Vranjic

Vranjic

Ovom je članku potrebno popraviti stil pisanja. (Rasprava) Članci na Hrvatskoj internetskoj enciklopediji (HIE) moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.

Vranjic
Vranjic Vranjic na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad	Solin
Najbliži (veći) grad	Split
Nadmorska visina	1 m
Zemljopisne koordinate	43°31′59″N 16°28′01″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	1196
Pošta	21211 Vranjic
Pozivni broj	021
Autooznaka	ST
Pogled s južne strane na Vranjic

Vranjic je poluotok i naselje na njemu, smješteno sjeverno od Splitskog poluotoka, pokraj ušća rijeke Jadro.

U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala Venecija". Najnovija arheološka istraživanjima otkrila su da je Vranjic bio naseljen još u prapovijesti.

Povijest

Hidroarheolozi su u nedavnim podvodnim istraživanjima koja su se vršila zajedno sa obnavljanjem mjesne rive očekivali antičke nalaze, jer su prije dvije godine u okolici nađene dvije antičke statue. Uz antičke, Vranjic je poznat i po starokršćanskim artefaktima. Ipak, arheološki stručnjak prof. dr. Zdenko Brusić sa Zadarskog sveučilišta potvrdio je sumnje kako nađena keramika pripada kasnom brončanom dobu, točnije oko 1000. godine prije Krista, čime se starost mjesta pomiče 1000 godina unatrag.

U kurtisu sv. Martina potpisan je mir između hrvatskog kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradonika 839. godine. Povjesnica nije ubicirala kurtis, sve dok M. Ivanišević ( nije pokazao pokazao da se radi o jednome od feudalnih središta Trpimirovića u nekadašnjem salonitanskom ageru, današnjem Vranjicu.

Toma Arhiđakon u 13.st. spominje Vranjic, kojega zove Hurania, kao otok, opisujući kako su Mlečani porušili kaštel nadbiskupa Bernarda na njemu, dok je u splitskom rukopisu Tomina kodeksa naknadno rukom dopisano: "Huragniz".

Stanovništvo Vranjica, čiji potomci i danas žive u samom mjestu, nastanjivano je od 1650. godine. Kako bi nakon osvajanja Klisa 1648. Mletačka Republika održala i obranila zemlje od Turaka između Klisa i Splita, posebno Solin i Vranjic koji su nakon odlaska Turaka bili gotovo napušteni, mletački general Leonardo Foscolo naselio je Vranjic i okolicu sa hrvatskim stanovništvom iz Zagore, iz turskih pograničnih predjela, a naročito iz Petrova polja.

Najstariji upisnik vjenčanih u crkvenoj župi Vranjicu, koja je tada bila i župa Solina sačuvao je 37 upisa od 16. studenoga 1665. do 31. kolovoza 1676. godine. Upisnik je pisan hrvatskom ćirilicom.

Arheološka zona

Arheološka zona "Vranjic, Poluotok Vranjic - ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonom" je zaštićeno kulturno dobro.

Vranjic je smješten na poluotoku na krajnjem istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva sjeverno od Splita. Nekada otočić, jezičcem zemlje spojen je s kopnom, u rimsko doba bio je dio lučkog dijela antičke Salone. Kao samostalno naselje Vranjic se prvi put spominje u 11. st. Vranjic je karakteristično pučko naselje čije su gusto zbijene kuće formirale uske vijugave ulice prateći konfiguraciju terena i ovalni oblik poluotoka te ima istaknutu ambijentalnu vrijednost. Naselje izgrađeno na kopnenom arheološkom lokalitetu zajedno s hidroarheološkom zonom koja teče oko cijelog poluotoka čini jedinstvenu cjelinu.

Pod oznakom Z-6273 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština".

Naše malo misto

Vranjic

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Malo je poznato da je ta kultna serija snimana uglavnom u Vranjicu. Serija prikazuje život u malom dalmatinskom mjestu sredinom prošlog stoljeća, kroz kronike mjesnog kroničara, mjesnog poštara (pošćer) Andrija Bombišta (M. Vojković), prateći dogodovštine doktora (dotura) Luigija (Karlo Bulić), njegove Bepine (Asja Kisić), Roka Prča (Boris Dvornik), Načelnika (V. Medar), Brice (Miše Martinović), Postolara (Antun Nalis) i drugih.

Naše malo misto jedno je od najboljih i najpopularnijih djela hrvatske kinematografije. Do danas je reprizirano devet puta.

Serija vremenski obuhvaća razdoblje od vremena neposredno pred Drugi svjetski rat do razdoblja prvih gospodarskih liberalizacija prema zapadu nakon Drugog svjetskog rata.

U njoj su, zapravo dokumentirana i ismijana ponašanja lokalnog stanovništva u svakodnevnim životnim situacijama i u situacijama koje su im se nametnule - rat i novi sustav vlasti.

Stanovništvo

Današnji Vranjic jedno je od rijetkih naselja, gotovo jedinstveno, za koje se zna kada je naseljeno, koliko ga je ljudi naselilo u povijesti te njihova prezimena.

Najučestalija vranjička prezimena jesu: Benzon, Bilić, Bulić, Grgić, Grubić, Ivić, Jelić, Jurić, Lalić, Mandić, Mikelić, Poljak, Milišić i dr.

Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz Dalmatinske zagore. Mjesto ima 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001.

Kultura

Skulptura Stopa sv. Martina postavljena je u Vranjicu 4. srpnja 2013. kao dio europske kulturne rute Put sv. Martina – Via Sancti Martini. Obilježje je koje simbolizira kretanje, putovanja i susrete među narodima. Djelo je francuskog kipara Michela Audiarda koje se od 2005. godine dodjeljuje lokalitetima s martinskom tradicijom diljem Europe, a predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja ove kulturne rute.

Vranjic ima svoj znameniti crkveni pjevački zbor.

Crkva sv. Martina

Poznate osobe

• Stjepan Benzon, pjesnik (Bodulska balada)
• don Frane Bulić, arheolog
• don Luka Jelić, povjesničar i arheolog
• mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski
• Špiro Jurić, klapski tenor
• Ante Grgić, nogometni trener
• Ante Božić Ćoni, rukometni trener

Udruge

• Udruga Barbarinac, ekološka udruga koja se posebno istakla u pitanjima oko zagađenja azbestom
• Udruga Don Frane Bulić
• Udruga Janus

Gospodarstvo

• Tvornica azbestnih proizvoda "Salonit"
• Sjeverna luka Split
• Gradski stadion

Šport

• rukomet: RK " Vranjic" - Druga hrvatska rukometna liga (žene)
• nogomet: NK "Omladinac" - Prva županijska liga
• vaterpolo: VK "Vranjic" - 1.B HVL hrvatska vaterpolska liga - sada djeluje kao VK Salona iz Solina.

Izvori

• Hrvatska enciklopedija likovih umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb 2005.
• Hrvatski jezični priručnik online
• Vranjic kroz vjekove, Duško Kečkemet, Split 1970.
• Dr. Mirko Mikelić (iz putopisa "S Vranjičkim crkvenim pjevačima u Europi)