Razlika između inačica stranice »Nikša Gligo«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
Redak 4: Redak 4:
| slika_širina            = 280px
| slika_širina            = 280px
| naslov                  =  
| naslov                  =  
| datum_rođenja          = [[6. travnja]] [[1946.]]
| datum_rođenja          = [[6. travnja]] [[glazba u 1946.|1946.]]
| mjesto_rođenja          = [[Split]], [[Hrvatska]] {{ZD|H|HRV}}  
| mjesto_rođenja          = [[Split]], [[Hrvatska]] {{ZD|H|HRV}}  
| datum_smrti            =  
| datum_smrti            = [[10. veljače]] [[glazba u 2024.|2024.]]<ref name=HRTumro>[https://magazin.hrt.hr/kultura/preminuo-niksa-gligo-jedan-od-najvecih-hrvatskih-muzikologa-11347276 ''Preminuo Nikša Gligo, jedan od najvećih hrvatskih muzikologa'']. 10. veljače 2024. Pristupljeno 11. veljače 2024.</ref>
| mjesto_smrti            =  
| mjesto_smrti            =  
| prebivalište            = [[Zagreb]]
| prebivalište            = [[Zagreb]]
Redak 23: Redak 23:
}}
}}


'''Nikša Gligo''' ([[Split]], [[6. travnja]] [[1946.]]), [[hrvat]]ski [[Muzikologija|muzikolog]], [[glazbena kritika|glazbeni kritičar]], [[skladatelj]], [[glazbena teorija|glazbeni teoretičar]] i [[akademik]].
'''Nikša Gligo''' ([[Split]], [[6. travnja]] [[1946.]] — [[10. veljače]] [[glazba u 2024.|2024.]]), [[hrvat]]ski [[Muzikologija|muzikolog]], [[glazbena kritika|glazbeni kritičar]], [[skladatelj]], [[glazbena teorija|glazbeni teoretičar]] i [[akademik]].  
Ostvario je golem utjecaj na percepciju [[avangarda|avangarde]] u Hrvata.<ref name=HRTumro/>


== Životopis ==
== Životopis ==
Akademik Nikša Gligo u rodnom je Splitu 1964. maturirao na Klasičnoj gimnaziji ''Natko Nodilo'' i na Glazbenoj školi ''Josip Hatze''. 1969. je diplomirao komparativnu [[književnost]] te [[engleski jezik]] i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]] Sveučilišta u [[Zagreb]]u, a 1973. muzikologiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Magistrirao je 1981. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 1984. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Usavršavao se na sveučilištima u [[Köln]]u, [[Salzburg]]u, [[Berlin]]u, [[Freiburg]]u i u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]].  
Akademik Nikša Gligo u rodnom je Splitu 1964. maturirao na Klasičnoj gimnaziji ''Natko Nodilo'' i na Glazbenoj školi ''Josip Hatze''. 1969. je diplomirao komparativnu [[književnost]] te [[engleski jezik]] i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]] Sveučilišta u [[Zagreb]]u, a 1973. muzikologiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Magistrirao je 1981. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 1984. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Usavršavao se na sveučilištima u [[Köln]]u, [[Salzburg]]u, [[Berlin]]u, [[Freiburg]]u i u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]].  


Od 1969. do 1986. bio je upravitelj Muzičkog salona Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. radi kao [[docent]] na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2003. izabran u trajno zvanje redovitoga [[profesor]]a. 1985/86. bio je gostujući profesor na [[Sveučilište|Sveučilištu]] ''Albert Ludwig'' u [[Freiburg]]u. Od 1998. je gostujući profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 1996. do 2001. predavao je na poslijediplomskome studiju informacijskih znanosti na [[Fakultet]]u organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u [[Varaždin]]u, a od 2005. predaje na poslijediplomskome studiju na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]].
Od 1969. do 1986. bio je upravitelj Muzičkog salona Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. radi kao [[docent]] na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2003. izabran u trajno zvanje redovitoga [[profesor]]a. 1985/86. bio je gostujući profesor na [[Sveučilište|Sveučilištu]] ''Albert Ludwig'' u [[Freiburg]]u. Od 1998. je gostujući profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 1996. do 2001. predavao je na poslijediplomskome studiju informacijskih znanosti na [[Fakultet]]u organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u [[Varaždin]]u, a od 2005. predaje na poslijediplomskome studiju na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]].


Član je Hrvatskoga muzikološkog društva, [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]], Međunarodnoga udruženja za semiotičke studije (IASS/AIS) te počasni član [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara]]. Od svibnja 2006. redoviti je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]],<ref name=HAZU>[http://info.hazu.hr/niksa_gligo_biografija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Nikša Gligo], pristupljeno 19. kolovoza 2014.</ref> a u kolovozu 2014. izabran je i za člana Akademije Europe (lat. ''Academia Europaea''; engl. ''The Academy of Europe'').<ref>[http://www.ae-info.org/ae/Acad_Main/List_of_Members/ListMembersByCountry Academia Europaea: List all members by country – Croatia: Gligo, Nikša], pristupljeno 19. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/glazba/muzikolog-niksa-gligo-izabran-za-clana-akademije-europe-955609 Večernji.hr – Bojan Arežina: »Muzikolog Nikša Gligo izabran za člana Akademije Europe«], pristupljeno 19. kolovoza 2014.</ref>
Član je [[Hrvatsko muzikološko društvo|Hrvatskoga muzikološkog društva]], [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]], Međunarodnoga udruženja za semiotičke studije ([[IASS]]/AIS) te počasni član [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara]]. Od svibnja 2006. redoviti je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]],<ref name=HAZU>[http://info.hazu.hr/niksa_gligo_biografija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Nikša Gligo], pristupljeno 19. kolovoza 2014.</ref> a u kolovozu 2014. izabran je i za člana Akademije Europe (lat. ''Academia Europaea''; engl. ''The Academy of Europe'').<ref>[http://www.ae-info.org/ae/Acad_Main/List_of_Members/ListMembersByCountry Academia Europaea: List all members by country – Croatia: Gligo, Nikša], pristupljeno 19. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/glazba/muzikolog-niksa-gligo-izabran-za-clana-akademije-europe-955609 Večernji.hr – Bojan Arežina: »Muzikolog Nikša Gligo izabran za člana Akademije Europe«], pristupljeno 19. kolovoza 2014.</ref> Bio je direktorom najvažnijeg glazbenog festivala u Hrvatskoj i okružju, [[Muzički biennale Zagreb|Muzičkog biennala]] u Zagrebu.<ref name=HRTumro/>  


== Znanstveno djelovanje ==
== Znanstveno djelovanje ==

Trenutačna izmjena od 03:44, 11. veljače 2024.

Nikša Gligo
Datoteka:Nikša Gligo IHG.jpg
Rođenje 6. travnja 1946.
Split, Hrvatska Flag of Croatia.svg
Smrt 10. veljače 2024.[1]
Prebivalište Zagreb
Polje humanističke znanosti i muzikologija
Institucija Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Alma mater Sveučilišta u Zagrebu i Ljubljani
Akademski mentor prof. dr. Andrej Rijavec
Poznat po glazba 20. stoljeća
Istaknute nagrade Nagrada Josip Andreis, Orden viteza u redu umjetnosti i književnosti francuskoga Ministarstva kulture, diskografska nagrada Porin, odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića
Porin za životno djelo

Nikša Gligo (Split, 6. travnja 1946.10. veljače 2024.), hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar, skladatelj, glazbeni teoretičar i akademik. Ostvario je golem utjecaj na percepciju avangarde u Hrvata.[1]

Životopis

Akademik Nikša Gligo u rodnom je Splitu 1964. maturirao na Klasičnoj gimnaziji Natko Nodilo i na Glazbenoj školi Josip Hatze. 1969. je diplomirao komparativnu književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1973. muzikologiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Magistrirao je 1981. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 1984. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Usavršavao se na sveučilištima u Kölnu, Salzburgu, Berlinu, Freiburgu i u SAD-u.

Od 1969. do 1986. bio je upravitelj Muzičkog salona Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. radi kao docent na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2003. izabran u trajno zvanje redovitoga profesora. 1985/86. bio je gostujući profesor na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu. Od 1998. je gostujući profesor na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Sarajevu. Od 1996. do 2001. predavao je na poslijediplomskome studiju informacijskih znanosti na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu, a od 2005. predaje na poslijediplomskome studiju na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Član je Hrvatskoga muzikološkog društva, Hrvatskoga društva skladatelja, Međunarodnoga udruženja za semiotičke studije (IASS/AIS) te počasni član Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara. Od svibnja 2006. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,[2] a u kolovozu 2014. izabran je i za člana Akademije Europe (lat. Academia Europaea; engl. The Academy of Europe).[3][4] Bio je direktorom najvažnijeg glazbenog festivala u Hrvatskoj i okružju, Muzičkog biennala u Zagrebu.[1]

Znanstveno djelovanje

Akademik Nikša Gligo je stručnjak za glazbu 20. stoljeća, posebice suvremenu hrvatsku glazbu, a predmet njegova znanstvenog interesa često su estetika i semiotika glazbe te glazbeno nazivlje. Autor je pet knjiga: Vrijeme glazbe (1977.), Varijacije razvojnog kontinuiteta: Skladatelj Natko Devčić (1985.), Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja (1987.), Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća s uputama za pravilnu uporabu pojmova (1996.), Zvuk – znak – glazba. Rasprave oko glazbene semiografije (1999.) te više od stotinu znanstvenih i stručnih studija objavljenih u Hrvatskoj i u svijetu. Prevodi s engleskog, njemačkog i francuskog jezika: s engleskoga je, primjerice, preveo monografiju o Arnoldu Schönbergu Charlesa Rosena (Zagreb, 2003.), a s njemačkoga knjigu Glazba 20. stoljeća Hermanna Danusera (Zagreb, 2007.). Bio je član uredništva časopisa Arti musices (1992.-96.), član je uredništva The International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (od 1992.), sarajevskoga časopisa Muzika (od 1992.) i izdavačkoga savjeta časopisa MusikTexte iz Kölna (od 1993.). Od 1998. suradnik je u glazbenoj enciklopediji Musik in Geschichte und Gegenwart (Kassel, Njemačka).[2]

Nagrade i priznanja

  • 1969. – Nagrada SKOJ-a za glazbenu kritiku.
  • 1985. – Nagrada Josip Andreis Društva skladatelja Hrvatske za knjigu Varijacije razvojnog kontinuiteta: Skladatelj Natko Devčić.
  • 1987. – Nagrada Josip Andreis Društva skladatelja Hrvatske za knjigu Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja.
  • 1992. – Orden viteza u redu umjetnosti i književnosti francuskoga Ministarstva kulture.
  • 1994. – Hrvatska diskografska nagrada Porin za komentar uz CD Zagreb 900.
  • 1997. – Godišnja Državna nagrada za znanost (područje: humanističke znanosti) za Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća s uputama za pravilnu uporabu pojmova.
  • 1997. – Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
  • 2000. – Nagrada Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zagrebačkog velesajma za humanističke znanosti (za knjigu Zvuk - znak - glazba. Rasprave oko glazbene semiografije).
  • 2000. – Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja za knjigu Zvuk - znak - glazba. Rasprave oko glazbene semiografije.
  • 2006. – Plaketa Muzičke akademije u Sarajevu za uspješan doprinos razvoju Muzičke akademije, muzičke umjetnosti, nauke i pedagogije u Bosni i Hercegovini (povodom 50 godina Muzičke akademije u Sarajevu).
  • 2006. – Počasni član Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara.
  • 2015. – Diskografska nagrada Porin za životno djelo[5]

Izvori

HAZU 76 17 lipnja 2008.jpg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.



IHG Logo.svg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Instituta hrvatske glazbe (http://www.ihg.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Institut_hrvatske_glazbe.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.

Vanjske poveznice