Razlika između inačica stranice »Prapovijest Kine«

Trenutačna izmjena od 05:21, 6. prosinca 2021.

Povijest Kine
Prapovijest Kine
			3 Suverena i 5 Careva
			Dinastija Xia 2100. pr. Kr. – 1600. pr. Kr.
Dinastija Shang 1600. pr. Kr. – 1046. pr. Kr.
Zapadni Zhou				Dinastija Zhou 1045. pr. Kr. – 256. pr. Kr.
Proljeće i jesen			Istočni Zhou
Zaraćene države
Dinastija Qin 221. pr. Kr. – 206. pr. Kr.
Zapadni Han				Dinastija Han 206. pr. Kr. – 220.
Dinastija Xin 9. – 23.
Istočni Han
Tri kraljevstva 220. – 280.
Zapadni Jin				Dinastija Jin 265. – 420.
Šesnaest kraljevstava 304. – 439.		Istočni Jin
Južne i Sjeverne dinastije 420. – 589.
Dinastija Sui 581. – 618.
Dinastija Tang 618. – 907. (prekinuta od Drugog Zhoua) 690. – 705.
Liao 907. – 1125.		Pet dinastija i Deset kraljevstava 907. – 960.
		Sjeverni Song		Song 907. – 1279.
Dinastija Jin	Zapadna Xia	Južni Song
Dinastija Yuan 1271. – 1368.
Dinastija Ming 1368. – 1644.
Dinastija Qing 1644. – 1911.
Republika Kina 1912. – 1949.
Narodna Republika Kina				Republika Kina (Tajvan)
Kronologija kineske povijesti Dinastije u kineskoj povijesti Vojna povijest Kine Pomorska povijest Kine
Ovaj okvir: vidi • razgovor • uredi

Prapovijest Kine je razdoblje od prve pojave hominida na području današnje Kine, do prve pojave pisma, tj. početaka zabilježavanje povijesti tijekom povijesne kiineske dinastije Shang.

Prva lubanja pekinškog čovjeka, pronađena u Zhoukoudianu kod Pekinga 1929. godine.

Paleolitik u Kini

Špilja Xianren u pokrajini Jiangxi u kojoj je pronađena najstarija lončarija na svijetu.

U jugoistočnoj Kini su pronađeni ostaci ranih hominida slični javanskom čovjeku, npr. tzv. „Čovjek iz Renzidonga” (kineski: 人字洞, pinyin: Rénzìdòng Rén) iz Wuhua (Anhui) star oko 2 milijuna godina.

Frula Gudi pronađena u Jiahu (Kultura Peiligang), Muzej u Henanu

Prije više od milijun godina, homo erectus je „naseljavao” područja Kine, npr. tzv. „Čovjek iz Yuanmoua” (kineski: 元谋人, pinyin: Yuánmóu Rén) iz Danawua (Yunnan) star oko 1,7 milijuna godina. Studije su dokazale kako je kameno oruđe pronađeno u Xiaochangliangu magnetostratografski staro oko 1,36 milijuna godina^[1]. U arheološkom lokalitetu Xihoudu u pokrajini Shanxi su pronađeni najstariji dokazi upotrebe vatre homo erectusa, stari oko 1,27 milijuna godina^[2].

Najpoznatija vrsta homo erectusa, pekinški čovjek, živio je oko Po Haia (Zhoukoudian kod Pekinga), na jugoistoku, ali i u srednjoj i južnoj Kini.

Kina je zemljopisno i klimatski bila pogodno mjesto za naseljavanje ljudi koji su se tim područjima počeli naseljavati prije 500.000 godina. Homo sapiens se pojavio u paleolitiku u području Ordos, na sjeveru i jugozapadu Kine, oko 30.000 pr. Kr.

Kasnije mezolitske kulture cvjetale su na sjeveru, jugu i jugozapadu te na Tajvanu. Najstariji dokazi o stvaranju i upotrebi lončarije, te zrna riže na svijetu, stara 20.-19.000 godina, pronađeni su u špilji Xianren, u kineskoj pokrajini Jiangxi^[3].

Neolitik u Kini

rasprostiranje neolitičkih kultura u Kini

Neolitske poljoprivredne zajednice, izravni preci kineske kulture, javile su se oko 1000. pr. Kr. u južnoj Kini (npr. Nanzhuangtou u pokrajini Hebei iz oko 12600.-11300. pr. Kr.) i središnjim brdskim krajevima prekrivenima praporom gdje je tlo riječnih terasa s dobrim odvodnjavanjem bilo idealno za ranu poljoprivredu (npr. Pengtoushan u Hunanu iz oko 7500.-6100. pr. Kr.). Jedno od najranijih nalazišta je Pan-p'o, s okruglim i pravokutnim kućama, lončarskim pećima i grobljima. Kultura Zhenpiyan u jugoistočnoj Kini nudi najstarije dokaze o pripitomljavanju svinja^[4]. Dakle, u dolini Žute rijeke postojao je uzgoj svinja, a rana poljoprivreda ovisila je o prosu, dok u delti rijeke Yangtze postoje dokazi o rižištima (divlja riža i wet riža) koja su postojala već u 7. tisućljeću pr. Kr.; npr. kultura Pengtoushan (彭头山文化) od oko 7500.-6100. pr. Kr. u sjeverozapadnom Hunanu, ili nešto sjevernija kultura Peiligang (裴李崗文化) u Henanu.

Rana povijest Kine, kojoj nedostaju pisani spomenici, opisana je u kasnijim dokumentima iz dinastije Shang mnogo stoljeća kasnije. Kako su Kinezi pokušali introspektivno pisati o minulim stoljećima, pomiješali su mitove s činjenicama. U 6. tisućljeću pr. Kr. javila se Jiahu kultura, a u Damaidi u Ningxia oblasti pronađeno je 3,172 neolitskih petroglifa na kamenu koje predstavljaju 8,453 znakova kao što su: sunce, mjesec, zvijezde, bogovi i scene lova. Ovi piktogrami se smatraju veoma sličnima najranijim znakovima kineskog pisma^[5]^[6]. Do 3000. pr. Kr. razvile su se profinjene vještine, kao što je rezbarenje žada, a umjesto sela pojavljuju se male općine. Kasniju Yangshao kulturu iz oko 2500. pr. Kr., koja je cvala u kinsekim pokrajinama Henan, Shaanxi i Shanxi, potisnula je kultura Longshan sa istoka, iz Shandonga. Kultura Longshan (2500. pr. Kr. – 1800. pr. Kr.) nazvana je po osebujnoj crnoj lončariji, a karakteriziraju je naselja s obrambenim zidovima i nova, naprednija tehnologija, kao npr. lončarsko kolo.

Dinastija Xia

Podrobniji članak o temi: Dinastija Xia

Dinastija Xia je prva koja je opisana u drevnim kineskim tekstovima kao što su Zapisi velikog povjesničara i Anali na bambusu, iz oko 2100. pr. Kr. do 1600. pr. Kr.^[7]^[8] Većina arheologa povezuje ovu dinastiju s iskopinama u Erlitou u središnjoj pokrajini Henan, gdje su iskopane peći za broncu iz oko 2000. pr. Kr.

Izvori

↑ Earliest Presence of Humans in Northeast Asia, Smithsonian, 13. kolovoza 2007. (engl.) preuzeto 5. kolovoza 2013.
↑ Rixiang Zhu, Zhisheng An, Richard Pott, Kenneth A. Hoffman, Magnetostratigraphic dating of early humans of in China (PDF), Earth Science Reviews 61 (3–4), lipanj 2003., str. 191.–361. (engl.) preuzeto 5. kolovoza 2013.
↑ Douglas Stanglin, Pottery found in China cave confirmed as world's oldest, USA Today 29. lipnja 2012. (engl.) preuzeto 5. kolovoza 2013.
↑ Huang Zhenguo i dr. The relative stability of prehistorical geographic environment in China's tropics on the basis of archaeology u časopisu Journal of Geographical Sciences, Vol. 12., No. 4., 2002.
↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ "Gravire koje će prepraviti povijest kineskih znakova". Xinhua online. 18. svibnja. http://news.xinhuanet.com/english/2007-05/18/content_6121225.htm Pristupljeno 19. svibnja 2007.

↑ {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

↑ {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Vanjske poveznice

List of Paleolithic sites in China (engl.)
List of Neolithic cultures of China (engl.)

[1] Earliest Presence of Humans in Northeast Asia, Smithsonian, 13. kolovoza 2007. (engl.) preuzeto 5. kolovoza 2013.

[2] Rixiang Zhu, Zhisheng An, Richard Pott, Kenneth A. Hoffman, Magnetostratigraphic dating of early humans of in China (PDF), Earth Science Reviews 61 (3–4), lipanj 2003., str. 191.–361. (engl.) preuzeto 5. kolovoza 2013.

[3] Douglas Stanglin, Pottery found in China cave confirmed as world's oldest, USA Today 29. lipnja 2012. (engl.) preuzeto 5. kolovoza 2013.

[4] Huang Zhenguo i dr. The relative stability of prehistorical geographic environment in China's tropics on the basis of archaeology u časopisu Journal of Geographical Sciences, Vol. 12., No. 4., 2002.

[5] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[6] :

[7] :

[8] :

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 [[Kultura Zhenpiyan]] u jugoistočnoj Kini nudi najstarije dokaze o pripitomljavanju [[svinja]]<ref>Huang Zhenguo i dr. ''The relative stability of prehistorical geographic environment in China's tropics on the basis of archaeology'' u časopisu ''Journal of Geographical Sciences'', Vol. 12., No. 4., 2002.</ref>. Dakle, u dolini [[Žuta rijeka|Žute rijeke]] postojao je uzgoj [[svinja]], a rana poljoprivreda ovisila je o prosu, dok u delti rijeke [[Yangtze]] postoje dokazi o rižištima ([[divlja riža]] i [[wet riža]]) koja su postojala već u 7. tisućljeću pr. Kr.; npr. [[kultura Pengtoushan]] (彭头山文化) od oko 7500.-6100. pr. Kr. u sjeverozapadnom [[Hunan]]u, ili nešto sjevernija [[kultura Peiligang]] (裴李崗文化) u [[Henan]]u.
-Rana povijest Kine, kojoj nedostaju pisani spomenici, opisana je u kasnijim dokumentima iz dinastije Shang mnogo stoljeća kasnije. Kako su Kinezi pokušali introspektivno pisati o minulim stoljećima, pomiješali su mitove s činjenicama.  U 6. tisućljeću pr. Kr. javila se  [[Jiahu kultura]], a u [[Damaidi]] u [[Ningxia]] oblasti pronađeno je 3,172 neolitskih [[petroglif]]a na kamenu koje predstavljaju 8,453 znakova kao što su: sunce, mjesec, zvijezde, bogovi i scene lova. Ovi [[piktogram]]i se smatraju veoma sličnima najranijim znakovima kineskog pisma<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm|title=news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm<!--INSERT TITLE-->|accessdate=2007-07-06}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.xinhuanet.com/english/2007-05/18/content_6121225.htm|title=Gravire koje će prepraviti povijest kineskih znakova|publisher=[[Xinhua]] online|date=[[18. svibnja]]|accessdate=19-05-2007}}</ref>. Do [[3000. pr. Kr.]] razvile su se profinjene vještine, kao što je rezbarenje [[žad]]a, a umjesto sela pojavljuju se male općine. Kasniju [[Yangshao]] kulturu iz oko [[2500. pr. Kr.]], koja je cvala u kinsekim pokrajinama Henan, [[Shaanxi]] i [[Shanxi]], potisnula je kultura Longshan sa istoka, iz [[Shandong]]a.
+Rana povijest Kine, kojoj nedostaju pisani spomenici, opisana je u kasnijim dokumentima iz dinastije Shang mnogo stoljeća kasnije. Kako su Kinezi pokušali introspektivno pisati o minulim stoljećima, pomiješali su mitove s činjenicama.  U 6. tisućljeću pr. Kr. javila se  [[Jiahu kultura]], a u [[Damaidi]] u [[Ningxia]] oblasti pronađeno je 3,172 neolitskih [[petroglif]]a na kamenu koje predstavljaju 8,453 znakova kao što su: sunce, mjesec, zvijezde, bogovi i scene lova. Ovi [[piktogram]]i se smatraju veoma sličnima najranijim znakovima kineskog pisma<ref>{{Citiranje web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm|title=news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm<!--INSERT TITLE-->|accessdate=2007-07-06}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://news.xinhuanet.com/english/2007-05/18/content_6121225.htm|title=Gravire koje će prepraviti povijest kineskih znakova|publisher=[[Xinhua]] online|date=[[18. svibnja]]|accessdate=19-05-2007}}</ref>. Do [[3000. pr. Kr.]] razvile su se profinjene vještine, kao što je rezbarenje [[žad]]a, a umjesto sela pojavljuju se male općine. Kasniju [[Yangshao]] kulturu iz oko [[2500. pr. Kr.]], koja je cvala u kinsekim pokrajinama Henan, [[Shaanxi]] i [[Shanxi]], potisnula je kultura Longshan sa istoka, iz [[Shandong]]a.
 [[Kultura Longshan]] ([[2500. pr. Kr.]] – [[1800. pr. Kr.]]) nazvana je po osebujnoj crnoj lončariji, a karakteriziraju je naselja s obrambenim zidovima i nova, naprednija tehnologija, kao npr. [[lončarsko kolo]].
 ===Dinastija Xia===
 {{glavni|Dinastija Xia}}
-[[Dinastija Xia]] je prva koja je opisana u drevnim kineskim tekstovima kao što su ''Zapisi velikog povjesničara'' i ''Anali na bambusu'', iz oko [[2100. pr. Kr.]] do [[1600. pr. Kr.]]<ref>{{cite web|url=http://www-chaos.umd.edu/history/ancient1.html|title=Drevne dinastije|publisher=University of Maryland|accessdate=2008-01-12}}</ref><ref>{{cite web|url=http://exchanges.state.gov/culprop/cn04sum.html|title=Kulturna povijest i arheologija Kine|publisher=Ministarstvo kulture i obrazovanja, U.S. State Department|accessdate=2008-01-12}}</ref>
+[[Dinastija Xia]] je prva koja je opisana u drevnim kineskim tekstovima kao što su ''Zapisi velikog povjesničara'' i ''Anali na bambusu'', iz oko [[2100. pr. Kr.]] do [[1600. pr. Kr.]]<ref>{{Citiranje web|url=http://www-chaos.umd.edu/history/ancient1.html|title=Drevne dinastije|publisher=University of Maryland|accessdate=2008-01-12}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://exchanges.state.gov/culprop/cn04sum.html|title=Kulturna povijest i arheologija Kine|publisher=Ministarstvo kulture i obrazovanja, U.S. State Department|accessdate=2008-01-12}}</ref>
 Većina [[arheolog]]a povezuje ovu dinastiju s iskopinama u [[Erlitou]] u središnjoj pokrajini [[Henan]], gdje su iskopane peći za broncu iz oko [[2000. pr. Kr.]]