Antun Barac: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Antun Barac Ck 290708.jpg|mini|Spomenik Antunu Barcu u [[Crikvenica|Crikvenici]]]] | |||
'''Antun Barac''' ([[Kamenjak (Crikvenica)|Kamenjak]] [[Grižane]]<ref>[http://ulice.rijeka.hr/Default.aspx Ulice grada Rijeke]</ref> kod Crikvenice, [[20. kolovoza]] [[1894.]] - [[Zagreb]], [[1. studenoga]] [[1955.]])<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/21097 Slovo, rujan 1957.]</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[književna kritika|književni kritičar]] i [[prevoditelj]]. | '''Antun Barac''' ([[Kamenjak (Crikvenica)|Kamenjak]] [[Grižane]]<ref>[http://ulice.rijeka.hr/Default.aspx Ulice grada Rijeke]</ref> kod Crikvenice, [[20. kolovoza]] [[1894.]] - [[Zagreb]], [[1. studenoga]] [[1955.]])<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/21097 Slovo, rujan 1957.]</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[književna kritika|književni kritičar]] i [[prevoditelj]]. | ||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
{ | { | ||
{{Mrva-biog-znan-hrvatska}} | {{Mrva-biog-znan-hrvatska}} | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 11:42
Antun Barac (Kamenjak Grižane[1] kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.)[2], bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Životopis[uredi]
Antun Barac rođen je u Kamenjaku kod Crikvenice 1894. godine. Osnovnu školu polazio je i završio u Grižanama (1901.-1905.) a gimnaziju u Sušaku (1905.-1913.).[3] Jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1917. godine.[3] Doktorirao je u Zagrebu 1918. godine monografijom o Vladimiru Nazoru. Bio je profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1924. do 1928. godine.[4] Osnovao je Institut za jezik i Institut za književnost JAZU 1952. godine.[3]
Znanstvena djelatnost[uredi]
Raspon njegovog znanstvenog zanimanja vrlo je širok i kreće se od kritičko – esejističkih napisa o manje važnim piscima, preko monografija o vrhunskim hrvatskim stvarateljima poput Nazora, Šenoe, Vidrića ili Mažuranića do velikih sinteza o hrvatskoj književnoj kritici 19. stoljeća ili započete povijesti hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda do stvaranja bivše Jugoslavije. Dva su temeljna njegova polazišta u vrjednovanju književnosti. Ona mora biti izraz čovjeka u njegovom totalitetu, kao individualnog i društvenog bića, te duboko zahvatiti u osnovna pitanja života. Druga mu je teza da se velika umjetnost rađa samo iz velike boli. Dakako, najvažniji je vrijednosni kriterij koliko je pisac za svoj doživljaj našao adekvatni izraz. U svoja proučavanja unio je i specifični nacionalni kriterij, držeći da svaka mala književnost u većoj mjeri odražava društveni život svoga naroda nego velika. Otuda i poznata njegova krilatica o veličini malenih.
Djela[uredi]
Nepotpun popis:
- Vladimir Nazor, Zagreb, 1918.
- Knjiga eseja, Zagreb, 1924.
- August Šenoa: studija, Zagreb, 1926.
- Ilirska knjiga, Beograd, 1931.
- Mirko Bogović, Zagreb, 1933.
- Članci o književnosti, Zagreb, 1935.
- Dr Antun Radić u hrvatskoj književnosti: predavanje u Pučkom sveučilištu dne 29. siječnja 1937., Zagreb, 1937.
- Notes sur les Francais dans la litterature de l'Illyrisme, P.o.: Annales de l'Institut francais de Zagreb ; annee 1, no. 2-3, julliet-decembre 1937., Gap, 1938.
- Hrvatska književna kritika, Zagreb, 1938. (2. izd. 1962.)
- Vidrić, Zagreb, 1940.
- Književnost i narod: (rasprave i eseji), Zagreb, 1941.
- Mažuranić, Zagreb, 1945.
- Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947.
- Bjelinski u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1948.
- Putopisi Adolfa Vebera, P. o.: Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Odjel za jezik i književnost; knj. 281/4., Zagreb, 1950.
- Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije: knjiga I.: književnost ilirizma, Zagreb, 1954., (2. izd. 1964.)
- Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije: knjiga II.: književnost pedesetih i šezdesetih godina, Zagreb, 1960. (nadopisala Višnja Barac)[3]
- Jugoslavenska književnost, Zagreb, 1954., (2. izd. 1959., 3. izd. 1963.)
- Nekrolog nepriznatome, P. o.: Zbornik radova Filozofskog fakulteta, knj. 2, Zagreb, 1954.
- Problemi književnosti, Biblioteka Srpski i hrvatski pisci XX. veka, kolo 1, sv. 9, Antun Barac - izabrana djela, knj. 1, izbor i napomene Ivo Frangeš, Beograd, 1964.
- Rasprave i kritike, Biblioteka Srpski i hrvatski pisci XX. veka, kolo 1, sv. 10, Antun Barac - izabrana djela, knj. 2, izbor i napomene Ivo Frangeš, Beograd, 1964.
- Bijeg od knjige, Zagreb, 1965. (ponovno izd. Litteris, Zagreb, 2015.)
- Članci i eseji, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 101, prir. Ivo Frangeš, Zagreb, 1968.
- Književnost Istre i Hrvatskog primorja, Zagreb-Rijeka, 1968.
- KZSTG, Jasenovac, 1978.
- I nisi sam, Osijek [etc.], 1985.
- O književnosti, izbor tekstova i uvodni esej Miroslav Šicel, Zagreb, 1986.
Izvori[uredi]
- ↑ Ulice grada Rijeke
- ↑ Slovo, rujan 1957.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Barac, Antun, nap. Miroslav Šicel (1983.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 18. ožujka 2017.
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 892., ISBN 978-953-95772-0-7 nevaljani ISBN
Vanjske poveznice[uredi]
{
Nedovršeni članak Antun Barac koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| ||||||||||||||