Prostorno planiranje
Prostorno planiranje označava metode koje javni sektor koristi kako bi utjecao na distribuciju ljudi i aktivnosti u prostoru u različitim razmjerima. Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu.
Postoji mnogo defincija prostornog planiranja. Jedna od najranijih defincija nalazi se u Europskoj povelji o regionalnom/prostornom planiranju (često nazivanoj 'Torremolinoska povelja') koju je 1983. prihvatila Europska konferencija ministara nadležnih za prostorno planiranje (CEMAT): "Regionalno/prostorno planiranje je geografski izraz ekonomske, socijalne, kulturne i ekološke politike društva. Ono je istovremeno znanstvena disciplina, administrativna tehnika i politika zamišljena kao interdisciplinarni i globalni pristup usmjeren uravnoteženom regionalnom razvoju i fizičkoj organizaciji prostora prema cjelovitoj strategiji."
Diljem svijeta postoje brojni sustavi planiranja. U sjeverozapadnoj Europi prostorno planiranje posebice se razvijalo od kasnih 1950-ih.
Sustavi prostornog planiranja u Europi
Različiti pregledi sustava prostornog planiranja mogu se pronaći u Europi. Sljedeća tablica pokazuje neke od glavnih izvora, obuhvaćene države i datume objavljivanja.
Europsko prostorno planiranje
Godine 1999. ministri zaduženi za regionalno planiranje u zemljama članicama EU-a potpisali su dokument pod nazivom Europska perspektiva prostornog razvoja (ESDP). Iako ESDP nema obvezujući status, a Europska unija nema službene ovlasti za prostorno planiranje, ESDP je utjecao na politike prostornog planiranja u europskim regijama i državama članicama, te postavio koordinaciju sektorskih politika EU-a na politički dnevni red.
Termin teritorijalna kohezija sve se više koristi na europskoj razini, te se primjerice spominje u nacrtu Ugovora o EU (Ustav) kao zajednička sposobnost Europske unije; a također je uključen u Lisabonski ugovor. Termin je definiran u "opsežnom dokumentu" u Rotterdamu krajem 2004. te je detaljno elaboriran uporabom empirijskih podataka iz programa ESPON u dokumentu pod nazivom Teritorijalna država i perspektive Europske unije. Na ministarskoj konferenciji u svibnju 2007. u Leipzigu potpisan je politički dokument pod nazivom "Teritorijalna agenda" radi nastavka procesa započetog u Rotterdamu.
Više informacija
- Arhitektura
- Komparatvno planiranje
- Perspektiva prostornog razvoja Europske unije
- ESPRID
- Geografija
- ISOCARP - International Society of City and Regional Planners
- Krajobrazna arhitektura
- Planiranje uporabe zemljišta
- Regionalno planiranje
- Principi inteligentnog urbanizma
- Urbanističko planiranje
Referencije
- Andreas Faludi, Bas Waterhout, The Making of the European Spatial Development Perspective, London Routledge 2002. ISBN 978-0415272643.
- Gerhard Larsson, Spatial Planning Systems in Western Europe - An Overview, Delft Univ Press (2006), ISBN 9781586036560
- UNECE, Spatial Planning - Key Instrument for Development and Effective Governance with Special Reference to Countries in Transition, Report ECE/HBP/146, Geneva UNECE 2008.
- Richard H. Williams, European union spatial policy and planning, London Chapman 1996. ISBN 978-1853963056.