Razlika između inačica stranice »Hrvati u Argentini«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina|argentinski]] su državljani [[Hrvati|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)|Chacu]] i [[Patagonija|Patagoniji]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.|last=Antić|first=Ljubomir|publisher=Institut za migracije i narodnosti|year=1991|isbn=86-7075-094-5|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview|last=Ivin|first=Renée|work=Ivo Scepanovic|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia|language=es|publisher=Slobodna Dalmacija|date=5 November 2005|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|archive-date=28 September 2007}}</ref> | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
[[Datoteka:Inmigracion_croata_en_Argentina.jpg|mini|Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini]] | [[Datoteka:Inmigracion_croata_en_Argentina.jpg|mini|Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini]] | ||
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,<ref>{{ | Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,<ref>{{Citiranje weba|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm|title=Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte|trans-title=Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion|language=es|publisher=hrvatskimigracije.es.tl|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007231117/http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm|archive-date=7 October 2011}}</ref> a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]]. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku [[Pampa|pampu]]. Pionire s [[Hvar|otoka Hvara]] slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba|last=Bilić|first=Danira|author-link=Danira Bilić|url=http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582|title=Vučetić's time and the Croatian community in Argentina|publisher=Croatian Heritage Foundation|date=5 May 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110521232411/http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582|archive-date=21 May 2011}}</ref> | ||
Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska. | Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska. | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici. | Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici. | ||
Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{ | Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{Citiranje weba|last=Soltys|first=Michael|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina|publisher=casahistoria.net|agency= Buenos Aires Herald|date=1998|access-date=30 November 2016}}</ref> | ||
== Značajne ličnosti == | == Značajne ličnosti == | ||
Trenutačna izmjena od 18:01, 7. ožujka 2022.
Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Airesu, u istoimenoj pokrajini, Santa Feu, Córdobi, Chacu i Patagoniji.[1] Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.[2]
Povijest
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,[3] a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja Dalmacije i Hrvatskoga primorja. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku pampu. Pionire s otoka Hvara slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje Hrvatske.[4]
Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je Nikola Mihanović, jedan od prvih doseljenika. Došao je u Montevideo, u Urugvaj, 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 plovila, uključujući 82 parobroda, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.
Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.
Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon Drugog svjetskog rata. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.[5]
Značajne ličnosti
- Alejandro Spajić, odbojkaš
- Alicia Kirchner Ostoić, političarka
- Daniel Bilos, nogometaš
- Diego Maradona, nogometaš. Njegova baka po majci Salvadora Kariolić bila je hrvatskoga podrijetla.
- Daniel Orsanic, tenisač
- Darío Cvitanich, nogometaš
- Davor Ivo Stier, političar Hrvatske demokratske zajednice
- Antonio Mohamed Matijevich, nogometaš
- El Trinche, nogometaš. Oba njegova roditelja bila su hrvatskog podrijetla.
- Emilio Ogñénovich, biskup rimokatoličke crkve
- Estanislao Esteban Karlic, kardinal Rimokatoličke crkve
- Fernando Siro (rođen Francisco Luksich), glumac i redatelj
- Iván Gabrich, nogometaš
- Javier Frana, tenisač
- José María Buljubasich, nogometaš
- Juan Vucetich, antropolog i policijski službenik koji je pionir u uporabi otisaka prstiju
- Juan Yustrich, nogometni vratar
- Leonardo Pisculichi, nogometaš
- Lita Stantić, filmašica
- Ljerko Spiller, violinist
- Markos Milinković, odbojkaš
- Martin Šarić, nogometaš
- Nicolás Mihanovich, brodarski magnat
- Nicolás Pavlovich, nogometaš
- Néstor Kirchner Ostoić, bivši predsjednik Argentine
- Pablo Vranjicán, nogometaš
- Sandra Mihanovich, pjevačica/kantautorica
- Sebastián Crismanich, sportaš taekwonda
- Federico Grabich, plivač
- Maximiliano Stanic, košarkaš
- Drago Pilsel, aktivist za građanska prava
- Mario Markić, novinar i književnik
Povezani članci
Izvori
- ↑ Antić, Ljubomir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. ISBN 86-7075-094-5
- ↑ Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studenoga 2005.)
- ↑ "Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte" (šp.). hrvatskimigracije.es.tl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2011.. http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm
- ↑ Bilić, Danira (5. svibnja 2008.). "Vučetić's time and the Croatian community in Argentina". Croatian Heritage Foundation. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2011.. http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582
- ↑ Soltys, Michael (1998). "A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina". Buenos Aires Herald. casahistoria.net. http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina Pristupljeno 30. studenoga 2016.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
