Stanovništvo Moldavije

Etnički sastav Moldavije 1989.

Stanovništvo Moldavije pretežno čine Moldavci.

Popis stanovništva 1989. godine

Moldavija je po ovom popisu imala 4.335.400 stanovnika. Najbrojniji su bili Moldavci, kojih je bilo 2,795.00 (64,5%), slijede Ukrajinci kojih je bilo 600.000 (14%), Rusi 562.000 (13%), Gagauzi 153.000 (4%), Bugari 88.000 (2%), Židovi 66.000 (2%). U regiji Pridnjestrovlja etnička struktura bila je sljedeća: Moldavci 40%, Ukrajinci 28%, Rusi 25%, Bugari 2%, Gagauzi 1%.

Migracije stanovništva

U glavnom gradu Kišinjevu bilo je 676,000 stanovnika 1990. godine (50% su činili Moldavci, 25% Rusi, 13% Ukrajinci). Od tada zbog političke situacije počinje iseljavanje Rusa i Ukrajinaca, da bi 2004. grad imao oko 716,000 stanovnika od kojih su Moldavci činili oko 70%, Rusi samo 13,7% a ostatak Ukrajinci, Bugari, Gagauzi itd. U gradu Tiraspolu koji je bio glavni grad Moldavske ASSR (1929. – 1940.) većinu stanovništva su činili Rusi (41%) i Ukrajinci (32%), dok je Moldavaca bilo svega 18%. Kasnije je uslijed rata za nezavisnost Pridnjestrovske republike, broj Moldavaca opao na svega 13% u ovom gradu. Rusi i Ukrajinci su pri imigraciji u Moldaviju naseljavali uglavnom gradove, dok su na selima živjeli Moldavci.

Popis stanovništva 2004. godine

Etnički sastav je sljedeći: Moldavci čine 76,1% stanovništva, Ukrajinci 8,4%, Rusi 5,8%, Gagauzi 4,4%, Rumunji 2,1%, Bugari 1,9% i ostalo stanovništvo 1,3%.

Ostali demografski podaci

Stopa nataliteta neznatno raste posljednjih godina i iznosi 15,27 promila (2006.), stopa mortaliteta je 12,79 promila (2006.), stopa smrtnosti dojenčadi je najveća u Europi i iznosi 40,4 promila i pokazuje niske civilizacijske vrijednosti i nizak stupanj zdravstvene kulture. Očekivano trajanje života je svega 65,18 godina i pokazuje dosta loše mortalitetne uvjete. Stopa ukupnog fertiliteta je 1,8. Srednja starost stanovništva je 32,2 godine.

Religijska struktura

Pravoslavlje je dominantno sa čak 98,5%, slijedi judaizam s 1,5% ima nešto i baptista (oko 1,000). Pravoslavno stanovništvo je nekada bilo pod jurisdikcijom Rumunjske pravoslavne crkve (Patrijaršije u Bukureštu), ali je danas pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve (Moskovske Patrijaršije). Kako postoji izražena težnja za povratak pod Rumunjsku jurisdikciju, u Moldaviji postoje 2 episkopije, jedna rumunska i jedna ruska. Godine 1992., Moskovska Patrijaršija i Sve Rusije podigla je svoju episkopiju na rang mitropolije. Postoji mali dio grkokatolika među Ukrajincima te Armenska apostolska crkva, pentokostalci, adventisti sedmog dana, baptisti i Molokani (Sekta Ruske pravoslavne crkve).

Jezična struktura

Moldavski jezik je služben, a govore se i ruski i gagauški jezik (iz turske grupe jezika). Dana, 31. kolovoza 1989. godine Vrhovni savet Moldavije donosi odluku o državnom jeziku kada se moldavski jezik pisan latinicom proglašava službenim. Zbog pritiska ne-moldavskih nacionalnih manjina, ruski je i dalje ostao kao glavni jezik međuetničke komunikacije i onemogućeno je ostvarivanje plana o moldavskom kao službenom jeziku. Dana, 27. travnja 1994. godine donesena je odluka, da se moldavski pisan latinicom proglasi službenim, pritom štiteći položaj ruskog i ostalih manjinskih jezika. Ovog puta je to zaživjelo u zakonu. Već 1995. je traženo da se službeno ime jezika iz moldavskoga promijeni u rumunjski (to je isti jezik s različitim imenima), ali do toga nije došlo. Pismenost je inače vrlo visoka i iznosi preko 99%.