Marijan Matković: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Marijan Matković'''-->'''Marijan Matković''' ([[Karlovac]], [[21. rujna]] [[1915.]] - [[Zagreb]], [[31. srpnja]] [[1985.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.
Marijan Matković''' ([[Karlovac]], [[21. rujna]] [[1915.]] - [[Zagreb]], [[31. srpnja]] [[1985.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.


Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1935. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}, str. 932.</ref> Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnome fakultetu u Zagrebu]]. Od 1945. godine radio je na [[Radio Zagreb]]u, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK u Zagrebu]]. 1961. je bio među utemeljiteljima časopisa Razreda za književnost HAZU [[Forum (časopis)|Foruma]].<ref>HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.</ref> Poslije je i uređivao "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".
Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1935. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}, str. 932.</ref> Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnome fakultetu u Zagrebu]]. Od 1945. godine radio je na [[Radio Zagreb]]u, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK u Zagrebu]]. 1961. je bio među utemeljiteljima časopisa Razreda za književnost HAZU [[Forum (časopis)|Foruma]].<ref>HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.</ref> Poslije je i uređivao "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 13:16

Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. - Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.

Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1935. godine.[1] Studirao je povijest umjetnosti i književnost u Beču i Parizu, diplomirao je na Pravnome fakultetu u Zagrebu. Od 1945. godine radio je na Radio Zagrebu, književni je tajnik "Nakladnog zavoda Hrvatske", te intendant u HNK u Zagrebu. 1961. je bio među utemeljiteljima časopisa Razreda za književnost HAZU Foruma.[2] Poslije je i uređivao "Forum", a od 1974. do smrti vodio je "Zavod za književnost i teatrologiju JAZU".

Prvo je njegovo objavljeno djelo pjesnička zbirka Iz mraka u svjetlo. Njegov dramski obiteljski ciklus "Igra oko smrti" svojevrsna je panorama predratnih i ratnih društveno-političkih previranja. Ovdje se posebno ističe drama Slučaj maturanta Wagnera koja govori o odnosu otac-dijete, o školstvu ondašnjega vremena, o građanskome moralu i slično. Valja podsjetiti i na dramu Krizantema iz istoga ciklusa, koju obilježava ratna tematika i čija se radnja odvija godine 1941. Drugi je značajni dramski ciklus "I bogovi pate" (Heraklo, Prometej, Ahilova baština), u čijemu je središtu reinterpretacija antičkih mitova. Posebno je zanimljiva drama Heraklo u kojoj se nastoji skinuti aureola posvećenosti s mitskoga Herakla - mitski Heraklo, koji je u drami prikazan kao kameni kip, suprostavlja se povijesnome Heraklu koji je u drami prikazan kao stari i reumatični starac. Povijesni Heraklo pošto-poto želi pobjeći od mitskih okvira koji ga dehumaniziraju i sprečavaju u svemu. Međutim, pobjedu odnosi mitski Heraklo koji je besmrtan (mitovi), dok povijesni Heraklo (reumatični starac, realnost) umire na lomači. Poanta je u tome da povijesni Heraklo ne može pobijediti mit jer mu je sudbina već mitski određena. U ciklusu "Ikari bez krila" valja spomenuti dramu Vašar snova koja tematski obrađuje građansko društvo toga vremena u novim prilikama i prikazuje kako se oni - koji su ukorijenjeni u staro - nastoje snaći u novome. Rezultat je, naravno, negativan. Nimalo manju pažnju ne zaslužuje ni drama Na palubi, također iz spomenutoga ciklusa. Riječ je o drami Beckettova tipa (Beckettov antiteatar). Radnja se odvija na brodu, za koji se ne zna gdje je, ne zna se plovi li ili stoji, niti to je li u blizini kopna ili na otvorenome moru. Beckettov se utjecaj očituje u tome što su likovi prikazani groteskno, što besmisleno i pasivno čekaju, u tome što nema nikakvih događanja, u ograničenosti prostora (na brodu), također i u govoru likova koji je sveden na ponavljanje ispraznih fraza te u dijalozima koji su lišeni smislene strukture. Osim drama, pisao je i feljtone, eseje i kritike, putopise i likovne monografije te uređivao brojna izdanja hrvatskih pisaca.

Bio je u predsjedništvu Čakavskog sabora.[3]

Djela[uredi]

Nepotpun popis:

  • Slučaj maturanta Wagnera
  • Rub zbilje
  • Na kraju puta
  • Heraklo
  • Bezimena

Izvori[uredi]

  1. ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7 nevaljani ISBN, str. 932.
  2. ↑ HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.
  3. ↑ Čakavski sabor
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Marijan_Matković&oldid=442922"