Ovo je glavno značenje pojma Plešivica. Za druga značenja pogledajte Plešivica (razdvojba).| Plešivica | |
|---|---|
 Plešivica snimljena s vrha Japetića
| |
| Visina | Čerga 780 m |
| Država / pokrajina |  Hrvatska
|
| Dio gorja | Samoborsko gorje |
| Koordinate | 45°44′15″N 15°40′07″E / 45.73746632°N 15.66871441°E |
| Najbliži gradovi | Samobor, Jastrebarsko, Zagreb |
| Ostali vrhovi | Okić (499 mnv) Gaj (674 mnv) Gajev kamen (640 mnv) |
  Plešivica Pozicija Plešivice na karti Hrvatske | |
Plešivica je naziv za jugoistočni greben Samoborskog gorja i proteže se približno u smjeru istok-zapad u dužini od 7 km s maksimalnom širinom od 1.5 km. Greben počinje kod sela Vranov Dol i proteže se do izdvojenog vrha Okić poviše sela Klake. Hrbat je podijeljen u dva dijela prijevojom Poljanice (581 m).
Najviši vrh planine Plešivica zove se Čerga i nalazi se na 780 mnv. Na vrhu se nalazi geodetska točka, vidikovac te poletna staza za paraglajdere, uz vrh prolazi i Jaskanski planinarski put.[1] Središnji greben Plješivice, od prijevoja Poljanice do sela Poljanica Okićka sastoji se od niza vrhova s visinam u rasponu od 730 do 760 m.
Padine planine prekrivene su gustom bjelogoričnom šumom s manjim područjima pod crnogoričnom šumom. Crnogorična šuma nije prirodnog porijekla već je rezultat pošumljavanja.[2]
Južne padine Plešivice poznata su vinogorja na kojima se uzgajaju mnoga kvalitetna vina. Pretpostavlja se da su vinovu lozu u ove krajave donijeli Tračani od kojih su Iliri i Kelti preuzeli kulturu uzgajanja vinove loze.[3]Prijevoj Poljanice popularna su biciklistička destinacija.
Izvori
- ↑ Jaskanski planinarski put :: Popis KT, pristupljeno 5. lipnja 2020.
- ↑ Pošumljavanje Plešivice
- ↑ Plešivičko vinogorje