Gračac

Ovo je glavno značenje pojma Gračac. Za druga značenja pogledajte Gračac (razdvojba).

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Gračac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji. Po popisu iz 2011. godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.

Zemljopis

Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj Lici. Razvio se na raskrižju puteva od Gospića prema Kninu i Krbavi prema Dalmaciji. Od Dalmacije je odijeljen visokim masivom Velebita, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-Obrovac. Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu Otuču. Općina Gračac s površinom od 957,19 km² najveća je općina u Zadarskoj županiji i čini 26.25% njene površine. Geografske koordinate Gračaca

• 44° 17' 50.79" Sjeverne zemljopisne širine
• 15° 50' 49.90" Istočne zemljopisne dužine
• nadmorska visina 460 m

Udaljenost Gračaca od većih gradova:

• Gračac - Gospić 50 km D50
• Gračac - Benkovac 54 km D27
• Gračac - Knin 54 km D1
• Gračac - Zadar 64 km D27, D54, D8

Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije

Stanovništvo

Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati - 2.200 ili oko (58,00%), Srbi - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).

Popis 2011.

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.

Etnički sastav stanovništva:

• Hrvati - (53,90 %)
• Srbi - (45.16 %).

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:

• Begluci - 61
• Brotnja - 47
• Bruvno - 92
• Cerovac - 3
• Dabašnica - 3
• Deringaj - 77
• Donja Suvaja - 53
• Drenovac Osredački - 12
• Duboki Dol - 0
• Dugopolje - 20
• Glogovo - 11
• Gornja Suvaja - 36
• Grab - 78
• Gračac - 3.063
• Gubavčevo Polje - 3
• Kaldrma - 31
• Kijani - 56
• Kom - 34
• Kunovac Kupirovački - 37
• Kupirovo - 46
• Mazin - 47
• Nadvrelo - 1
• Neteka - 87
• Omsica - 12
• Osredci - 42
• Otrić - 15
• Palanka - 19
• Pribudić - 5
• Prljevo - 7
• Rastičevo - 4
• Rudopolje Bruvanjsko - 31
• Srb - 472
• Tiškovac Lički - 15
• Tomingaj - 26
• Velika Popina - 71
• Vučipolje - 1
• Zaklopac - 23
• Zrmanja - 21
• Zrmanja Vrelo - 28

Nacionalni sastav općine Gračac

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.

Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti
Godina	total	Hrvati	Srbi	ostali
2001.	3.923	2.260 (57.61%)	1.523 (38.82%)	140 (3.57%)
2011.	4.690	2.528 (53.90%)	2.118 (45.16%)	44 (0.94%)

Uprava

• Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je Lovinac u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen Srb iz nekadašnje općine Donji Lapac.
• Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić (HDZ).

Povijest

Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa Otuča u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe. Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa Otuča. Znamenita barokna rimokatolička župna crkva sv. Jurja iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji. Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu Ivana Balenovića slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka. Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta Gospić-Gračac-Knin 1789. godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz Bihać. Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge 1925. Osnivanjem udruge "Starohrvatska župa Otuča" ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.

U Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata, jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.

Gospodarstvo

Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.

Poznate osobe

• Marijan Matijević, "Junak iz Like", nekada najjači čovjek na svijetu
• Đuka Tesla (rođena Mandić), majka Nikole Tesle, rođena u selu Tomingaj pored Gračaca.
• Josipa Vancaš (1824. - 1910.), poznata i kao majčica Ilira
• Slavica Knežević, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica

Spomenici i znamenitosti

• Cerovačke pećine
• izvor Zrmanje
• Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde Zvonigrada nad gornjom Zrmanjom.
• župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)
• Starohrvatska gradina "OTUČA" u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz "Domovinskog rata"
• velebni franjevački samostan
• pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine

Cerovačke pećine

Cerovačke pećine su najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m), u južnom dijelu Parka prirode Velebit.

Opis

Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne ljudske kosti i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. "lovcu na spiljske medvjede" iz gornjeg pleistocena koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Gornja pećina duga je 1.295 m, a Donja 2.779 m. Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je temperatura u špiljama 11°C. Bogate su špiljskim ukrasima i krškim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike (ilirsko - keltska kultura). Kao geomorfološki spomenik prirode, zaštićene su 1961. godine kao "posebni geomorfološki rezervat".

Obrazovanje

• Osnovna škola "Nikola Tesla"
• Srednja škola Gračac

Kultura

U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:

• KUD "Šokadija i prijatelji"
• Udruga "Starohrvatska župa Otuča"^{[nedostaje izvor]}
• Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"

Šport

• NK Velebit Gračac
• Taekwondo klub "Gračac"

Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub Bićo Kesić.

• PD Crnopac

Vanjske poveznice

• Općina Gračac

Nedovršeni članak Gračac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.