Razlika između inačica stranice »Polonij«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Polonij'''-->{{ | <!--'''Polonij'''-->{{Drugo značenje2|[[Po (razdvojba)]]}} | ||
{{Kemijski_element | {{Kemijski_element |
Trenutačna izmjena od 00:35, 10. studenoga 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir kemijski element
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj. Polonij je ime dobio po Poljskoj, rodnoj domovini Marie Curie. On se nalazi u uranijevim i torijevim rudama u vrlo maloj količini, na 1000 tona rude ima ga oko 0,03 g. Vrlo je rijedak, tako da u 1t uranija ima svega 100 mg polonija. Zbog visoke cijene na tržištu primjena mu je ograničena. Uglavnom se koriste polonijevi izotopi, koji alfa-zračenjem oslobađaju mnogo topline, pa se mogu koristiti kao izvor energije u satelitima. Osim toga koristi se za uklanjanje statičkog elektriciteta u prostorijama gdje je elektricitet nepoželjan. Jako je otrovan i radioaktivan. Polonij se izdvaja iz ruda zajedno sa bizmutom, od koga se odvaja u obliku svoga sulfida, koji se teže otapa u vodi od bizmut-sulfida. Polonij je polumetal sjajan kao srebro, po kemijskim osobinama sličan je teluru, a po fizičkim više je sličan Ti, Pb i Bi. Tako, na primjer, gradi slično jedinjenje sa vodikom, H2Po, kao telur. Poznato je 27 radioaktivnih izotopa polonija. Najstabilniji polonijev izotop je Po-209, njegov poluživot je 42 godine. Izotop Po-210, njegov poluživot je 138,4 dana, a može se dobiti ozračivanjem bizmuta (Bi-209) u nuklearnom reaktoru. Ovaj izotop dokazan je u dimu cigareta, a nastaje raspadanjem Pb-210. Polonij se javlja u svojim jedinjenjima u oksidacionim stanjima: -2,+2,+4 i +6.
Izvori
- Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: PROFIL INTERNATIONAL, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem KLASA: *, od 3. srpnja 1998.g..
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Polonij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.