Mitar Vujičić
Mitar Vujičić (Livno, 20. rujna 1919. - Tomislav Grad 1. rujna 1992.), bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, djelatnik Ozne i visoki partijski funkcionar u socijalističkoj BiH i Jugoslaviji.
Drugi svjetski rat i poraće[uredi]
Rođen je u selu Bojumuntima, pokraj Livna, u srpskoj obitelji, Ilije i Marte (rođene Ramić) Vujičić, tijekom Drugoga svjetskog rata sudjelovao je u narodnooslobodilačkoj borbi, te je kraj rata dočekao kao šef Ozne za Duvno, gdje je bilo proglašeno izvanredno stanje, uvedeni prijeki sudovi te su se provodili obračuni sa škriparima i civilnim stanovništvom koje ih je podržavalo. Bio je jedan od niza djelatnika Ozne, kasnije Udbe, koji su sudjelovali u obračunavanjima sa škriparima, poput Mirka Praljka, Sabljića, Petra Oreča, Galonju, Strikića, Manđerala, Marolje i Kapetanovića, čije su represalije najviše pogađale civilno stanovništvo Hercegovine.[1] Sudjelovao je u izvršenju uhićenja i sprovođenja fra Damjana Rozića, 3. veljače 1946., u podrum pritvora u Duvnu.[2]
Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji[uredi]
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata bio je postavljen na mjesto pomoćnika upravitelja logora, te je sudjelovao u mučenjima i zlostavljanjima zatvorenika.[3] Kasnije je, nakon karijere u Udbi, postavljen na mjesto direktora Tapetarsko dekoraterskog poduzeća TEMPO, u Beogradu, gdje je dužnost direktora obnašao do umirovljenja.
Demokratske promjene i rat[uredi]
Demokratske promjene u Jugoslaviji, i u BiH, te početak oružanog sukoba dočekao je kao umirovljenik u Tomislav Gradu, bio je blizak krugovima koji su podržavalli Miloševićevu centralističku politiku, te je održavao sveze s nositeljima politike bosanskih Srba.
Uslijed ratnih okolnosti na širem području duvanjskoga kraja, nestao je (smatra se poginulim) dana 1. rujna 1992..
Povezani članci[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Lučić Ivica: Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951., Časopis za suvremenu povijest, God. 42, br. 3, 2010., str. 631 - 670.
- ↑ Jolić Robert, Razgovor s fra Damjanom Rozićem, župnikom u Kongori od 1942. do 1946. STANJE U ŽUPI BILO JE OČAJNO, Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, V., 1 (8), Široki Brijeg, 2012.
- ↑ Grubišić Slavko, Nad ponorom pakla: svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2000.