Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Stanovništvo Meksika
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Rast stanovništva Meksika u periodu 1961.-2003.
Prema popisu iz 2010. [1]Meksiko ima preko 112 milijuna stanovnika što ga čini najmnogoljudnijom zemljom u kojoj se govori španjolski jezik.[2] Između 2005. i 2010., stanovništvo je raslo u prosjeku 1.70% godišnje, što je više od godišnjeg prosjeka od 1.16% u periodu od 2000. do 2005; što se tumači opadanjem broja onih koji ilegalno emigriraju u Sjedinjene Američke Države.
Meksiko je etnički gledano vrlo šarolik, različita indijanska plemena i europski naseljenici su ujedinjeni pod istim nacionalnim identitetom.[3]
Srž meksičkog nacionalnog identiteta formiran je spajanjem eurospke kulture s indijanskim kulturama u procesu poznatom pod nazivom
mestizaje, aludirajući na mješovito biološko podrijetlo većine Meksikanaca.[3][4]
Meksički političari i reformatori poput Joséa Vasconcelosa i Manuela Gamia bili su instrument u izgradnji meksičkog nacionalnog identiteta pod konceptom mestizaje.[5]
Sam pojam mestizo (hr. mješanac), često je korišten u literaturi za meksički socijalni identitet, u koji je spadalo mnoštvo socijalno-kulturnih, ekonomskih, rasnih i bioloških pojmova. Zbog ovoga smatran je nepreciznim pojmom da bi se koristio za etničku klasifikaciju i nije se koristio pri popisima stanovništva u Meksiku.[6]
Kategorija "indígena" (indijanski) može se približno objasniti aludirajući na govornike jednog od 62 indijanska jezika koja se govore u Meksiku ili osobe koji se same smatraju indijanskog kulturnog podrijetla.
Prema Nacionalnoj Komsiji za razvoj indijanaca, 2005. je oko 10.1 milijuna Meksikanaca govorilo neki od indijanskih jezika i tvrdilo da su baštinici indijanske kulture, što je 9.8% ukupne populacije Meksika.[7] Oko 6 000 000 meksičkih državljana u svakodnevnom se životu služi nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je jezik nahuatl (1 376 026).[8]
Riječ "mestizo" se nekada rabi opisujući osobu kod koje je pomiješana indijanska i europska krv. Ovakav opis se ne podudara s meksičkom socijalnom stvarnošću gdje bi osoba čiste indijanske genetske baštine bila smatrana mestizom ili zbog odbacivanja svoje indijanske kulture ili zbog ne gorovenja nekog indijanskog jezika,[9] kao i osoba sa vrlo malim postotcima indijanske baštine bila bi smatrana pravim indijancem samo kroz služenje jednim od indijanskog jezika ili se pak poistovjećivala s indijanskom kulturnom baštinom.[10][11][12]
Meksiko je najveći izvor emigranata koji emigriraju u SAD. Oko 9% stanovništva rođenog u Meksiku, sada živi u SAD-u.[13] 28.3 milijuna stanovnika SAD ima meksičko podrijetlo, prema podatcima iz 2006.[14] Prema američkom popisu iz 2000., 47.3% američkih Meksikanaca se izjasnilo bijelcima, dok se 45.5% izjasnilo kao "druga rasa", većinom mješanci.[15]
Meksiko je domovina najvećoj američkoj populaciji izvan SAD-a (oko milijun 1999.)[16] Računa se da broj Argentinaca koji žive u Meksiku iznosi između 30 i 150 tisuća.[17][18] U Meksiku živi i veliki broj Libanonaca; oko 400 000.[19] U listopadu 2008., Meksiko odlučuje deportirati Kubance koji su koristili Meksiko kao prijelaznu državu za ulazak u SAD.[20] Veliki broj ilegalnih imigranata iz Srednje Amerike koji prelaze u Meksiko preko guatemalske zapadne granice, deportira se natrag svake godine.[21][22] Mali broj ilegalnih imigranata dolazi i iz Ekvadora, Kube, Kine, Južnoafričke Republike i Pakistana.[23]
↑Knight, Alan. 1990. "Racism, Revolution and indigenismo: Mexico 1910–1940". Chapter 4 in The Idea of Race in Latin America, 1870–1940. Richard Graham (ed.) pp. 78–85)
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
↑web.archive.org, "Población indígena por países seleccionados de América", objavljeno 16. lipnja 2003., pristupljeno 28. travnja 2016.
↑Bartolomé, Miguel Alberto. (1996) "Pluralismo cultural y redefinicion del estado en México". in Coloquio sobre derechos indígenas, Oaxaca, IOC.[1] p. 2 "En primer lugar cabe destacar que en México la pertenencia racial no es un indicador relevante ni suficiente para denotar una adscripción étnica específica. El proceso de mestizaje no ha sido sólo biológico sino básicamente social y cultural, por ello personas racialmente indígenas pueden asumirse y definirse culturalmente como mestizas. De esta manera ser o no ser indígena representa un acto de afirmación o de negación lingüística y cultural, que excluye la pertenencia a un fenotipo racial particular. Por lo tanto es relativamente factible realizar el llamado tránsito étnico, es decir que un indígena puede llegar a incorporarse al sector mestizo a través de la renuncia a su cultura tradicional y si sus condiciones materiales se lo permiten. Este acto supone tanto la aceptación de un estilo de vida alterno como la negación del propio, incluyendo la no enseñanza de la lengua a sus hijos. Pero muy difícilmente ocurre lo contrario; esto es que individuos fenotípicamente "blancos", pretendan reivindicar una adscripción indígena. Sin embargo, y con gran frecuencia, esas mismas personas considerarán a los indígenas como sus antepasados, fundadores de una "nación mexicana" que ahora les pertenece en calidad de herederos."
↑Knight, Alan. 1990. "Racism, Revolution and indigenismo: Mexico 1910–1940". Chapter 4 in The Idea of Race in Latin America, 1870–1940. Richard Graham (ed.) p.73)
↑Schaefer, Richard T. (ed.) (2008). Encyclopedia of Race, Ethnicity and Society. Sage. str. 900. ISBN978-1-4129-2694-2. "In New Spain, there was no strict idea of race (something that continued in Mexico). The Indians that had lost their connections with their communities and had adopted different cultural elements could "pass" and be considered mestizos. The same applied to Blacks and castas. Rather, the factor that distinguished the various social groups was their calidad; this concept of "quality" was related to an idea of blood as conferring status, but there were also other elements, such as occupation and marriage, that could have the effect of blanqueamiento (whitening) on people and influence their upward social mobility."
↑Wade, Peter. 1997. Race and Ethnicity in Latin America. Pluto Press.
