Toggle search
Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Villa del Casale: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Villa del Casale'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Villa del Casale'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Rimska vila u Casaleu
|ime mjesta = Rimska vila u Casaleu
|slika = Villa Romana del Casale Schlafzimmer Mitte modified.jpg
|slika = Villa Romana del Casale Schlafzimmer Mitte modified.jpg
Redak 37: Redak 37:


* [http://www.villaromanadelcasale.net/index-en.htm Villa del Casale 3D virtualni obilazak] {{eng oznaka}}
* [http://www.villaromanadelcasale.net/index-en.htm Villa del Casale 3D virtualni obilazak] {{eng oznaka}}
* [http://www.villaromanadelcasale.it/ Službena stranica] {{it}}
* [http://www.villaromanadelcasale.it/ Službena stranica] {{tal oznaka}}


{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Svjetska baština u Italiji}}

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 22:10

Rimska vila u Casaleu
Svjetska baština – UNESCO
Rimska vila u Casaleu
Italija


Villa del Casale na zemljovidu Italija
Villa del Casale
Villa del Casale
Lokacija Casalea u Italiji
Godina uvrštenja: 1997. (21. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/832 UNESCO
Plan rimske vile u Casaleu (4. st.)

Kasnoantička vila u Casaleu (Villa Romana del Casale ili Villa Rumana dû Casali) koja se nalazi oko 3 km jugozapadno od središta grada Piazza Armerina. Na tom lokalitetu se nalaze slojevi povijesnih građevina od 1. do 18. stoljeća. Rimska vila sadrži najbogatije i najkompleksnije rimske mozaike[1]. Ogromna vila je izgrađena u prvoj polovici 4. stoljeća kao središte velikog latifundija (poljoprivredni posjed) oko kojega je niknulo selo Platia (izvedenica od palatium, "palača"). Vjerojatno je pripadala bogatom rimskom senatoru, a možda i članu carske obitelji (danas se smatra manje vjerojatnim). Imala je stambene, službene i tajanstvene sobe organizirane oko velikog atrija s peristilom i vjerojatno je bila povremenom rezidencijom vlasnika. Terme su otkrivene na sjeverozapadnom rubu kompleksa, gostinjske sobe na sjeveru, te privatne sobe i velika bazilika na istoku, istočno od kojih, pomalo odvojen, je eliptični peristil, sobe za sluge i veliki triclinium (trpezarija).

Vilu su vjerojatno oštetili Vandali i Vizigoti, te se tijekom bizantske i arapske vlasti postupno napuštala sve do 12. stoljeća kada je klizište skoro potpuno prekrilo. Otkrivena je slučajno u 19. stoljeću prilikom obrađivanja polja, a prva službena arheološka iskapanja su izvedena od 1929.-39. godine.

Gino Vinicio Gentili je 1959.-60. otkrio mozaik "Djevojke u bikinijima" u "Sobi deset dama" (Sala delle Dieci Ragazze) koji prikazuje djevojke koje se bave sportom (dizanje utega, bacanje diska, trčanje, loptanje) u rimskom ritualu "Krunidbe zime".

  • Terme u Casaleu
    Terme u Casaleu
  • "Utrka kočija" iz frigidariuma termi
    "Utrka kočija" iz frigidariuma termi
  • Mozaik "Veliki lov" u velikom peristilu
    Mozaik "Veliki lov" u velikom peristilu
  • Mozaik "Mali lov"
    Mozaik "Mali lov"
  • "Djevojke u bikinijima"
    "Djevojke u bikinijima"
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Villa Romana del Casale.

Izvori

  1. ↑ R. J. A. Wilson: Piazza Armerina, Terakazu Akiyama (urednik): The dictionary of Art. Vol. 24: Pandolfini to Pitti, Oxford 1998., ISBN 0195170687

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Villa_del_Casale&oldid=593819"