Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Turistička geografija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Turistička geografija, turistički zemljopis, istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim pejzažom. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na prostorno planiranje i posebno uređenje i zaštitu okoliša.

Turistička geografija grana je antropogeografije koja proučava putovanja i turizam kao industriju te socijalnu i kulturnu aktivnost. Turistička geografija pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, geografske principe turizma i ekonomiju dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.

Geografija je temelj za proučavanje turizma jer je geografija u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, krajobrazima i ljudima. Fizička geografija osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizička geografija mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.

Pristupi u istraživanju u turističkoj geografiji razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na kvantitativnoj metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.[1] Nedavni razvoj antropogeografije utjecao je na turističku geografiju tako što su se počeli koristiti kulturnogeografski pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje osjećaja za mjesto kao turističkog odredišta.[2]

Vidi

Bilješke i referencije

  1. Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22
  2. Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate

Vanjske poveznice