File:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|96px]] || [[File:Khajuraho-landscape.jpg|96px]]
@@ Redak 32: / Redak 32: @@
 | [[File:Milankovitch Variations sv.png|96px]] || [[File:90 mile beach.jpg|96px]] || [[File:World11.jpg|96px]] || [[File:Soil profile.jpg|96px]]
 |-
-| [[kvartarna znanost]] || [[obalna geografija]] || [[oceanografija]] || [[pedologija]]
+| [[kvartarna znanost]] || [[obalni zemljopis]] || [[oceanografija]] || [[pedologija]]
 |-
 | [[File:Pangea animation 03.gif|96px]]
@@ Redak 41: / Redak 41: @@
 ===Antropogeografija===
 :''Glavni članak: [[antropogeografija]]''
-Glavni je zemljpisni faktor na Zemljinoj površini [[čovjek|ljudsko]] društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava [[antropogeografija]] ili [[humanistička geografija]]. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline ([[demogeografija]]), ističe se geografija naselja, koja se njima bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – [[poleogeografija]]). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava [[ekonomski zemljopis]] (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. [[poljoprivredni zemljopis|poljoprivredni]], [[industrijski zemljopis|industrijski]], [[prometni zemljopis]] i dr.). Zemljopisne uvjete historijskog razvoja proučava [[historijska geografija]], a geografske pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) [[politički zemljopis]]. [[Medicinski zemljopis]] proučava zemljopisnu raširenost pojedinih [[bolest]]i, [[higijena|higijenske]] uvjete života u pojedinim geografskim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine [[strateška geografija|strateška]] i [[vojna geografija]]. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:
+Glavni je zemljpisni faktor na Zemljinoj površini [[čovjek|ljudsko]] društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava [[antropogeografija]] ili [[humanistička geografija]]. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka zemljopisa postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline ([[demogeografija]]), ističe se zemljopis naselja, koja se njima bavi kao zemljopisnom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – [[poleogeografija]]). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava [[ekonomski zemljopis]] (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. [[poljoprivredni zemljopis|poljoprivredni]], [[industrijski zemljopis|industrijski]], [[prometni zemljopis]] i dr.). Zemljopisne uvjete povijesnog razvoja proučava [[povijesni zemljopis]], a zemljopisne pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) [[politički zemljopis]]. [[Medicinski zemljopis]] proučava zemljopisnu raširenost pojedinih [[bolest]]i, [[higijena|higijenske]] uvjete života u pojedinim zemljopisnim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine [[strateški zemljopis|strateški]] i [[vojni zemljopis]]. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:
 :{| style="border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;" cellspacing="15"
 | [[File:Christaller model 1.jpg|96px]] || [[File:British Empire 1897.jpg|96px]] || [[File:Qichwa conchucos 01.jpg|96px]] || [[File:Star of life.svg|96px]]
 |-
-| [[ekonomski zemljopis]] || [[historijska geografija|historijska]] & [[vremenska geografija|vrem. geog.]] || [[kulturni zemljopis]] || [[medicinska geografija]]
+| [[ekonomski zemljopis]] || [[povijesni zemljopis|povijesni]] & [[vremenski zemljopis|vrem. zem.]] || [[kulturni zemljopis]] || [[medicinski zemljopis]]
 |-
 | [[File:UN General Assembly.jpg|96px]] || [[File:Pyramide Comores.PNG|96px]] || [[File:RERParisVision2025.png|96px]] || [[File:Pepsi in India.jpg|96px]]
 |-
-| [[politički zemljopis|polit. geog.]] & [[geopolitika]] || [[populacijska geografija|pop. geog.]] ili [[demografija]] || [[prometni zemljopis]] || [[razvojni zemljopis]]
+| [[politički zemljopis|polit. zem.]] & [[geopolitika]] || [[populacijski zemljopis|pop. zem.]] ili [[demografija]] || [[prometni zemljopis]] || [[razvojni zemljopis]]
 |-
 | [[File:ReligionSymbol.svg|96px]] || [[File:US-hoosier-family.jpg|96px]] || [[File:Croatia Pula Temple of Roma and Augustus 2014-10-11 11-30-05.jpg|96px]] || [[File:New-York-Jan2005.jpg|96px]]
 |-
-| [[religijska geografija]] || [[društveni zemljopis]] || [[turistička geografija]] || [[urbani zemljopis]]
+| [[religijski zemljopis]] || [[društveni zemljopis]] || [[turistički zemljopis]] || [[urbani zemljopis]]
 |}
 U različite pristupe području antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se ubrojiti:
-* [[Bihevioralna geografija]]
+* [[Bihevioralni zemljopis]]
-* [[Feministička geografija]]
+* [[Feministički zemljopis]]
 * [[Kulturna teorija]]
 * [[Geozofija]]
@@ Redak 73: / Redak 73: @@
 :''Glavni članak: [[geomatika]]''
 [[File:Geabios3d.jpg|mini|desno|Digitalni elevacijski model (DEM)]]
-[[Geomatika]] je grana zemljopisa koja je nastala nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]] u zemljopisu sredinom [[1950-ih]]. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom [[1950-ih]].
+[[Geomatika]] je grana zemljopisa koja je nastala nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]] u zemljopisu sredinom [[1950-ih]]. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih zemljopisnih odsjeka posebice u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom [[1950-ih]].
-Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju [[prostorna analiza|prostornu analizu]] poput [[kartografija|kartografije]], [[geografski informacijski sustav|geografskih informacijskih sustava (GIS)]], [[daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]] i [[globalni pozicijski sustav|globalnih pozicijskih sustava (GPS)]].
+Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju [[prostorna analiza|prostornu analizu]] poput [[kartografija|kartografije]], [[zemljopisni informacijski sustav|zemljopisnih informacijskih sustava (GIS)]], [[daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]] i [[globalni pozicijski sustav|globalnih pozicijskih sustava (GPS)]].
-===Regionalna geografija===
+===Regionalni zemljopis===
-:''Glavni članak: [[regionalni zemljopis]]''
+:''Glavni članak: [[Regionalni zemljopis]]''
-Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci općeg zemljopisa, odnosno fizičke i antropogeografije, imaju analitičko značenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke geografske znanosti koriste kao pomoćne discipline. Kompleksno proučavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj površini, tj. osnovni i bitni dio geografskog rada, oslanja se djelomično na opće rezultate tih analitičkih studija, ukoliko ih ima. Budući da prostorna stvarnost Zemljine površine, tj. osobine prirodne sredine, i društveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, već sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili geografskih područja, upotrebljava se za kompleksno bitno geografsko proučavanje i naziv [[regionalni zemljopis]]. Glavni postupak u regionalnoj geografiji je [[regionalizacija]] koja pokriva odgovarajuće tehnike prostornog razgraničenja među regijama.
+Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci općeg zemljopisa, odnosno fizičke i antropogeografije, imaju analitičko značenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke zemljopisne znanosti koriste kao pomoćne discipline. Kompleksno proučavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj površini, tj. osnovni i bitni dio zemljopisnog rada, oslanja se djelomično na opće rezultate tih analitičkih studija, ukoliko ih ima. Budući da prostorna stvarnost Zemljine površine, tj. osobine prirodne sredine, i društveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, već sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili zemljopisnih područja, upotrebljava se za kompleksno bitno zemljopisno proučavanje i naziv [[regionalni zemljopis]]. Glavni postupak u regionalnom zemljopisu je [[regionalizacija]] koja pokriva odgovarajuće tehnike prostornog razgraničenja među regijama.
 ===Srodna područja===
-* [[Urbanističko planiranje]], [[regionalno planiranje]] i [[prostorno planiranje]]: ove discipline koriste zemljopisnu znanost radi pomaganja u određivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli određeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogućnosti, očuvanja izgrađene i prirodne baštine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih područja može se smatrati primijenjenom geografijom.
+* [[Urbanističko planiranje]], [[regionalno planiranje]] i [[prostorno planiranje]]: ove discipline koriste zemljopisnu znanost radi pomaganja u određivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli određeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogućnosti, očuvanja izgrađene i prirodne baštine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih područja može se smatrati primijenjenim zemljopisom.
-* [[Regionalna geografija|Regionalna znanost]]: tijekom [[1950-ih]] pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom [[Walter Isard|Waltera Isarda]], a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u zemljpisnim pitanjima nasuprot opisivajućim nastojanjima tradicionalnih geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput [[regionalni zemljopis|regionalne ekonomike]], [[upravljanje resursima|upravljanja resursima]], [[teorija lokacije|teorije lokacije]], [[urbanističko planiranje|urbanističkog]] i [[regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[promet]]a i [[komunikacije|komunikacija]], [[antropogeografija|antropogeografije]], raspoređivanje stanovništva, [[krajobrazna ekologija|krajobrazne ekologije]] i kakvnoće okoliša.
+* [[Regionalni zemljopis|Regionalna znanost]]: tijekom [[1950-ih]] pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom [[Walter Isard|Waltera Isarda]], a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u zemljpisnim pitanjima nasuprot opisivajućim nastojanjima tradicionalnih zemljopisnih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput [[regionalni zemljopis|regionalne ekonomike]], [[upravljanje resursima|upravljanja resursima]], [[teorija lokacije|teorije lokacije]], [[urbanističko planiranje|urbanističkog]] i [[regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[promet]]a i [[komunikacije|komunikacija]], [[antropogeografija|antropogeografije]], raspoređivanje stanovništva, [[krajobrazna ekologija|krajobrazne ekologije]] i kakvnoće okoliša.
 * [[Planetologija|Interplanetarne znanosti]]: dok je disciplina zemljopsia obično zaokupljena [[Zemlja|Zemljom]], ovaj se pojam neslužbeno koristi za opisivanje istraživanja drugih svijetova poput [[planet]]a u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] ili čak izvan njega. Istraživanje sustava većih od same Zemlje obično čini dio [[astronomija|astronomije]] ili [[kozmologija|kozmologije]]. Istraživanje drugih planeta obično se naziva [[planetologija|planetologijom]] (planetarnom znanošću). Predlagali su se i alternativni termini poput [[geologija Marsa|areologije]] (proučavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proširila.
 ==Zemljopisne tehnike==
-Budući da su prostornirni pojomovi ključni u ovoj [[sinoptička znanost|sinoptičkoj znanosti]], [[Kartografija|karte]] su njeno ključno oruđe. Klasična [[kartografija]] se modernijim pristupom pridružila geografskoj analizi, [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]] (GIS) temeljenim na uporabi računala.
+Budući da su prostornirni pojomovi ključni u ovoj [[sinoptička znanost|sinoptičkoj znanosti]], [[Kartografija|karte]] su njeno ključno oruđe. Klasična [[kartografija]] se modernijim pristupom pridružila zemljopisnoj analizi, [[zemljopisni informacijski sustav|zemljopisnim informacijskim sustavima]] (GIS) temeljenim na uporabi računala.
-U svojem radu zemljopisničari/geografi koriste četiri međuodnosna pristupa:
+U svojem radu zemljopiscu koriste četiri međuodnosna pristupa:
 * sistematski - grupira zemljopisno znanje u kategorije koje se mogu globalno istraživati.
 * regionalni - proučava sistematične veze među kategorijama za pojedine regije ili mjesta na planetu.
@@ Redak 97: / Redak 97: @@
 ===Kartografija===
 :''Glavni članak: [[kartografija]]''
-[[Kartografija]] se bavi prikazivanjem Zemljine površine pomoću apstraktnih simbola. Iako druge geografske subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost.
+[[Kartografija]] se bavi prikazivanjem Zemljine površine pomoću apstraktnih simbola. Iako druge zemljopisne subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost.
-Kartografi moraju učiti [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]] i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te [[bihevioralna psihologija|bihevioralnu psihologiju]] kako bi potaknuli čitatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju također učiti [[geodezija|geodeziju]] i prilično naprednu [[matematika|matematiku]] kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utječe na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Može se reći, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja geografije. Većina će geografa navesti očaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su završili u tom području.
+Kartografi moraju učiti [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]] i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te [[bihevioralna psihologija|bihevioralnu psihologiju]] kako bi potaknuli čitatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju također učiti [[geodezija|geodeziju]] i prilično naprednu [[matematika|matematiku]] kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utječe na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Može se reći, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja zemljopisa. Većina će zemljopisaca navesti očaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su završili u tom području.
 ===Zemljopisni informacijski sustavi===
-:''Glavni članak: [[geografski informacijski sustav|zemljopisni informacijski sustavi]]''
+:''Glavni članak: [[zemljopisni informacijski sustav|zemljopisni informacijski sustavi]]''
-Zemljopini informacijski sustavi (ZIS) odnosno [[Geografski informacijski sustav| Geographical Information System (GIS)]] bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan za prikupljanje i rasčlanbu podataka. Osim svih ostalih poddisciplina zemljopisa, ZIS odnosno GIS stručnjaci moraju razumjeti [[računarstvo]] i sustave [[baza podataka|baze podataka]. Preko GIS-a područje kartografije je doživjeo veći procvat jer je sada svakome omogućilo tko ima pristup internetu i računalu da izrade svoju karatu. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava geografsku informacijsku znanost.
+Zemljopini informacijski sustavi (ZIS) odnosno [[zemljopisni informacijski sustav| Geographical Information System (GIS)]] bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan za prikupljanje i rasčlanbu podataka. Osim svih ostalih poddisciplina zemljopisa, ZIS odnosno GIS stručnjaci moraju razumjeti [[računarstvo]] i sustave [[baza podataka|baze podataka]. Preko GIS-a područje kartografije je doživjeo veći procvat jer je sada svakome omogućilo tko ima pristup internetu i računalu da izrade svoju karatu. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava zemljopisnu informacijsku znanost.
 ===Daljinska istraživanja===
 :''Glavni članak: [[daljinska istraživanja]]''
-[[Daljinska istraživanja]] mogu se definirati kao umijeće i znanost prikupljanja informacija o obilježjima Zemlje na način da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima dolaze u raznim oblicima poput [[satelitsko snimanje|satelitskih]] i [[zračno snimanje|zračnih snimaka]], te podataka prikupljenih priručnim instrumentima. Zemljopisničari sve više koriste podatke iz daljinskih istraživanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj površini, oceanima i atmosferi jer: a) pružaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptički pogled na interesno područje, c) omogućuju pristup udaljenim i/ili nepristupačnim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakšavaju istraživanja o promjeni obilježja/područja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraživanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u geografskom informacijskom sustavu).
+[[Daljinska istraživanja]] mogu se definirati kao umijeće i znanost prikupljanja informacija o obilježjima Zemlje na način da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima dolaze u raznim oblicima poput [[satelitsko snimanje|satelitskih]] i [[zračno snimanje|zračnih snimaka]], te podataka prikupljenih priručnim instrumentima. Zemljopisničari sve više koriste podatke iz daljinskih istraživanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj površini, oceanima i atmosferi jer: a) pružaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptički pogled na interesno područje, c) omogućuju pristup udaljenim i/ili nepristupačnim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakšavaju istraživanja o promjeni obilježja/područja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraživanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u zemljopisnom informacijskom sustavu).
 ===Kvantitativne metode===
 :''Glavni članak: [[geostatistika]]''
-[[Geostatistika]] se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju geografskih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: [[hidrologija|hidrologiju]], [[geologija|geologiju]], istraživanje [[nafta|nafte]], vremensku analizu, [[urbanističko planiranje]], [[logistika|logistiku]] i [[epidemiologija|epidemiologiju]]. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz [[grupna analiza|grupne analize]], [[diskriminantna analiza|linearne diskriminantne analize]] i [[neparametni statistički ispit|neparametrijskih statističkih testova]], te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]] posebice u [[interpolacija|interpolaciji]] (procjeni) nemjerenih točaka. Geografi trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.
+[[Geostatistika]] se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju zemljopisnih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: [[hidrologija|hidrologiju]], [[geologija|geologiju]], istraživanje [[nafta|nafte]], vremensku analizu, [[urbanističko planiranje]], [[logistika|logistiku]] i [[epidemiologija|epidemiologiju]]. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz [[grupna analiza|grupne analize]], [[diskriminantna analiza|linearne diskriminantne analize]] i [[neparametni statistički ispit|neparametrijskih statističkih testova]], te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na [[zemljopisni informacijski sustav|zemljopisnim informacijskim sustavima]] posebice u [[interpolacija|interpolaciji]] (procjeni) nemjerenih točaka. Zemljopisci trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.
 ===Kvalitativne metode===
 :''Glavni članak: [[etnografija]]''
-Geografske kvalitativne metode ili tehnike [[etnografija|etnografskog]] istraživanja koriste antropogeografi. U [[kulturni zemljopis|kulturnoj geografiji]] postoji tradicija primjene tehnika [[kvalitativno istraživanje|kvalitativnog istraživanja]] koje se također koriste u [[antropologija|antropologiji]] i [[sociologija|sociologiji]]. [[Sudioničko promatranje]] i [[produbljeni intervju]]i služe antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.
+Zemljopisne kvalitativne metode ili tehnike [[etnografija|etnografskog]] istraživanja koriste antropogeografi. U [[kulturni zemljopis|kulturnom zemljopisu]] postoji tradicija primjene tehnika [[kvalitativno istraživanje|kvalitativnog istraživanja]] koje se također koriste u [[antropologija|antropologiji]] i [[sociologija|sociologiji]]. [[Sudioničko promatranje]] i [[produbljeni intervju]]i služe antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.
 ==Povijest==
-:''Glavni članak: [[Povijest geografije]]''
+:''Glavni članak: [[Povijest zemljopisa]]''
-{{Povijest geografije rubni stupac}}
+{{Povijest zemljopisa rubni stupac}}
-Najstarije poznate karte svijeta potječu iz 9. stoljeća pr. Kr., a pripadale su [[Babilonci]]ma.<ref>Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. {{ISBN|1405191465}}</ref> Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu prošlost, ali je ona ostvarena tek u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. [[Hipokrat]], [[Aristotel]], [[Hiparh]], osobito [[Eratosten]] (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) <ref>Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. {{ISBN|069111711X}}.</ref>, nastojali su objasniti opće fenomene [[Zemlja|Zemlje]] kao cjeline. Kasnije se [[Agripa (astronom)]], [[Strabon]] i [[Plinije Stariji]], prema praktičnim potrebama (ekspanzija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija geografska orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od [[3. stoljeće|3. stoljeća]], kineske metode geografskih istraživanja i njihova geografska literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do [[13. stoljeće|13. stoljeća]].
+Najstarije poznati zemljovidi svijeta potječu iz 9. stoljeća pr. Kr., a pripadale su [[Babilonci]]ma.<ref>Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. {{ISBN|1405191465}}</ref> Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu prošlost, ali je ona ostvarena tek u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. [[Hipokrat]], [[Aristotel]], [[Hiparh]], osobito [[Eratosten]] (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) <ref>Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. {{ISBN|069111711X}}.</ref>, nastojali su objasniti opće fenomene [[Zemlja|Zemlje]] kao cjeline. Kasnije se [[Agripa (astronom)]], [[Strabon]] i [[Plinije Stariji]], prema praktičnim potrebama (ekspanzija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija zemljopisna orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od [[3. stoljeće|3. stoljeća]], kineske metode zemljopisnih istraživanja i njihova zemljopisna literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do [[13. stoljeće|13. stoljeća]].
-U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima ([[Masudi]], [[Al Idrisi]], [[Ibn Battuta]], [[Ibn Khaldun]]). [[Europa|Europska]] srednjovjekovna geografija ([[kozmografija]]) zaostaje za antičkom i arapskom geografijom.<ref>Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.</ref> Nakon putovanja [[Marko Polo|Marka Pola]] te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon [[velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.
+U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] orijentalna, arapski zemljopis nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima ([[Masudi]], [[Al Idrisi]], [[Ibn Battuta]], [[Ibn Khaldun]]). [[Europa|Europska]] srednjovjekovni zemljopis ([[kozmografija]]) zaostaje za antičkim i arapskim zeljopisom.<ref>Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.</ref> Nakon putovanja [[Marko Polo|Marka Pola]] te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon [[velika zemljopisna otkrića|velikih zemljopisnih otkrića]]) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.
-[[Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg|mini|185px|desno|Autoportret [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]], jednog od ranih pionira geografije]]
+[[Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg|mini|185px|desno|Autoportret [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]], jednog od ranih pionira zemljopisa]]
-U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. st.]], zbog napretka tehničkih znanosti ([[1617.]] prva [[triangulacija]], [[1682.]] [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva]] nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja širi ([[Bernhard Varenius]]), ali se sav geografski rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih geografa [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ([[1769.]] – [[1859.]]) i [[Karl Ritter|Karla Rittera]] ([[1779.]] – [[1859.]]) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj geografije postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima usporedno proučavanje prirodne sredine, jer "čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općoj geografiji (''fizička geografija'').
+U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. st.]], zbog napretka tehničkih znanosti ([[1617.]] prva [[triangulacija]], [[1682.]] [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva]] nova karta svijeta), postaje horizont zemljopisnih saznanja širi ([[Bernhard Varenius]]), ali se sav zemljopisni rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih zemljopisaca [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ([[1769.]] – [[1859.]]) i [[Karl Ritter|Karla Rittera]] ([[1779.]] – [[1859.]]) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj zemljopisa, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima suvremenog znanstvenog zemljopisa, jer su za cilj zemljopisa postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima usporedno proučavanje prirodne sredine, jer "čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijao zemljopis u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općem zemljopisu (''fizički zemljopis'').
-''Antropogeografija'' je s [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] ([[1844.]] – [[1904.]]) počela jačati humanistički smjer u geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizička geografija, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i [[Kultura|kulturne]], [[Politika|političke]], [[Religija|religiozne]], [[Psihologija|psihičke]] i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz geografije na [[sveučilište|sveučilištima]] popunjavali u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. st.]] stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku [[20. stoljeće|20. st.]] nove generacije geografskih stručnjaka ističu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj [[Paul Vidal de La Blache|Vidal de La Blache]] udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetičko-geografskih studija. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je obilježen nov smjer pojavom [[Alfred Hettner|A. Hettnera]]. Velika potreba za sintetičkim geografskim radovima, osobito za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], potakla je razvoj, moderne, jedinstvene geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
+''Antropogeografija'' je s [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] ([[1844.]] – [[1904.]]) počela jačati humanistički smjer u zemljopisu, ali se ipak nije razvila ni osamostalio kao fizički zemljopis, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i [[Kultura|kulturne]], [[Politika|političke]], [[Religija|religiozne]], [[Psihologija|psihičke]] i dr. Dualizam u zemljopisu (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz zemljopisa na [[sveučilište|sveučilištima]] popunjavali u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. st.]] stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku [[20. stoljeće|20. st.]] nove generacije zemljopisnih stručnjaka ističu jedinstvo zemljopisne znanosti. U Francuskoj [[Paul Vidal de La Blache|Vidal de La Blache]] udara temelje modernoj regionalnom zemljopisu, koja je dala niz dobrih sintetičko-zemljopisnih studija. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je obilježen nov smjer pojavom [[Alfred Hettner|A. Hettnera]]. Velika potreba za sintetičkim zemljopisnim radovima, osobito za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], potakla je razvoj, moderna, jedinstvena zemljopisa u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
-==Poznati geografi==
+==Poznati zemljopisci==
-:''Glavni članak: [[popis geografa]]''
+:''Glavni članak: [[popis zemljopisaca]]''
-[[File:The Geographer.jpg|mini|desno|200px|''Geograf'', rad [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]]]]
+[[File:The Geographer.jpg|mini|desno|200px|''Zemljopisac'', rad [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]]]]
 *[[Eratosten]] ([[276. pr. Kr.]] - [[194. pr. Kr.]]), izračunao [[opseg]] [[Zemlja|Zemlje]].
 *[[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] (o. [[90.]] - o. [[168.]]), prikupio grčko i rimsko znanje u knjigu ''[[Geographia]]''.
 *[[Gerardus Mercator]] ([[1512.]] – [[1594.]]), inovativni [[kartografija|kartograf]] koji je osmislio [[Mercatorova projekcija|Mercatorovu projekciju]]
-*[[Alexander von Humboldt]] ([[1769.]] – [[1859.]]), smatra se ocem moderne geografije; objavio ''Kosmos'' i utemeljio područje [[biogeografija|biogeografije]].
+*[[Alexander von Humboldt]] ([[1769.]] – [[1859.]]), smatra se ocem suvremenog zemljopisa; objavio ''Kosmos'' i utemeljio područje [[biogeografija|biogeografije]].
-*[[Carl Ritter]] ([[1779.]] – [[1859.]]), smatra se ocem moderne geografije. Prvi pročelnik Katedre za geografiju na [[Sveučilište u Berlinu|Sveučilištu u Berlinu]].
+*[[Carl Ritter]] ([[1779.]] – [[1859.]]), smatra se ocem suvremenog zemljopisa. Prvi pročelnik Katedre za zemljopis na [[Sveučilište u Berlinu|Sveučilištu u Berlinu]].
 *[[Arnold Henry Guyot]] ([[1807.]] – [[1884.]]), zabilježio strukturu [[ledenjak]]a i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.
-*[[William Morris Davis]] ([[1850.]] – [[1934.]]), otac američke geografije. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.
+*[[William Morris Davis]] ([[1850.]] – [[1934.]]), otac američkog zemljopisa. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.
 *[[Paul Vidal de La Blache]] ([[1845.]] – [[1918.]]), utemeljitelj francuske škole [[geopolitika|geopolitike]] i autor principa [[antropogeografija|antropogeografije]].
-* Sir [[Halford Mackinder|Halford John Mackinder]] ([[1861.]] – [[1947.]]), suosnivač [[Londonska škola ekonomije|Londonske škole ekonomije]] i [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]]
+* Sir [[Halford Mackinder|Halford John Mackinder]] ([[1861.]] – [[1947.]]), suosnivač [[Londonska škola ekonomije|Londonske škole ekonomije]] i [[zemljopisno udruženje|Zemljopisnog udruženja]]
 *[[Walter Christaller]] ([[1893.]] – [[1969.]]), antropogeograf i pronalazač [[teorija centralnog mjesta|teorije centralnog mjesta]].
-*[[Yi-Fu Tuan]] ([[1930.]] - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističke geografije.
+*[[Yi-Fu Tuan]] ([[1930.]] - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističkog zemljopisa.
-*[[David Harvey (geograf)|David Harvey]] ([[1935.]] - ), [[marksizam|marksistički]] geograf i autor teorija o prostornoj i [[urbani zemljopis|urbanoj geografiji]].
+*[[David Harvey (zemljopisac)|David Harvey]] ([[1935.]] - ), [[marksizam|marksistički]] zemljopisac i autor teorija o prostornoj i [[urbani zemljopis|urbanom zemljopisu]].
 * [[Edward Soja]] (rođen [[1941.]]), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina [[sinekizam]] i postmetropolis.
 *[[Michael Frank Goodchild]] ([[1944.]] - ), istaknuti stručnjak u GIS-u i dobitnik ''RGS founder's medal'' [[2003.]] godine.
-* [[Doreen Massey (geograf)|Doreen Massey]] ([[1944.]] - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima [[globalizacija|globalizacije]] i njenim raznolikostima, dobitnica [[Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud|Ludove nagrade]].
+* [[Doreen Massey (zemljopisac)|Doreen Massey]] ([[1944.]] - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima [[globalizacija|globalizacije]] i njenim raznolikostima, dobitnica [[Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud|Ludove nagrade]].
 *[[Nigel Thrift]] ([[1949.]] - ), začetnik nereprezentacionalne teorije.
@@ Redak 155: / Redak 155: @@
 * [[Hrvatsko geografsko društvo]]
 * [[National Geographic Society]] ([[SAD]])
-* [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]] ([[UK]])
+* [[Kraljevsko zemljopisno društvo|Royal Geographical Society]] ([[UK]])
-* [[Pariško geografsko društvo|Société de Géographie]] ([[Francuska]])
+* [[Pariško zemljopisno društvo|Société de Géographie]] ([[Francuska]])
-* [[Kraljevsko belgijsko geografsko društvo]]
+* [[Kraljevsko belgijsko zemljopisno društvo]]
-* [[Kraljevsko dansko geografsko društvo]]
+* [[Kraljevsko dansko zemljopisno društvo]]
 * [[Kraljevsko nizozemsko društvo]]
 * [[Harvardsko zemljopisno društvo]]
-* [[Egipatsko geografsko društvo]]
+* [[Egipatsko zemljopisno društvo]]
-* [[Lisabonsko geografsko društvo]]
+* [[Lisabonsko zemljopisno društvo]]
 ==Publikacije==
@@ Redak 173: / Redak 173: @@
 ==Zemljopis u Hrvatskoj==
 :''Glavni članak: [[zemljopis u Hrvatskoj]]''
-Zemljopis odnosno geografija u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. Hrvatski geografi zaposleni su u obrazovnim ustanovama ([[osnovna škola|osnovne]], [[srednja škola|srednje]], [[viša škola|više]] i [[visoka škola|visoke škole]]), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i uređenje, [[katastar]]skim uredima, [[kartografija|kartografskim]] i [[geoinformatika|geoinformatičkim]] ustanovama, zavodima za [[statistika|statistiku]], [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]], tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turističkim organizacijama, zavodima za zaštitu [[kulturna baština|kulturne]] i [[povijesna baština|povijesne baštine]], [[leksikografija|leksikografiji]], izdavaštvu i medijima.<ref>[http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=22&Itemid=40 Geografski odsjek PMF-a: Što nakon studija?]</ref> Najpoznatije geografske organizacije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su [[Geografski odsjek PMF-a]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], [[Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru]], te krovno strukovno udruženje [[Hrvatsko geografsko društvo]]. Geografska znanost ima velik društveni značaj što se može vidjeti po tome da je obavezan predmet u drugoj polovici [[osnovna škola|osnovnoškolskog]] obrazovanja, te u cijelom [[srednja škola|srednjoškolskom]] obrazovanju.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7066&sec=2234 Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija]</ref>
+Zemljopis u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. Hrvatski zemljopisci zaposleni su u obrazovnim ustanovama ([[osnovna škola|osnovne]], [[srednja škola|srednje]], [[viša škola|više]] i [[visoka škola|visoke škole]]), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i uređenje, [[katastar]]skim uredima, [[kartografija|kartografskim]] i [[geoinformatika|geoinformatičkim]] ustanovama, zavodima za [[statistika|statistiku]], [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]], tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turističkim organizacijama, zavodima za zaštitu [[kulturna baština|kulturne]] i [[povijesna baština|povijesne baštine]], [[leksikografija|leksikografiji]], izdavaštvu i medijima.<ref>[http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=22&Itemid=40 Geografski odsjek PMF-a: Što nakon studija?]</ref> Najpoznatije zemljopisne organizacije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su [[Geografski odsjek PMF-a]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], [[Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru]], te krovno strukovno udruženje [[Hrvatsko geografsko društvo]]. Zemljopisna znanost ima velik društveni značaj što se može vidjeti po tome da je obavezan predmet u drugoj polovici [[osnovna škola|osnovnoškolskog]] obrazovanja, te u cijelom [[srednja škola|srednjoškolskom]] obrazovanju.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7066&sec=2234 Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija]</ref>
-Počeci razvoja zemljopisa [[Hrvatska|Hrvatskoj]] mogu se vidjeti već [[1673.]] godine kada [[Stjepan Glavač]] izdaje u [[bakrotisak|bakrotisku]] originalnu prvu domaću kartu Hrvatske. U isto se doba javljaju prvi geografski radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, [[Austrijanci]] i [[Talijani]]. Tek [[1843.]] godine [[Dragutin Seljan]] izdaje ''Zemljopis pokrainah ilirskih'', prvi rad na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] iz područja geografije. Ubrzo zatim javljaju se i drugi autori koji pišu o geografskim temama. Međutim glavnu prekretnicu u hrvatskoj geografiji učinio je [[Petar Matković]] koji je [[1883.]] godine osnovao Katedru za geografiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu]]. Ovime je omogućeno visokoškolsko obrazovanje budućih geografa u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je osnova za znanstveni rad i izdavanje geografskih udžbenika domaćih stručnjaka na hrvatskom jeziku. Geografsku djelatnost nakon Matkovića nastavljaju [[Milan Šenoa]] (osnivač Geografskog instituta), [[Artur Gavazzi]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Josip Roglić]] i drugi.<ref>[http://pubwww.carnet.hr/zuh/od1874/pznan/Geografk.htm Razvoj geografije u Hrvatskoj – od obnove Sveučilišta do danas]</ref>
+Počeci razvoja zemljopisa [[Hrvatska|Hrvatskoj]] mogu se vidjeti već [[1673.]] godine kada [[Stjepan Glavač]] izdaje u [[bakrotisak|bakrotisku]] originalnu prvu domaću kartu Hrvatske. U isto se doba javljaju prvi zemljopisni radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, [[Austrijanci]] i [[Talijani]]. Tek [[1843.]] godine [[Dragutin Seljan]] izdaje ''Zemljopis pokrainah ilirskih'', prvi rad na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] iz područja zemljopisa. Ubrzo zatim javljaju se i drugi autori koji pišu o zemljopisnim temama. Međutim glavnu prekretnicu u hrvatskom zemljopisu učinio je [[Petar Matković]] koji je [[1883.]] godine osnovao Katedru za geografiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu]]. Ovime je omogućeno visokoškolsko obrazovanje budućih zemljopisaca u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je osnova za znanstveni rad i izdavanje zemljopisnih udžbenika domaćih stručnjaka na hrvatskom jeziku. Zemljopisnu djelatnost nakon Matkovića nastavljaju [[Milan Šenoa]] (osnivač Geografskog instituta), [[Artur Gavazzi]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Josip Roglić]] i drugi.<ref>[http://pubwww.carnet.hr/zuh/od1874/pznan/Geografk.htm Razvoj geografije u Hrvatskoj – od obnove Sveučilišta do danas]</ref>
 ==Više informacija==
-:''Glavni članak: [[popis osnovnih geografskih tema]]''
+:''Glavni članak: [[popis osnovnih zemljopisnih tema]]''
-* [[Geograf]]
+* [[Zemljopisac]]
-* [[Zemljopisna karta]]
+* [[Zemljovid]]
 * [[:Kategorija:U izradi, Zemljopis|Zemljopisni članci u izradi]]
 * [[Zemljopisni leksikon]]
@@ Redak 187: / Redak 187: @@
 * [[Karta svijeta]]
 * [[Navigator]]
-* [[Popis geografa]]
+* [[Popis zemljopisaca]]
 * [[Popis istraživača]]
@@ Redak 197: / Redak 197: @@
 * [http://www.geog.pmf.hr/ Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu]
 * [https://web.archive.org/web/20070630173511/http://www.geog.pmf.hr/hgd/ Hrvatsko geografsko društvo]
-* [https://web.archive.org/web/20080311010732/http://www.igu-net.org/ Međunarodna geografska unija]
+* [https://web.archive.org/web/20080311010732/http://www.igu-net.org/ Međunarodna zemljopisna unija]
 * [http://www.nationalgeographic.com/ National Geographic Online]