Meksiko: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Meksiko'''-->{{dz}}
<!--'''Meksiko'''-->{{dz}}
{{Okvir_zemlje_svijeta
{{Infookvir zemlja svijeta
|  ime                        = Sjedinjene Meksičke Države  
|  ime                        = Sjedinjene Meksičke Države  
|  izvorno_ime                = Estados Unidos Mexicanos  
|  izvorno_ime                = Estados Unidos Mexicanos  
Redak 17: Redak 17:
|  vode                        = 2,5  
|  vode                        = 2,5  
|  stanovništvo_poredak        = 11
|  stanovništvo_poredak        = 11
|  stanovništvo                = 123.675.325<ref name="Cuado Resume 2017">{{cite web|title=Indicadores de ocupación y empleo al tercer trimestre de 2017 |url=http://www3.inegi.org.mx/sistemas/temas/default.aspx?s=est&c=25433&t=1 |publisher=[[INEGI]] |accessdate=5. siječnja 2019. |pages= |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151210212235/http://www.inegi.org.mx/est/contenidos/proyectos/encuestas/hogares/especiales/ei2015/doc/eic2015_resultados.pdf |archivedate=10. prosinca 2015. |df=mdy }}</ref>
|  stanovništvo                = 123.675.325<ref name="Cuado Resume 2017">{{Citiranje weba|title=Indicadores de ocupación y empleo al tercer trimestre de 2017 |url=http://www3.inegi.org.mx/sistemas/temas/default.aspx?s=est&c=25433&t=1 |publisher=[[INEGI]] |accessdate=5. siječnja 2019. |pages= |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151210212235/http://www.inegi.org.mx/est/contenidos/proyectos/encuestas/hogares/especiales/ei2015/doc/eic2015_resultados.pdf |archivedate=10. prosinca 2015. |df=mdy }}</ref>
|  godina_popisa              = 2017.  
|  godina_popisa              = 2017.  
|  gustoća_stanovništva        = 61
|  gustoća_stanovništva        = 61
Redak 29: Redak 29:
|  stoti_dio_valute            = 100 centava  
|  stoti_dio_valute            = 100 centava  
|  vremenska_zona              = -6 do -8   
|  vremenska_zona              = -6 do -8   
|  himna                      = [[Himno Nacional Mexicano]]<br><div style="display:inline-block;margin-top:0.4em;">[[File:Himno Nacional Mexicano instrumental.ogg]]</div>
|  himna                      = [[Himno Nacional Mexicano]]<br><div style="display:inline-block;margin-top:0.4em;">[[Datoteka:Himno Nacional Mexicano instrumental.ogg]]</div>
|  internetski_nastavak        = [[.mx]]  
|  internetski_nastavak        = [[.mx]]  
|  pozivni_broj                = +52  
|  pozivni_broj                = +52  
Redak 44: Redak 44:
===Pretkolumbovsko razdoblje===
===Pretkolumbovsko razdoblje===


[[File:Chichen_Itza_3.jpg|mini|lijevo|upright|Arheološka nalazišta, [[Chichen Itza|Chichén-Itzá]].]]
[[Datoteka:Chichen_Itza_3.jpg|mini|lijevo|upright|Arheološka nalazišta, [[Chichen Itza|Chichén-Itzá]].]]
Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajati [[kukuruz]]. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razne [[Indijanci|indijanske]] kulture kao što su: [[Olmeci]], [[Izapa]], [[Maje]], [[Zapotec]]i, [[Huasteci]], [[Tarascan]], [[Tolteci]] i [[Azteci]]. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad Azteka [[Tenochtitlan]] je 1500. bio najveći grad na svijetu s oko 350.000 stanovnika.
Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajati [[kukuruz]]. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razne [[Indijanci|indijanske]] kulture kao što su: [[Olmeci]], [[Izapa]], [[Maje]], [[Zapotec]]i, [[Huasteci]], [[Tarascan]], [[Tolteci]] i [[Azteci]]. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad Azteka [[Tenochtitlan]] je 1500. bio najveći grad na svijetu s oko 350.000 stanovnika.


Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 10:51

Ovo je glavno značenje pojma Meksiko. Za druga značenja pogledajte Meksiko (razdvojba).
Sjedinjene Meksičke Države
Estados Unidos Mexicanos
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Himno Nacional Mexicano
Položaj Meksika
Glavni grad Ciudad de México
Službeni jezik Nijedan. Španjolski i 62 indijanska jezika ravnopravni su jezici na cijelom području Meksika.1
Državni vrh
 - Predsjednik Andrés Manuel López Obrador
Neovisnost od Španjolske
16. rujna 1810.
Površina 14. po veličini
 - ukupno 1.972.550 km2
 - % vode 2,5 %
Stanovništvo 11. po veličini
 - ukupno (2017.) 123.675.325[1]
 - gustoća 61/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 1.191 bilijuna $ (13.)
 - po stanovniku 10,186 $ (64.)
Valuta meksički peso (100 centava)
Pozivni broj +52
Vremenska zona UTC -6 do -8
Internetski nastavak .mx
1Ustav ne određuje službeni jezik. Općim zakonom o jezičnim pravima indijanskih naroda propisuje se da su svi indijanski jezici koji se govore nacionalni jezici i uživaju ravnopravnost na cijelokupnom području Meksika.

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev. Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.) koji je 31. siječnja 2017. prestao postojati pa je glavni grad proglašen 32. saveznom državom pod imenom Ciudad de Mexico[2] (eng. Mexico City, hrv. Grad Meksiko).

S površinom od gotovo 2 milijuna kvadratnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini u Americi i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornika španjolskog nalazi se na prvom mjestu.

Povijest[uredi]

Podrobniji članak o temi: Povijest Meksika

Pretkolumbovsko razdoblje[uredi]

Arheološka nalazišta, Chichén-Itzá.

Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajati kukuruz. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razne indijanske kulture kao što su: Olmeci, Izapa, Maje, Zapoteci, Huasteci, Tarascan, Tolteci i Azteci. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad Azteka Tenochtitlan je 1500. bio najveći grad na svijetu s oko 350.000 stanovnika.

Španjolska kolonizacija[uredi]

Montezuma

Španjolci su u Meksiko došli 1519, a do 1521. su osvojili Tenochtitlan i srušili državu Azteka. 1535. je osnovano Vicekraljevstvo Nova Španjolska (prva španjolska kolonija u Americi). Obuhvaćalo je teritorij od Britanske Kolumbije u današnjoj Kanadi do Nikaragve. Kralj Karlo V. je imenovao Antonija de Mendoza prvim potkraljem. Španjolci su uništavali domorodačke svetinje i podizali crkve i samostane, ali su zabilježene i pojave miješanja i povezivanja starih vjerovanja s kršćanstvom. Mit o Quetzalcoatlu prilagođen je kršćanskoj viziji sv. Tome Apostola, a religiozni misterij Tonantzine poistovjetio se s Gospom Guadalupe. Kad se 1531. godine jednom domorocu između mjesta Pueble i Tlaxcale ukazalo priviđenje boga Quetzalcoatla, pernate zmije kako leti, Španjolci su na tom mjestu sagradili novu crkvu nazivajući ju Sv. Toma/Quetzalcoatl. Iste godine pojavila se Gospa Guadalupe u gradu Meksiku, pa je na tom mjestu sagrađena mala kapela kojoj je kasnije pridodano ime Tonantzin/Guadalupe, zajedničko svetište obiju naroda. Na taj način je kršćanstvo ulazilo u domorodačke zajednice i nastajao religiozni sinkretizam. Redovnici su staru astečku školu preuredili u učilište Santa Cruz de Tlatelolco.[3] Godine 1959. pod vodstvom Angel Marie Garibaya i Miguela Leona Portille tiskao se časopis Estudios de Cultura Nahuatl, u kojemu su predstavljeni istraživački radovi s različitih područja astečke kulture.

Nezavisnost[uredi]

16. rujna 1810. je Miguel Hidalgo y Costilla proglasio nezavisnost Meksika u mjestu Dolores kod Guanajuata. Prvu skupinu je formirao buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla. Potkraljevski kapetan je bio Ignacio Allende, Šef policije Juan Aldama i "La Corregidora" Josefa Ortiz de Domínguez. Španjolski plemić y Costilla i njegovi preostali vojnici su uhvaćeni u državi Jalisco. Suđeno mu je na sudu za inkviziciju, a proglašen je krivim za izdaju. Bio je pogubljen od plamena odjeljenja u Chihuahuau 31. srpnja 1811. Nakon smrti oca španjolskog plemića y Costilla, rukovodstvo revolucionarne vojske je preuzeo svećenik José María Morelos. Pod njegovim vodstvom gradovi Oaxaca i Acapulco su bili zauzeti. 1813. Kongres u Chilpancingou je sazvan 6. studenog te godine i potpisao je prvi službeni dokument o nezavisnosti. 1815. Morelosa su zarobile španjolske kolonijalne vlasti, suđeno mu je za izdaju i pogubljen je u San Cristóbalu Ecatepecu 22. prosinca. Ropstvo je ukinuto 1829. godine.[4]

Druga polovica 19. stoljeća, 20. i 21. stoljeće[uredi]

Prva republika i odvajanje Teksasa[uredi]

Drugi predsjednik Meksika Visent Gerero je pobijedio na izborima, iako većina stanovništva nije bila za njega. Meksički ustav je bio sličan američkome, ali većini stanovništva nije bilo omogućeno glasanje. Konzervativna partija je potakla revoluciju pod vodstvom generala Bustamantea, koji postaje predsjednik 1830. Federalisti su zamolili generala Antonija Lopeza de Santa Anu da zbaci Bustamantea.

Nakon uspješnog preokreta održani su izbori, na kojima general Santa Ana 1832. postaje predsjednik. General Santa Ana je bio predsjednik nekoliko puta, stalno mijenjajući političke stranke. Tijekom 1834. ukinuo je savezni ustav, izazivajući pobune na Yucatanu i najsjevernijim teritorijama u Teksasu. Oba teritorija su tražila nezavisnost. Poslije pregovora Yucatan se vraća pod meksički suverenitet. Stanovnici Teksasa su bili predvođeni uglavnom od strane naseljenika, koji su govorili engleski. Teksas se osamostalio 1836., a 1845. je postao dio SAD-a.

Rat sa SAD-om[uredi]

SAD su 1846. prihvatile teksašku želju da postanu dio SAD i šalju vojsku u Teksas, da osiguraju novi teritorij. Meksiko je zahtijevao da se vojska SAD-a povuče iz Teksasa. Smatrao je to miješanjem SAD-a u unutrašnje poslove, jer Meksiko nije priznao nezavisnost Teksasa. Meksička vojska je napala, ubila nekoliko američkih vojnika, zarobila jedan odred vojnika. Američki predsjednik je tražio od Kongresa sa se krene u rat, što je Kongres izglasao 13. svibnja 1846. Meksiko je proglasio rat 23. svibnja 1846. Tijekom Meksičko-američkog rata (1846.-1848.) Meksiko je poražen. Vojska SAD-a je zauzela meksički glavni grad Meksiko i mnoge druge dijelove Meksika.

Rat je završen Ugovorom iz Guadalupe Hidalga, po kome su SAD kupile uglavnom prazne sjeverne teritorije za 15 milijuna dolara. Tijekom sljedećih desetljeća Amerikanci su nastanili te teritorije i stvorili su niz država: Kalifornija, Nevada, Utah, velik dio Arizone, Novi Meksiko i Colorado. Poluotok Baja California nije bio uključen u taj ugovor.

Borba za vlast[uredi]

U Meksiku na vlast dolaze liberali. 1857. je proglašen novi ustav prema kojem katoličanstvo prestaje biti jedina vjera. Konzervativci su se pobunili i pokrenuli tzv. Reformski rat 1857.-1861. Tijekom rata su postojale dvije vlade, konzervativna u Mexicu i liberalna u Veracruzu. Nakon rata su pobijedili liberali (predsjednik Benito Juárez).

Nakon toga je Francuska intervenirala u Meksiku u korist konzervativaca i dovela na vlast hasburškog nadvojvodu Ferdinanda Maximilijana kao cara Meksika. SAD podržava svrgnutog predsjednika Juareza koji je 1862. pobijedio Maximilijana. Time je Meksiko ponovo postao republika. 1864. se uz francusku pomoć na vlast vratio car, a 1867. je ponovo vraćena republika i Maximilijan je ubijen. 1876. dolazi na vlast presjednik Porfirio Diaz koji je vladao do 1911.

1910. su održani izbori nakon kojih kandidat Francisco Madero smatra da su lažirani i pokreće revoluciju protiv Diaza. Vođe revolucije su bili Emiliano Zapata na jugu i Pancho Villa na sjeveru. 1911. je Diaz podnio ostavku, ali je došlo do borbi za vlast između Madera, Zapate i Ville. Svi oni su ubijeni u borbama.

1920. je na vlast došao Álvaro Obregón. On je postigao koncenzus u državi i borbe su prestale. 1929. je presjednik postao Plutarco Elias Calles. On je osnovao Nacionalnu revolucionarnu partiju koja je ostala na vlasti sve do kraja 20. st. U razdoblju do 2. svj. rata dolazi do gospodarske krize, a nakon rata se smjenjuju razdoblja krize i gospodarskog rasta. Od 1994. dolazi do pobune Indijanaca u pokrajini Chiapas. Iste godine Meksiko ulazi sa SAD-om i Kanadom u Zonu slobodne trgovine NAFTA. 2000. nakon 60 godina na vlast dolazi oporba (predsjednik Vicente Fox). Od 2006. vlada Felipe Calderón koji je iste godine poveo rat protiv narko-kartela.

Politika[uredi]

Podrobniji članak o temi: Politika Meksika

Prema Političkom ustavu Sjedinjenih Meksičkih Država (španj. Constitución Política de los Estados Unidos Mexicanos ), usvojenim 5. veljače 1917., Meksiko je demokratska, predstavnička i savezna republika koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države i jednog federalnog distrikta kao glavnog grada, sjedišta savezne vlade. Savezna tijela ustrojena su po načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Na čelu izvršne vlasti je predsjednik Republike (predsjednički sustav vlade). Predsjednik Republike je šef države, istovremeno i šef vlade, a također i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Mandat predsjednika Republike traje šest godina i ne postoji mogućnost ponovnog obnašanja dužnosti. Predsjednik se bira na općim i neposrednim izborima. Od 2006. godine predsjedničku dužnost obnaša Felipe Calderón. Predsjednik imenuje državne tajnike i druge članove svog kabineta (tj. vlade). Osim toga, imenuje meksičke veleposlanike, ima ovlast sklapanja međunarodnih ugovora, ima pravo veta na zakone izglasane u Kongresu, predlaže kandidate za članove Vrhovnog suda pravde (ministre). Također ima ovlast donošenja predsjedničkih dekreta.

Zakonodavnu vlast obavlja Kongres Unije (španj. Congreso de la Unión), koja se sastoji od dva doma: Dom senatora (La Cámara de Senadores) (gornji dom) i Dom zastupnika (donji dom).

Na čelu sudbene vlasti nalazi se Vrhovni sud pravde (Suprema Corte de Justicia de la Nación). Sudbenu vlast čine i niži te specijalni sudovi. Vrhovni sud sastoji se od 11 ministara koje bira Kongres. Mandat ministara traje petnaest godina.

Savezne države[uredi]

Podrobniji članak o temi: Savezne države Meksika

Sjedinjene Meksičke Države su federacija koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države (španj. estado). Federalni distrikt (španj. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi, već cijelokupnom savezu, te je on glavni grad i sjedište savezne vlade.

Politička podjela Meksika
Federalna jedinica Stanovništvo (2005.) Površina (km2) Glavni grad
Sjedinjene Meksičke Države 103.088.000 1.959.248 México, D.F.
1. Aguascalientes 1.065.416 5.625 Aguascalientes
2. Baja California 2.842.000 71.546 Mexicali
3. Baja California Sur 517.000 73.943 La Paz
4. Campeche 751.000 57.727 San Francisco de Campeche
5. Chiapas 4.256.000 73.681 Tuxtla Gutiérrez
6. Chihuahua 3.238.000 247.487 Chihuahua
7. Coahuila de Zaragoza 2.475.000 151.445 Saltillo
8. Colima 562.000 5.627 Colima
9. Durango 1.489.000 123.367 Victoria de Durango
10. Guanajuato 4.893.000 30.621 Guanajuato
11. Guerrero 3.116 000 63.618 Chilpancingo de los Bravo
12. Hidalgo 2.334.000 20.856 Pachuca de Soto
13. Jalisco 6.652.000 78.630 Guadalajara
14. México 14.161.000 22.333 Toluca de Lerdo
15. Michoacán de Ocampo 3.988.000 58.667 Morelia
16. Morelos 1.605.000 4.892 Cuernavaca
17. Nayarit 943.000 27.862 Tepic
18. Nuevo León 4.164.000 64.203 Monterrey
19. Oaxaca 3.522.000 93.343 Oaxaca de Juárez
20. Puebla 5.391.000 34.251 H. Puebla de Zaragoza
21. Querétaro Arteaga 1.593.000 11.658 Santiago de Querétaro
22. Quintana Roo 1.134.000 42.535 Chetumal
23. San Luis Potosí 2.412.000 61.165 San Luis Potosí
24. Sinaloa 2.610.000 57.331 Culiacán Rosales
25. Sonora 2.384.000 179.516 Hermosillo
26. Tabasco 2.013.000 24.747 Villahermosa
27. Tamaulipas 3.020.000 80.148 Ciudad Victoria
28. Tlaxcala 1.061.000 3.997 Tlaxcala de Xicohténcatl
29. Veracruz de Ignacio de la Llave 7.081.000 71.856 Xalapa de Enríquez
30. Yucatán 1.803.000 39.671 Mérida
31. Zacatecas 1.357.000 75.416 Zacatecas
32. Distrito Federal 8.670.000 1.484

Ekonomija[uredi]

Podrobniji članak o temi: Ekonomija Meksika

Stanovništvo[uredi]

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Meksika

Etničke grupe[uredi]

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Meksika

Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicama Mayan, Juto-astečki (jezična porodica), Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su: Acaxee (s: Acaxee, Sabaibo, Tebaca, Papudo, Tecaya), Achire, Acolhua, Aguacatec, Ahome, Aibine, Akwa’ala, Amuzgo, Aripa, Aztec (s: Acolhua, Tlacopan, Tenochca), Baciroa, Bagaces, Baimena, Bamoa, Cahita (s: Bamoa, Cinaloa, Mayo, Tehueco, Yaqui i Zuaque), Carrizo, Cazcan (s: Coca, Tecuexe, Cazcan), Chañabal, Chatino, Chiapanec, Chicomuceltec, Chinantec (s: Hume i Wahmi), Chinarra, Chinipa, Chizo, Chocho, Chol, Chontal, Cinaloa, Coahuiltec (s Hume), Coano, Coca, Cochimi, Cocomacaque, Cocopa (dijelom), Colotlan, Comanito, Comecrudo, Comopori, Concho, Conicari, Cora (s: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Cora, Cuahcomeca, Cuicatec, Cuitlatec, Cuyuteca, Didú, Diegueño (dijelom), Edú, Eudeve, Gocoyome, Guachichil, Guasapar, Guasave (s: Achire, Ahome, Comopori, Vacoregue), Halyikwamai ili Kikima (dijelom), Himeri (u Pima), Hine, Hio, Huastec, Huave, Huaynamota, Huichol, Huite, Icaiche, Ika, Irritila, Itzuco, Ixcatec, Janambre, Jano, Jocome, Jova, Jumano, Kamia (dijelom), Kiliwa, ili Kiliwi, Kohuana (dijelom), Lacandon, Lagunero, Laymon, Liyu, Macoyahui, Mame (dijelom), Matlatzinca (s: Atzinca, Matlame, Ocuiltec, Quata), Maya (s: Icaiche, Lacandon, Maya, Santa Cruz ili Cruzob), Mayo, Mazahua, Mazatec, Meztitlanec, Mixe, Mixtec, Mocorito, Monqui, Motozintlec, Nebome, Nio, Ocoroni, Ocuiltec, Olive, Olmeci, Ópata, Otomi (s: Serrano), Pachera, Pame, Papabucos, Papudo, Pericu, Piato (u Pima), Pima Bajo (s: Cocomacaque, Yecora, Nebome, Ures), Pisone, Pochutla, Popoloca, Popoluca, Potlapiqua (u Pima), Quata, Sabaibo, Seri (s: Guayma, Tepocas, Salineros, Upanguayma, Tiburones), Sayula, Sayultec, Soltecos, Suma, Tahue (s: Comanito, Mocorito), Tamaulipec, Tamazulteca, Tapachultec, Tarahumara, Tarasco, Tebaca, Tecaya, Teco-Tecoxquin, Tecual, Tecuexe, Tehueco, Temori, Tenochca, Tepahue, Tepanec, Tepecano, Tepehua, Tepehuane, Tequistlatec, Teul, Texixtepec, Tlacopan, Tlacotepehua-Tepuzteca, Tlapanec, Tlascala ili Tlaxcalteca, Toboso (s: Gocoyome), Tolimeca, Totonac, Totorame, Trique, Tubar, Tzeltal, Tzotzil, Uchita, Ures, Vacoregue, Varohío (s: Chinipa, Guasapar, Temori), Vigitega, Waicuri, Xilotlantzinca, Xixime (s: Aibine, Hine, Hume), Yaqui, Yecora, Zacateco, Zapotec, Zayahueco, Zoe (s: Baimena, Zoe), Zoque i Zuaque.

Kultura[uredi]

Podrobniji članak o temi: Kultura Meksika

Državni blagdani i neradni dani[uredi]

Zemljopis[uredi]

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Meksika

Klima[uredi]

Klima u Meksiku dijeli se na tropsku i suptropsku klimu, a ovisi i o nadmorskoj visini:

  • do 1000 m. - Tierra caliente - vruća zemlja/prašuma,
  • od 1000-2000 m. - Tierra templada - umjerena zemlja/tropske klime i kukuruz,
  • od 2000-3000 m. - Tierra fria - svježa zemlja/žitarice,
  • od 3000-4000 m. - Tierra helada - hladna zemlja/visokoplaninski pašnjaci,
  • preko 4000 m. - Tierra nevada - snježna zemlja/najviši planinski vrh-stalni snijeg.

Razno[uredi]

Izvori[uredi]

  1. ↑ "Indicadores de ocupación y empleo al tercer trimestre de 2017". INEGI. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2015.. http://www3.inegi.org.mx/sistemas/temas/default.aspx?s=est&c=25433&t=1 Pristupljeno 5. siječnja 2019. 
  2. ↑ Ciudad de México
  3. ↑ Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 13.-65.
  4. ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.

Vanjske poveznice[uredi]

v • r • u
Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi
Samostalne države
Zavisni teritoriji
v • r • u
Latinska unija
v • r • u
Organizacija američkih država
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Meksiko&oldid=496612"