|
|
| Redak 1: |
Redak 1: |
| <!--'''Palača Pitti u Firenci'''-->[[Datoteka:Firenza Palazzo Pitti.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Kolorirana fotografija palače Pitti s početka 20-tog stoljeća, kad je još bila poznata kao ''La Residenza Reale'' kada je Firenca bila glavni grad [[Italija|Italije]] za kralja [[Kralj Victor Emmanuel II|Victora Emmanuela II.]] između 1865.–71.]]
| | [[Datoteka:Firenza Palazzo Pitti.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Kolorirana fotografija palače Pitti s početka 20-tog stoljeća, kad je još bila poznata kao ''La Residenza Reale'' kada je Firenca bila glavni grad [[Italija|Italije]] za kralja [[Kralj Victor Emmanuel II|Victora Emmanuela II.]] između 1865.–71.]] |
| {{UNESCO-svjetska baština | | {{UNESCO-svjetska baština |
| |ime mjesta = Medici vile i vrtovi u Toskani | | |ime mjesta = Medici vile i vrtovi u Toskani |
Trenutačna izmjena od 00:03, 14. travnja 2022.
Kolorirana fotografija palače Pitti s početka 20-tog stoljeća, kad je još bila poznata kao La Residenza Reale kada je Firenca bila glavni grad Italije za kralja Victora Emmanuela II. između 1865.–71. - PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Arhitektonski crtež iz 19. stoljeća s planom palače Pitti. Palazzo Pitti je palača s izrazitim obilježjima firentinske renesanse i čuvena galerija slika u Firenci. Dao ju je podići trgovac Luca Pitti (1394. – 1472.) i građena je u drugoj polovici 15. st. Poslije palača prelazi u vlasništvo obitelji Medici i do 1859. bila je rezidencija toskanskih velikih vojvoda.
Danas je u njoj smješten muzej Galleria Pitti ili Galleria Palatina, s oko 5000 slika, većinom iz 16. i 17. st.
Pored Palatine, tu se još nalaze: Kraljevske odaje, Galerija moderne umjetnosti, Muzej srebrnine, Muzej porculana, Galerija kostima i Muzej kočija. Te iza palače prekrasni Boboli vrtovi.
Galerija
Luneta iz 1599. slikara Giusta Utensa koja prikazuje nadogradnju palače s Boboli vrtovima iza. Crveni kamen koji je korišten nađen je na samoj lokaciji palače.
Grafika s početka 19. st. koja prikazuje palaču Pitti.
Boboli vrtovi, viđeni iz palače.
Boboli vrt s pogledom na Firencu.
Tritonova fontana u vrtu Boboli.
Muzej porculana u vrtu Boboli.
Stubište konjanika u vrtu Boboli.
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Italiji |
|---|
|  | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) |  | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna
svjetska baština (7) | | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
