Zemljopis Meksika
 | |
| Kontinent | Sjeverna Amerika |
| Regija | Srednja Amerika |
| Koordinate | |
| Površina | 1.972.550 km² |
| Obalna crta | 9.330 |
| Granice | SAD 3.141 km Gvatemala 871 km Belize 251 km |
| Najviša točka | Orizaba (5636 m) |
| Najniža točka | Tihi ocean (0 m) |
| Najduža rijeka | Rio Grande |
Meksiko je smješten na jugozapadnom djelu Sjeverne Amerike, a proteže se više od 3000 km od sjeverozapada prema jugoistoku. Različite je širine od otprilike 2000 km na sjeveru do najmanje 220 km uz kanal Tehuantepec na jugu.
Meksiko graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru, Belizeom i Gvatemalom na jugoistoku. Zapadni poluotok Baja California (u prijevodu Niska Kalifornija) dugačak je 1250 km i zatvara Kalifornijski zaljev. Na istoku se nalazi Meksički zaljev i plaža Campeche, koja je formirana drugim meksičkim poluotokom Yucatanom.
Reljef
Središnji Meksiko je visoravan otvorena na sjeveru, s planinskim lancima na istoku i sjeverozapadu, te okružen niskim obalama. Veličina Meksika je ¼ SAD-a.
Najviši vrhovi zemlje su vulkani Orizaba (5653 m) i Popocatepetl (5452 m) na jugu blizu glavnoga grada, odakle se prema sjeveru i sjeverozapadu uz obale pružaju dva duža gorska lanca u obliku slova V. Istočno meksičko gorje Sierra Madre Oriental su vapnenački lanci krškog tipa po izgledu nalik našim Dinaridima. Ovdje su najviši stjenoviti vrhunci Penas Nevadas (3644 m) i Hedionda Grande (3597 m), oko kojih su duboki kanjoni i brojne špilje.
Zapadno gorje Sierra Madre Occidental je niže, zaobljenih silikatnih vrhova i većinom ne prelazi 3.000m. Između oba ta lanca je kamenita pustinjska visoravan gdje rastu mnogobrojne vrste velikih kaktusa, agave i juke koje su tipične za unutrašnjost Meksika. Poluotok Yucatan na jugoistoku je vapnenačko-krška zaravan (oblikom nalik na naše Ravne Kotare), ali je zbog toplije i vlažne klime obrastao tropskom vegetacijom.
Najveće meksičke rijeke su Río Bravo (Rio Grande tj. Velika Rijeka) na sjeveru i Usumacinta na južnim granicama, zajedno sa Grijalva, Balsas, Pánuco i Yaqui u unutrašnjosti.
Klima
Klima varira od pješčanih i kamenitih pustinja na sjeveru do vlažnih tropskih šuma na jugoistoku. Umjerena klima prevladava u središnjoj visoravni (temperatura se smanjuje s visinom, te je u nižim dijelovima Meksika pretoplo, a u planinama se pojavljuje umjerena klima). Viši vrhovi planina imaju hladnu klimu, a u najvišim je polarna s vječnim snijegom i ledom. Najviše padalina prima poluotok Yucatan, a najmanje Baja California.
Stanovništvo
Najgušće je naseljena središnja visoravan (zbog povoljnije klime). Većinu stanovništva čine mestici (mješanci Europljana bijelaca i žutih Indijanaca), a Indijanci čine čak trećinu stanovništva. Najrjeđe je naseljen pustinjski sjeverozapad i prašumski jugoistok države.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Meksika |