Prizma

Prizma je poliedar određen s dva sukladna poligona koji leže u paralelnim ravninama i imaju paralelne odgovarajuće stranice. Ako su svi bočni rubovi okomiti u odnosu na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogokuti.

Ako su baze paralelogrami tada se prizma naziva paralelepiped i ima šest strana. Posebni slučajevi paralelepipeda su

kvadar kojem su baze pravokutnici
kocka kojoj su baze kvadrati

Visina h prizme je dužina okomice koja je spuštena iz bilo koje točke jedne baze na ravninu druge baze.

Formule

Volumen

[math]\displaystyle{ V = B \cdot h }[/math]

gdje je B površina baze, a h visina prizme.

Volumen kocke V = a³

Volumen kvadra V = abc

Oplošje

[math]\displaystyle{ O = 2 \cdot B + M }[/math]

gdje je B površina baze, a M površina plašta.

Oplošje kocke O = 6a²

Oplošje kvadra O = 2(ab + ac + bc)

Pravilna prizma

Prizma je pravilna ako je uspravna te joj je baza pravilan mnogokut. Kocka je četverostrana pravilna prizma.

Formule

Oplošje pravilne prizme 2 B + P, gdje je B površina baze, a P površina pobočja.

Površina baze:

[math]\displaystyle{ B = \frac{n}{2} a^2 \cot{\frac{\pi}{n}} }[/math]

gdje je baza pravilan n-terokut, a je duljina brida baze.

Površina pobočja:

[math]\displaystyle{ P = n \cdot a \cdot h }[/math]

gdje je baza pravilan n-terokut, a je duljina brida baze, a h je visina prizme.

Nedovršeni članak Prizma koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.