Turistički zemljopis[1][2] ("turistički zemljopis"), istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim pejzažom. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na prostorno planiranje i posebno uređenje i zaštitu okoliša.
Turistički zemljopis grana je ljudskog zemljopisa (antropogeografije) koja proučava putovanja i turizam kao industriju te socijalnu i kulturnu aktivnost. Turistički zemljopis pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, zemljopisna načela turizma i ekonomiju dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.
Zemljopis je temelj za proučavanje turizma jer je zemljopis u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, krajobrazima i ljudima. Fizički zemljopis osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizički zemljopis mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.
Pristupi u istraživanju u turističkom zemljopisu razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na kvantitativnoj metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.[3] Nedavni razvoj antropogeografije utjecao je na turistički zemljopis tako što su se počeli koristiti kulturnozemljopisni pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje osjećaja za mjesto kao turističkog odredišta.[4]
Vidi
Bilješke i referencije
- ↑ Ivan Blažević: Turistički zemljopis: svijet i SFR Jugoslavija : za usmjereno obrazovanje. Školska knjiga, 1990.
- ↑ Cjeloživotno obrazovanje: turistički vodič — predmeti seminara za turističkog vodiča. Veleučilište Aspira. Pristupljeno 14. lipnja 2025.
- ↑ Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22
- ↑ Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate
Vanjske poveznice
- Pioniri kineskog geoturizma (China Daily, 31. ožujka 2006.)
- Tourism Geographies: An International Journal of Tourism Space, Place and Environment (Routledge)
- Geografija za putnike
- Geotourism Canada