Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

RR-lirida

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Promjenjive zvijezde tipa RR-liride u blizini galaktičkog središta iz javnog istraživanja Europskog južnog opservatorija.
Položaj promjenljivih vrsta zvijezda u Hertzsprung-Russelovom dijagramu.

RR-lirida (prema RR Lire, prvoj otkrivenoj zvijezdi te vrste; eng. RR Lyrae variable, koju je otkrila W. Fleming 1901.) je kratkoperiodično pulsirajuće promjenljive zvijezde (period promjene sjaja 0,05 do 1,2 dana). Masa im je približno pola Sunčeve mase, a oko 50 puta su sjajnije. Građene su od tvari siromašne metalima (pripadaju zvjezdanoj populaciji II). Uglavnom se nalaze u kuglastim zvjezdanim skupovima i u području galaktičkoga haloa. Neovisno o periodu promjene sjaja, podjednako su sjajne, svima je apsolutna magnituda između 0,6 i 0,7 pa se koriste za određivanje udaljenosti kuglastih zvjezdanih skupova. Smatra se da ih u Mliječnom putu ima oko 85 000. Starije su i manje sjajne nego cefeide. [1]

Promjenljive zvijezde

Podrobniji članak o temi: Promjenljiva zvijezda

Promjenljiva zvijezda, promjenljiva[2] ili promjenljivica[3] je zvijezda čija se promjena sjaja može uočiti tijekom, u astronomskim razmjerima, kratkog vremenskog intervala (sati, dani, godine), a nije uzrokovana pojavama u atmosferi Zemlje. Većina zvijezda sjaji skoro posve stalnim sjajem, samo 1% od svih zvijezda su promjenljive zvijezde. Naše Sunce je dobar primjer zvijezde koja svijetli gotovo posve stalnim sjajem (sjaj se mijenja svega 0,01% tijekom 11-godišnjeg Sunčevog ciklusa).

Populacija zvijezda

Podrobniji članak o temi: Populacija zvijezda

Populacija zvijezda je zvjezdana skupina određena sukladno udjelu metala u kemijskom sastavu zvijezde i prostornom položaju u galaktici. Populaciju I čine mlade zvijezde s udjelom metala od 2 do 4%, smještene u spiralnim krakovima galaktike, koje se oko središta galaktike gibaju pravilnim eliptičnim putanjama. Sunce se ubraja u starije zvijezde te populacije. Populaciju II čine starije zvijezde s malim udjelom metala (0,1%), smještene u galaktičkom halou, koje se oko galaktičkoga središta gibaju eliptičnim stazama u svim ravninama. Njima pripadaju zvijezde kuglastih zvjezdanih skupova, RR-liride, W Virginis i dugoperiodične promjenljive zvijezde. Nastale su u prvoj milijardi godina postojanja svemira, kada još nije bio oblikovan galaktički disk. Populacijom III smatraju se velike iščezle zvijezde koje su nastale u doba kada u svemiru nije bilo metala. Metali su u njima stvoreni nuklearnim reakcijama i raspršeni u svemir eksplozijama. Populacija III danas može sadržavati samo neutronske zvijezdecrne rupe.

Izvori

  1. RR-liride, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019., pristupljeno 18. 5. 2020.
  2. Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 130
  3. Issuu - Mozaik knjiga Svemir - velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, sadržaj - str. 3, članak - str. 274