| Marko Veselica | |
| Rođenje | Glavice, 9. siječnja 1936. |
|---|---|
| Smrt | Zagreb, 17. veljače 2017. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | političar ekonomist |
| Portal o životopisima | |
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.[1]
Kao član vodstva Matice hrvatske i jedan od najistaknutijih sudionika Hrvatskog proljeća 1971. godine bio je osuđen na 7 godina zatvora. Potom je zbog iznošenja kritičkih opservacija o jugoslavenskoj komunističkoj vladavini u intervjuu njemačkom "Der Spiegelu" ponovo osuđen 1981. godine na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Ukupno je u zatvoru zbog tzv. verbalnog delikta proveo 11 godina i 46 mjeseci.
Životopis
Marko Veselica rodio se je u Glavicama kod Sinja 1936. godine, u obitelji koja je iz Ćurlina Glavice (Gornje Glavice). Otac mu je bio u partizanima skupa s djedom kasnijeg predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića (Markov brat Vladimir i otac Zorana Milanovića Stipe zajedno su studirali ekonomiju i vjenčani su kumovi). Markov otac Stipe poginuo je u operacijama za oslobađanje Knina listopada 1944. godine u selu Kijevu, od topovske granate. Kao dijete palog borca imao je pravo na invalidski dodatak pa je to pomoglo za financiranje smještaja i prehrane u studentskoj menzi.[2] Studirao je i doktorirao ekonomiju u Zagrebu.
Hrvatsko proljeće dočekao kao zastupnik Grada Zagreba u društveno-političkom vijeću Savezne skupštine, bio je visoki dužnosnik Saveza sindikata Hrvatske, u Gospodarskoj komisiji te u vrhu Matice hrvatske. Na zagrebačkom sveučilištu bio je asistent, docent i doktor znanosti.[2] Marko Veselica bio je jedan od istaknutih sudionika Hrvatskog proljeća. Pod optužbom zbog "hrvatskog nacionalizma" ("preveliko" hrvatsko domoljublje se u SFRJ odlučno progonilo) bio je uhićen od komunističkih vlasti Jugoslavije i u montiranom političkom sudskom postupku osuđen na 11 godina zatvora. Činjenica što je bio iz partizanske obitelji nije mu pomogla, nego dapače odmogla mu je. Služba državne sigurnosti UDBA označila ga je kao kolovođu "hrvatske kontrarevolucije".[2]
Izgleda da se razmišljalo o njegovom ubijanju, dok je na robiji. U istoj je zatvorskoj ćeliji bio sa serijskim ubojicom Vinkom Pintarićem, koji je bio brigadir u zatvoru i šef ćelije. Veselici je bio nadređen i u zatvorskoj radionici, tapetariji. Pintarić je bio zadužen cinkati i možebitno smaknuti Veselicu, no Veselicu je spasilo to što je Vinko Pintarić dobio odmor i za to vrijeme ubio jednu osobu, nakon čega ga je naganjala milicija. Veselica je i nakon što se riješio jednog kriminalca, imao problema s drugima. I drugi zatvorski brigadiri nadređeni njemu imali su ubojstva u dosjeu. Režim je te kriminalce vrbovao za izvješćivanje o Veselici i inim političkim zatvorenicima, radi pripremanja materijala za nove diskvalifikacije i optužbe. Prema Veseličinim riječima, režim to nije uspio jer je Veselica bio previše poznat vani i ugledan, što mu je spasilo život.[2]
Jedan je od najpoznatijih hrvatskih disidenata. Prozvali su ga Hrvatski Mandela.[2]
Preminuo je 17. velače 2017. godine u bolnici Fran Mihaljević u Zagrebu.[3]
Politička djelatnost
Veselica je pravi inicijator osnivanja HDZ-a i bio je motor okupljanja na Plešivici u klijeti Ante Ledića kad se dogovaralo osnivanje stranke. Prema Veseličinim riječima, Franjo Tuđman se nije poslije ponio korektno, nego je s Vladimirom Šeksom organizirao tajnu osnivačku skupštinu kako bi uklonio Veselicu iz upravljačkih tijela u HDZ-u. Veselici je uzeo stranku "ispred nosa", što mu je Veselica poslije oprostio. Tuđmanov doprinos utemeljenju i obrani samostalne Hrvatske priznaje za neupitnim, jer je Tuđman kao partizanski general-major u Beogradu "dobro upoznao velikosrpsku mafiju u Beogradu i znao se efikasno boriti protiv nje."[2] Spočitavao je Tuđmanu ljude kojima se okružio i odnos prema Veselici.[4] Godine 1990. bio je s bratom Vladom[2] jedan od osnivača Hrvatske demokratske stranke (HDS) i njezin predsjednik (od 1992. godine Hrvatska kršćanska demokratska unija). Iseljena Hrvatska mnogo je pridonijela demokratskoj promjeni vlasti u Hrvatskoj. Premda je Veselica bio znatno popularniji od Tuđmana u iseljeništvu, Tuđman je dobio putovnicu tri godine prije Veselice tako da je mogao pridobiti iseljenike za sebe. Uz to je HDZ znao populistički nastupiti i dominirao je u medijima.[2]
Djela
- Politička ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Zagreb, 1968.
- Die Radikale Lösung der ungelösten kroatischen Frage: die Voraussetzung für eine Demokratisierung Jugoslawiens, K.-H. Aldag, Hamburg, 1980.
- The Croatian national question - Yugoslavia’s Achilles’ heel, United Publishers, London, 1980.
- Zov savjesti iz hrvatskog Sibira, vl. naklada, Zagreb, 1990.
- S vjerom u Hrvatsku, vl. naklada, Zagreb, 1994.
- Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temeljnim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hrvatskom Sibiru, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2003.
- Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine, Graphis, Zagreb, 2005.
Odlikovanje
- 1995. godine odlikovan je redom Stjepana Radića.[5]
Povezani članci
Izvori
moljac.hr :: Marko Veselica Marko Veselica, uz dozvolu autora teksta
- ↑ "Marko Veselica". vecernji.hr. http://www.vecernji.hr/biografije/marko-veselica-320 Pristupljeno 17. veljače 2017.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Davor Krile, Marko Veselica: Preživio sam i Čarugu i Tuđmana, a sada udaram i na Milanovića, Spektar, Slobodna Dalmacija, 10. listopada 2015., str. 6.-7.
- ↑ "Umro istaknuti ekonomist i političar Marko Veselica". Hrvatska radiotelevizija. 17. veljače 2017.. http://vijesti.hrt.hr/374922/umro-marko-veselica Pristupljeno 17. veljače 2017.
- ↑ Davor Krile: Marko Veselica: Preživio sam i Čarugu i Tuđmana, a sada udaram i na Milanovića, Spektar, Slobodna Dalmacija, 10. listopada 2015., str. 6.-7.
- ↑ Narodne novine, broj: 01-051-95-12-1/1, 28. svibnja 1995., pristupljeno 26. travnja 2015.
Dodatna literatura
- Marko Veselica, The Croatian national question - Yugoslavia’s Achilles’ heel, United Publishers, London, 1980.
- Marko Veselica, Zov savjesti iz hrvatskog Sibira, vl. naklada, Zagreb, 1990.
- Dubravka Drača Hrvatski feniks: Marko Veselica, Zagreb, 1992.
- Nikola Muslim, Dr. Marko Veselica - zatvorenik savjesti planete, Hrvatsko društvo za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Zagreb, 1993.
- Marko Veselica, S vjerom u Hrvatsku, vl. naklada, Zagreb, 1994.
- Marko Veselica, Značenje kršćanske demokracije u aktualnom političkom trenutku Republike Hrvatske i geneza projekta Hrvatske kršćanske demokratske unije, Politička misao, sv. 31, br.4, prosinac 1994.
- Marko Veselica, Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temeljnim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hrvatskom Sibiru, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2003. ISBN 9531850836
- Marko Veselica, Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine, Graphis, Zagreb, 2005. ISBN 9536647826
- Zdravko Tomac, Junak našeg vremena: razgovori s Markom Veselicom, Zagreb, 2005. ISBN 953978901X
- Mato Artuković, Ljubomir Antić, Sudski progoni dr. Marka Veselice: dokumenti, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. ISBN 9789537840181