Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Demografska kriza u Rusiji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Odnos broja rođenih (crveno) i umrlih (crno) u Rusiji od 1982. do 2000. godine.

Demografska kriza u Rusiji počela je raspadom Sovjetskoga Saveza i još traje, ali s poboljšanjem stanja nakon 2002. godine.

Od 1988. godine, stopa nataliteta među Rusima (kao i kod većine ostalih etničkih skupina europskog dijela bivšega Sovjetskoga saveza) bila je u padu, dok je od 1991. stopa smrtnosti počela rasti.

Godine 1992., broj smrtnih slučajeva premašio je broj rođenih i takvo stanje traje i dalje sve do danas. Znanstvenici su pokušali povezati uzročnu vezu između dva kretanja kroz katastrofalni porast konzumacije alkohola koji se dogodio u Rusiji od raspada Sovjetskoga Saveza i naknadne deregulacije ruskoga tržišta alkohola.[1]

Post-sovjetska Rusija doživjela je velike probleme s alkoholizmom, što pridonosi visokim stopama smrtnosti u ovoj regiji. Smanjenje problema vezanih uz alkohol u Rusiji moglo bi imati snažne učinke na smanjenje smrtnosti. Andrej Korotajev i Daria Kaltourina analizirali su politiku vezanu uz alkohol u Ruskoj Federaciji.[2] Prema Korotajevu, treba obratiti posebnu pažnju na smanjenje potrošnje destiliranoga alkoholnoga pića, smanjiti ilegalnu proizvodnju alkohola i provoditi aktualne vladine propise.

Ostali čimbenici koji objašnjavaju demografsku krizu u Rusiji uključuju:

  • Dramatično nisku plodnost, pogotovo oko 2000., kada se rađalo malo iznad jednog djeteta po ženi,
  • Pad broja rođenih tijekom 1960.-ih, što je smanjilo broj žena starosne dobi u 1990.-ima,
  • Vrlo visoka stopa nataliteta između kraja Ruskoga građanskoga rata (1920.) i početka sudjelovanja Rusije u Drugome svjetskome ratu (1941.), koja je tijekom 1990.-ih i 2000.-ih prouzročila velik broj starijih ljudi i povećanu smrtnost,
  • Prilično niska stopa nataliteta između 1945. i 1990. godine, osobito nakon ranih šezdesetih godina.

Demografska kriza nije ograničena samo na Rusiju, nego i na većinu država Istočne i Srednje Europe. To se često pogoršava visokim emigracijskim stopama u kojima mladi napuštaju svoje zemlje i odlaze u one s jačim gospodarstvima u Zapadnoj Europi.

Od 2002. godine, događaju se pozitivne demografske promjene u Rusiji i stopa rođenih raste u odnosu na 1990.-te. Godine 2009. prvi puta se nakon 15 godina rodilo više ljudi nego što je umrlo (23,300).[3] Glavni razlozi su: poboljšana zdravstvena zaštita, pozitivniji pristup prema rađanju kod mladih žena, manje iseljenika i više doseljenika najviše iz bivših zemalja Sovjetskoga Saveza (najviše iz Ukrajine), zbog olakšanoga useljevanja. Godine 2012. bilo je povećanje stanovništva za 292,400 ljudi. Najveća je stopa rađanja na Kavkazu, a najmanja u Moskovskoj regiji. Stopa nataliteta rasla je s 8,27 rođenih na 1000 ljudi 1999., na 13,3 rođenih na 1000 ljudi 2014. godine.

Izvori

  1. Korotayev A., Khaltourina D. Russian Demographic Crisis in Cross-National Perspective. Russia and Globalization: Identity, Security, and Society in an Era of Change / Ed. by D. W. Blum. Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press, 2008. P. 37-78.
  2. Khaltourina, D. A., & Korotayev, A. V. 'Potential for alcohol policy to decrease the mortality crisis in Russia', Evaluation & the Health Professions, vol. 31, no. 3, Sep 2008. pp. 272–281
  3. http://www.gks.ru/bgd/free/b10_00/IssWWW.exe/Stg/d01/7-0.htm Preuzeto 13. svibnja 2018.
Sadržaj