Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice. Ako su svi bočni rubovi okomiti u odnosu na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogokuti.
Ako su baze paralelogrami tada se prizma naziva paralelepiped i ima šest strana. Posebni slučajevi paralelepipeda su
- kvadar kojem su baze pravokutnici
- kocka kojoj su baze kvadrati
Visina h prizme je dužina okomice koja je spuštena iz bilo koje točke jedne baze na ravninu druge baze.
Formule
Volumen
gdje je B površina baze, a h visina prizme.
Volumen kocke V = a3
Volumen kvadra V = abc
Oplošje
gdje je B površina baze, a M površina plašta.
Oplošje kocke O = 6a2
Oplošje kvadra O = 2(ab + ac + bc)
Pravilna prizma
Prizma je pravilna ako je uspravna te joj je baza pravilan mnogokut. Kocka je četverostrana pravilna prizma.
Formule
Oplošje pravilne prizme 2 B + P, gdje je B površina baze, a P površina pobočja.
Površina baze:
gdje je baza pravilan n-terokut, a je duljina brida baze.
Površina pobočja:
gdje je baza pravilan n-terokut, a je duljina brida baze, a h je visina prizme.
Nedovršeni članak Prizma koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.