Paralelogram

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Paralelogram s označenim vrhovima (A, B, C i D), stranicama (a, b, c i d), dijagonalama (e i f), kutovima (α, β, γ i δ), kutom između dijagonala (Θ) te visinama (ha i hb)

Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina,[1]) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale). Ekvivalentno, to je četverokut s dva para paralelnih i sukladnih nasuprotnih stranica. Paralelogram je presjek dviju pruga tako da rubni pravci jedne pruge imaju drugi smjer od rubnih pravaca druge pruge. Nasuprotni kutovi paralelograma su sukladni, a kutevi priležeći uz ma koju stranicu su međusobno suplementni. Generalizacija paralelograma u proizvoljnom broju dimenzija je paralelepiped.

Posebni slučajevi

  • Romb - sve su stranice jednake duljine.
  • Romboid - parovi stranica su različitih duljina
  • Pravokutnik - svi su kutovi pravi.
  • Kvadrat - pravokutnik jednakih duljina stranica (sve su stranice jednake, svi su kutovi pravi).

Formule

P (površina): [math]\displaystyle{ a\cdot h_a = b\cdot h_b=a\cdot b\cdot \sin\alpha=a\cdot b\cdot \sin\beta }[/math]
O (opseg): [math]\displaystyle{ 2(a+b) }[/math]

Izvori

  1. Julije Novak, Računica za produžne škole, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36. i 64.


Hexagonal pyramid.png Nedovršeni članak Paralelogram koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.