Razlika između inačica stranice »Marin Franičević (pjesnik)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Marin Franičević''' ([[Vrisnik]] na [[Hvar]]u, [[18. svibnja]] [[1911.]] – [[Zagreb]], [[17. srpnja]] [[1990.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik i [[književna povijest|povjesničar]]. Brat je hrvatskoga književnika [[Jure Franičević-Pločar|Jure Franičevića-Pločara]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160305012703/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030401/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Siniša Vuković: Čakavska paleta braće Franičević, 1. travnja 2003.</ref> | |||
Od 1941. godine bio je sudionikom [[NOP]]-a te glavnim urednikom [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] i pokretačem i urednikom [[Književnik|''Književnika'']]. U zbjegu u [[El Shatt|El Shattu]] voditelj je prosvjetno-propagandnog odjela. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] urednikom je časopisa [[Republika (časopis)|''Republika'']]. Bio je član Inicijativnoga odbora za osnivanje [[Čakavski sabor|Sabora čakavskoga pjesništva]], u [[Žminj]]u 8. prosinca 1968. | Od 1941. godine bio je sudionikom [[NOP]]-a te glavnim urednikom [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] i pokretačem i urednikom [[Književnik|''Književnika'']]. U zbjegu u [[El Shatt|El Shattu]] voditelj je prosvjetno-propagandnog odjela. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] urednikom je časopisa [[Republika (časopis)|''Republika'']]. Bio je član Inicijativnoga odbora za osnivanje [[Čakavski sabor|Sabora čakavskoga pjesništva]], u [[Žminj]]u 8. prosinca 1968. | ||
Trenutačna izmjena od 13:22, 23. ožujka 2022.
Marin Franičević (Vrisnik na Hvaru, 18. svibnja 1911. – Zagreb, 17. srpnja 1990.), hrvatski pjesnik i povjesničar. Brat je hrvatskoga književnika Jure Franičevića-Pločara.[1]
Od 1941. godine bio je sudionikom NOP-a te glavnim urednikom Slobodne Dalmacije i pokretačem i urednikom Književnika. U zbjegu u El Shattu voditelj je prosvjetno-propagandnog odjela. Nakon Drugoga svjetskog rata urednikom je časopisa Republika. Bio je član Inicijativnoga odbora za osnivanje Sabora čakavskoga pjesništva, u Žminju 8. prosinca 1968.
Objavio je niz zbirki pjesama: Zvijezda nad planinom, Vitar u Korenu, Sunčani sat, Sve masline, Na pojih i putih (suautor s Perom Ljubićem). Autorom je prve knjige kritika hrvatske književnosti nakon II. svjetskoga rata Pisci i problemi.
U vremenu nakon rata Franičević je prozivao onodobne hrvatske književnike, Vesnu Parun i Dobrišu Cesarića, zbog nedostatne partijnosti i ideološkoga pravovjerja.[provjeriti] Vremenom je Franičević izgubio boljševičke i jugoslavenske iluzije te se okrenuo dubinskom proučavanje starije hrvatske književnosti, vrhunac čega je monumentalna Povijest hrvatske renesansne književnosti iz 1983. godine. Riječima Slobodana Prosperova Novaka, »Ta je knjiga na svoj način piščev flagelantski iskup za grijehe kritičkog staljinizma. Nitko do tada nije napisao opsežniji pregled književne renesanse i nitko poput Franičevića nije tako suvereno prosudio vrijednost tadašnje lirike.«[2]
Spomen
- Memorijalna zbirka Marina Franičevića u Vrisniku, u sastavu Muzeja općine Jelsa. Sadrži Franičevićevu ostavštinu (7000 knjiga i namještaj njegove radne sobe).[3]
Izvori
- ↑ Slobodna Dalmacija Siniša Vuković: Čakavska paleta braće Franičević, 1. travnja 2003.
- ↑ S.P. Novak: Povijest hrvatske književnosti, sv. III., Marijan tisak, Split, 2004.
- ↑ Franičević, Marin, kbm.mdc.hr, pristupljeno 18. svibnja 2021.
- Franičević, Marin, Hrvatska enciklopedija
- Marin Franičević, Bio sam i kulturni radnik a ponekad i pjesnik, Dani Hvarskoga kazališta 1/1983. (HAW)
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Franičević, Marin, Hrvatski biografski leksikon
- Franičević, Marin, Leksikon Marina Držića
- Marin Franičević, Pet stoljeća hrvatske drame (Uvod u diskusiju o sistematizaciji i valorizaciji dramske književnosti), Dani Hvarskoga kazališta 1/1975. (HAW)
| ||||||||